Kalcij je mineral koji je tijelu potreban za mnoge stvari. Nije važan samo za održavanje jakih kostiju i zubi, već ga i drugi dijelovi tijela trebaju kako bi pravilno izvršavali svoje funkcije. Međutim, unatoč mnogim ulogama koje ima, količina kalcija koju tijelo treba strogo je regulirana. Previše ili premalo kalcija narušava ravnotežu tijela i dovodi do ozbiljnih zdravstvenih problema.
U članku objavljenom u časopisu Food Science and Human Wellness istraživači su pregledali ključne mehanizme homeostaze kalcija, koja uključuje regulaciju kalcija, apsorpciju, reapsorpciju u bubrezima i resorpciju kalcija u kostima. Također su razgovarali o ulozi dijetalnog kalcija i vitamina D u bolestima povezanim s oštećenom regulacijom kalcija.
Kako se kalcij koristi u tijelu?
Kalcij je najzastupljeniji element koji se može naći u ljudskom tijelu. Kaže se kako pojedinac ima otprilike jedan kilogram kalcija, a njegov najveći dio – više od 99 posto – nalazi se u kostima u obliku kalcijevog fosfata. Malu količinu kalcija, koja se ne nalazi u kostima, koriste različita tkiva i utječu na nekoliko fizioloških funkcija. Neke od najvažnijih uloga kalcija uključuju:
- Omogućavanje pokreta mišića;
- Prenošenje poruka iz mozga u druge dijelove tijela;
- Nervna signalizacija / komunikacija;
- Pomaže cirkulaciji krvi kroz krvne žile;
- Oslobađanje i aktiviranje hormona i enzima;
- Pomaže stanicama da se diferenciraju;
- Omogućava imunološki odgovor;
- Pomaže u programiranoj staničnoj smrti (apoptoza)
Prema istraživanjima, ove se funkcije održavaju preciznom regulacijom koncentracije kalcija u izvanstaničnoj tekućini i staničnim odjeljcima. Primarni regulator koncentracije kalcija u izvanstaničnoj tekućini poznat je kao receptor za osjet kalcija. Ovaj se receptor nalazi u paratireoidnoj žlijezdi i odgovoran je za posredovanje apsorpcije kalcija u crijevima, reapsorpciju u bubrezima i resorpciju ili stvaranje kostiju. Kad u bilo kojem od ovih procesa dođe do poremećaja, tijelo razvija bolesti povezane s kalcijem, poput osteomalacije i osteoporoze.
Posljedica prevelike količine kalcija u organizmu
Zbog stroge regulacije, količina kalcija u krvi ne smije prelaziti optimalnu koncentraciju od 1,30 milimola po litri. Povišena razina kalcija u krvi rezultira hiperkalcemijom, po život opasnim stanjem koje pogađa razne organe. Česti uzroci hiperkalcemije uključuju prekomjerno djelovanje paratireoidne žlijezde, uporabu određenih lijekova, osnovno zdravstveno stanje ili previše vitamina D. Vitamin D pomaže pri apsorpciji kalcija iz hrane.
Hiperkalcemija može biti uzrokovana i određenim karcinomima. Na primjer, karcinom povezan s kostima poput multiplog mijeloma ili leukemije koja erodira kost, uzrokujući curenje kalcija u krv. Neki rakovi mogu proizvesti i protein sličan hormonu paratireoide, koji potiče kosti na oslobađanje kalcija. Ostali karcinomi mogu utjecati na rad bubrega te kako organ uklanja višak kalcija u krvi.
Hiperkalcemija može oslabiti kosti, uzrokovati bubrežne kamence i narušiti rad mozga i srca.
Negativni učinci nedostatka kalcija
Prosječna dnevna preporučena količina kalcija za odrasle varira ovisno o dobi. Općenito, za one u dobi od 19-50 godina, unos kalcija trebao bi biti oko 1.000 miligrama (mg) dnevno, dok su odrasli u dobi od 51 do 70 godina iz prehrane potrebni dobiti najmanje 1200 mg. Tinejdžerima i trudnicama ili dojiljama s druge strane treba više kalcija pa se savjetuje uzimanje 1.300 mg dnevno.
Dnevne preporučene količine postavljaju se jer nedostatak kalcija ili hipokalcemija imaju ozbiljne posljedice. Nedovoljan unos kalcija može dovesti do gubitka pamćenja, grčeva u mišićima, depresije, halucinacija, grčeva u mišićima i frakture kostiju. Osteomalacija – omekšavanje kostiju – i osteoporoza također su uzrokovani hipokalcemijom i posebno su prevladavaju kod starijih odraslih osoba.
Dok mnogi čimbenici, uključujući hormonalne promjene (posebno kod žena) i genetiku, pridonose hipokalcemiji, nedostatak vitamina D, pankreatitis, septički šok, zatajenje bubrega, kemoterapijski lijekovi i neuhranjenost glavni su uzroci nedostatka kalcija.
Sikvan