fbpx

Unatoč strogim zakonima u Rusiji u kobasicama pronađen DNK kukuruza, piletine i konja

Mesni proizvodi

Kao što je poznato onima koji prate ovakve teme, Rusija ima vrlo stroge zakone o zabrani GMO proizvoda i upotrebe istih u prehrambenoj industriji.

Međutim, usprkos strogim kontrolama i zakonima, stručnjaci vladine agencije Roskačestvo su kontrolirali dimljenu kobasicu marke “Braunschweig” različitih proizvođača. Prema agenciji, “strani DNK” je pronađen u čak nekoliko marki kobasica. Osim ove analize, agencija je testirala proizvode i na prisutnost antibiotika i kancerogenih tvari.

Kako preciziraju revizori, za analizu su odabrali 29 različitih marki  “Braunschweig” kobasice, vrlo popularne u Rusiji čija cijena, kod poznatijih brendova, doseže čak 1762 rubalja ili nešto više od 25 eura za kilogram.

U kobasici pet marki pronađeni su kalijev i natrijev nitrat. U proizvodima dviju marki ta je vrijednost premašila maksimalno dopuštenu razinu.

Osim toga, biljna mast je pronađena u proizvodu jedne od marki, a životinjski protein u drugoj. Prema riječima stručnjaka, proizvođači te aditive koriste kako bi smanjili troškove proizvodnje.

„Klasične GOST formulacije sirovih kobasica ne sadrže takve „aditive“, rekla je Anastasija Semjonova, stručnjakinja Ruske akademije znanosti.

„Uz to, tehnologija proizvodnje ovih kobasica ne zahtijeva ove sastojke“, dodala je.

Međutim, ono što je najviše odjeknulo u javnosti je činjenica da je tim stručnjaka Roskačestva u nekuhanim dimljenim kobasicama pronašao „strane DNK“.

Na internetskoj stranici vladine agencije se upozorava kako su u ispitivanim uzorcima pronađeni DNK konja, ovaca, piletine i kukuruza.

Treba napomenuti da su u sklopu studije certificirani kušači, koji su provjeravali organoleptičke karakteristike kobasica u degustacijskom laboratoriju, ocjenjivali izgled, oblik, veličinu, teksturu, boju, ukus i aromu uzoraka.

Da bi mogla dobiti rusku oznaku kvalitete, kobasica mora dobiti ukupnu organoleptičku ocjenu od najmanje 4,5 bodova. Nakon ispitivanja su zabilježeni nedostaci za svih 29 marki s pomenutih kobasica. Prema ruskim zakonima će neke biti povučene s tržišta, a ostali proizvođači će biti upozoreni da poštuju zakone o zabrani upotrebe GMO proizvoda i upotrebi antibiotika i potencijalno kancerogenih tvari u procesu proizvodnje.

Roskačestvo

0 0
Ocijenite članak
Pretplati se
Obavijest
guest
29 Comments
najstariji
najnoviji najviše ocjenjeniji
neznanje
Gost
neznanje
8 mjeseci prije

U gore navedenom popisu ne vidim ni spomena od antiiotika niti gmo u testiranoj hrani. Vidljivo je da su proizvođaći pokušali prodati nešto malo roga za svijeću, što je kod nas pravilo u svim mesnim prerađevinama, no to nije ono što piše u naslovu i u zaključku. Autoru preporučam da nauči razliku između DNK i GMO. Oboje se piše satri velika slova no nije nipošto isto, čak ni slova nisu ista.
Loba, loba,loba. Mister boombastic. Saša fantastic….

