Zdravlje pčela moglo bi postati ključni pokazatelj stanja okoliša u kojem živimo, upozorava međunarodni tim znanstvenika okupljen oko Sbarro Health Research Organization (SHRO).
Medonosne pčele (Apis mellifera) nisu samo ključni oprašivači bez kojih poljoprivredna proizvodnja ne bi mogla funkcionirati – one su, kako pokazuje nova studija objavljena u časopisu Environmental Toxicology and Pharmacology, i živi senzori koji neprestano prikupljaju informacije o onečišćenju iz okoliša. Skupljajući nektar, pelud i vodu, pčele su u svakodnevnom kontaktu s tvarima prisutnima u poljoprivrednim i prirodnim ekosustavima, a njihovo zdravstveno stanje može otkriti mnogo više od pukog stanja košnice.
Pčele kao most između zdravlja ljudi i okoliša
Znanstvenici iz ASL Foggia, Sveučilišta Temple, Sveučilišta Magna Graecia u Catanzaru, Sveučilišta u Sieni i SHRO-a analizirali su kako izloženost pesticidima, posebno u kombinaciji s prehrambenim, biološkim i ekološkim stresorima, utječe na fiziologiju, ponašanje, imunitet, reprodukciju i crijevnu mikrobiotu pčela. Rezultati pokazuju da interakcije među stresorima mogu pojačati njihove učinke i ugroziti otpornost cijelih zajednica.
Koncept „Jednog zdravlja” (One Health), koji prepoznaje neraskidivu povezanost zdravlja ljudi, životinja i ekosustava, ovdje dobiva sasvim konkretno značenje. Oprašivanje je temelj poljoprivredne proizvodnje i sigurnosti hrane, pa poremećaji u populacijama oprašivača imaju izravne posljedice za ljudska društva. Pčela se tako nalazi na sjecištu animalnog zdravlja, zdravlja okoliša i ljudske dobrobiti.
Posebno je važan naglasak studije da se toksičnost okoliša ne smije procjenjivati isključivo kroz smrtnost. Subletalna izloženost pesticidima može promijeniti ponašanje, orijentaciju, imunološki odgovor i crijevnu mikrobiotu, a te promjene mogu biti rani znakovi poremećaja koji se tek kasnije manifestiraju na razini cijele košnice.
„Pčele se mogu smatrati biološkim sentinelima okoliša jer njihovo zdravlje odražava složenu interakciju između kemijske izloženosti, prehrane, patogena i ekoloških uvjeta”, kaže Antonio Giordano, osnivač i direktor SHRO-a te profesor na Sveučilištu Temple. „Njihova zaštita nije samo pitanje očuvanja jedne vrste. To znači zaštitu ekoloških sustava koji održavaju poljoprivredu, bioraznolikost i, u konačnici, zdravlje ljudi.”
Rani sustav upozorenja za ekosustave
Dokumentirano je da se zdravlje pčela može koristiti kao rani sustav upozorenja za ekološke promjene koje tek predstoje. „Praćenje zdravlja pčela može pružiti integrirani pogled na stres u okolišu, povezujući veterinarsku znanost, nadzor okoliša, poljoprivredu i zdravlje ljudi”, objašnjava dr. Giovanna Liguori, izvršna direktorica One Health grupe SHRO-a. „Pčele mogu postati važan sustav ranog upozorenja, pomažući nam da identificiramo biološke učinke prije nego što se pretvore u šire ekološke posljedice i probleme u opskrbi hranom.”
Autori zaključuju da zaštita pčela zahtijeva napuštanje perspektive pojedinačnog onečišćivača i prelazak na integriranu procjenu ekoloških stresora i otpornosti zajednica. Održive poljoprivredne prakse, integrirano upravljanje štetnicima, primjerena prehrana, zaštita cvjetnih resursa te strategije koje podupiru mikrobno i imunološko zdravlje mogu ojačati otpornost populacija oprašivača.
Ono što ova studija otvara, a što nije izravno pitanje u izvornom istraživanju, jest koliko je dosadašnja regulativa pesticida uopće uzimala u obzir subletalne učinke i sinergijske interakcije. Većina regulatornih okvira i dalje se temelji na testovima akutne toksičnosti, dok stvarni uvjeti u poljima uključuju koktele kemikalija koje djeluju zajedno s prehrambenim stresom i patogenima. Ako pčele doista jesu rani indikator, pitanje je zašto se njihovo zdravstveno stanje ne koristi sustavnije u procjenama rizika prije nego što se nove kemikalije puste na tržište.
Poruka studije je jednostavna, ali dalekosežna: kad su pčele zdrave, i ekosustavi su vjerojatno zdravi; kad su pčele pod stresom, to je rano upozorenje da je i okoliš pod pritiskom. Pitanje je samo hoćemo li to upozorenje ozbiljno shvatiti prije nego što bude prekasno.