Siniša
Member
Siniša
8 mjeseci prije

Ima li GMO proizvod DNK lanac?
Pretpostavljam da sve ima svoj DNK niz i da se zna za svaku poznatu priznatu sortu bila hibridna ili autohtona a takođe se zna DNK niz svega što je životinjskog porijekla i u slučaju biljke GMO prijekla postoji DNK zapis životinjskog porijekla……prema tome nema greške.

neznanje
Gost
neznanje
8 mjeseci prije

Da, ali svojstven. Napretkom nauke postalo je moguće napraviti genetsku promjenu u DNK sjemena ali i detektirati tu promjenu. Nekad se to radilo postepeno, tijekom više godina, a predukti su se zvali hibridi. Danas se to radi brzo i s puno večim mogučnostima zahvaljujući crispr metodi. Ono što se nekad postizalo višegodišnjim radom danas ide u jednoj godini. Metode genetskih izmjena se koristi već stoljećima u vinogradarstvu. To se radi sadnjom raznih agruna na periferiji vinograda. Pčele prenose pelud agruma i s njim oprašuju cvijet vinove loze. Rezultat je groždje koje ima neka aromatična svojstva agruma, pa se prća o bukeu koji je specifičan za pojedini vinograd i pojedino vino. Naći DNK žitarica, soje, itd u mesnim prerađevinama znaći naći punila koja služe za popunjavanje mase i služe za prevaru budući da su jeftinija od mesa, a mogu biti jako kvalitetna ukoliko su to klice žitarica ili soje, bez genetskih izmjena.. Prema indijskim učenjima o prani čak su i puno kvalitetnija od mesa. U principu sve je stvar količine hranjivih sastojaka i organoleptičkih svojstava. Bespotrebno se zamarati sa tim osim u sferi deklaracije i prevare kupaca o sastavu namirnice. Kad bi to bila naj opasnija manipulacija bilo bi super.

Siniša
Member
Siniša
8 mjeseci prije

Apsolutno, međutim Rusija je tržište koje ne trpi niti jedan promil “stranog DNK” što znači da se oni ne zamarakju sa tim već ne žele to na svom tržištu. Naravno sporim klasifikaciju da je neka hrana kvalitetnija, naravno domaće je najzdravije, već sve je potrebno organizmu ali u razumnim i tijelu potrebnim količinama.

neznanje
Gost
neznanje
8 mjeseci prije

Moj otac je bio veterinarski inspektor. Sjećam se njegove priće o parizeru i hrenovkama. Sastav im je nekad, “dok je Bog hodao po zemlji” ( a Tito bio predsjednik SFRJ), bio isti. Proizvodili su se se od vrata madog bika, dakle klasa “ajnc A”. Ne sijećam se koje godine, a može se pronaći u Službenom listu SFRJ, donesena je odluka o promjeni specifikacije te su se parizer i hrenovke mogli proizvoditi po specifikaciji proizvođaća. Od tog trenutka to je postao proizvod koji se proizvodi od životinjskog otpada koji se molekularizira u sto tonskim prešama Sad dolazimo do bitnog dijela i važnih pitanja. Da li je molekularizirano tkivo iste životinje, ukoliko je probavljivo , a po samoj definiciji prehrambenog proizvoda moralo bi biti, jednako probavljivo i u konačnici ono što ulazi u naše tijelo iz naših crijeva trebalo bi biti slično ili isto i pošto se radi o istoj životinji. Po mojem sudu, kao posljedica mojih saznanja i samo i jedino mojeg razmišljanja, klica pšenice je kvalitetnija sirovina od molekularizirane dlake, papka ili kopita životinje.
Dakle, genetska analiza neće naći genetsku, i samo genetsku, razliku između kopita i bifteka ali će naći razliku između klice žitarice ili zrna soje i životinjskog tkiva. Zaključak na ovom nivou moraš donijeti sam. Nauka o prehrani još nije donijela svoj konačni sud, koliko ja znam. Čak se o tome niti ne diskutira na znanstvenoj razini.
Ukoliko ti, ili bilo tko drugi, ima druga stručna saznanja molim Vas da objavite link. Lična predubjeđenja me ne zanimaju. Smatram ih bezvrijednim s istim razlogom po kojem je lijepota u oku promatraća.
Nadam se da sam bio jasan i konstruktivan.

Siniša
Member
Siniša
8 mjeseci prije

Apsolutno jasan, studiozno i izdašno ali ne pričam o tome….mislio sam o trafovima “stranog DNK” u DNK soje ili drugog biljnog suplementa u kobasici ili nečemu drugom.

Komentator
Gost
Komentator
8 mjeseci prije

Jedan mesar pravio je i prodavao kobasice i oglašavao reklamu za njih i tako je u reklamnoj poruci napisao, da prodaje dobre kobasice sa mješanim kokošijim i konjskim mesom u omjeru jedan prema jedan. To je tržnom inspektoru bilo nekako čudno, on kupi jednu kobasicu ali ne za pojesti nego napravi analizu i zadovoljno se nasmješi rezultatu analize i odmah ode do mesara i reče mu: Zar ti još uvjek tvrdiš da je omjer konjskog i kokošjeg mesa u tvojim kobasicama jedan prema jedan? Mesar reče da je omjer takav. Inspektor pobjesni i reče, kako je kokošjeg mesa tek toliko, da ga može jedva naći s mikroskopom!!
I ti još uvjek tvrdiš da je omjer jedan prema jedan!!? Čista istina potvrdi mesar, jedan konj i jedna kokoš!

neznanje
Gost
neznanje
8 mjeseci prije

Komentator
Ovaj je jedan od boljih.! Svaka čast.

Lucija
Gost
Lucija
8 mjeseci prije

“Dakle, genetska analiza neće naći genetsku, i samo genetsku, razliku između kopita i bifteka”
Hoće. Kopito je kopito, a biftek je – biftek.
Dnk je dnk određenog tkiva, organa, određene životinje.
A ako postoje odstupanja u genima, od prethodno poznatih, govorimo o genetskoj modifikaciji, Gmo.

neznanje
Gost
neznanje
8 mjeseci prije

Lucija
DNK u svakoj tvojoj stanici je potpuno jednaka bez obzira da li se radi o tvojoj trepavici, mišiću ili jetri. Nauka danas ne zna zašto su tijelu očituje jednom kao nokat na nozi a drugi put kao stanica mozga. Proboj na tom području se očekuje u sljedečih 3 do 10 godina ( lično vjerujem, kako znanost brzo napreduje, da za 3 do 5 godina znamo odgovo, no to je samo moje lično uvjerenje)

Lucija
Gost
Lucija
8 mjeseci prije

Samo kod matičnih stanica. Stem cells.
Pa kako misliš da vide koje je koje tkivo na staničnoj razini ?

ČOBAN
Gost
ČOBAN
8 mjeseci prije

DNK je istražen tek mali dio ,iako je područje podijeljeno između mnogih sudionika cijelog područja interesovanja.TRebat će još mnogo godina da se istraži cijeli za sada je poznato samo da je to tenk koji ima gusjenice oklop i da služi u ratne svrhe ,što je u tom tenku unutra je još nepoznanica, a znamo u praksi ga napraviti ,kada bude moguće napraviti DNK tada će sve biti jasno .Tada postajemo TVORCI čovjeka iz ničega ,ili bolje rečeno od početne tvari.

neznanje
Gost
neznanje
8 mjeseci prije

Lucija
Genetski kod u svim stanicama jedne jedinke je potpuno isti (osim ukoliko ne dođe do tzv spajanja dva zametka u samom početku formiranja embrija, u tom slučaju je moguće da postoje dva genetska koda u istom zdravom tijelu. Oko 11% ljudi su takce kimere.)no stanice ne izgledaaju isto i imaju različite funkcije i ne mogu se mijenjati ( barem ne na lokaciji na kojoj se nalaze. Zašto je tome tako još uvijek je velika misterija. Matične stanice liče na one prve stanice u razvoju fetusa i imaju karakteristiku da se mogu mijenjati u bilo koju vrstu stanica ovisi o okruženju u kojem se nalaze.

x@y
Gost
x@y
8 mjeseci prije

DNK sadrži ljudske genske kodove.
Iako su stanice genetski identične svaki put kad se matična stanica podijeli, svaka ta stanica ima šansu da ima drugačiju sudbinu, ovisno o faktorima poput mjesta u kojem se nalazi u tijelu tzv. asimetrična dioba stanica,a stanice koje se mijenjaju iz jedne vrste u drugu naziva se stanična diferencijacija.
DNK i same matične stanice ne znaju koju vrstu stanica će napraviti, te se određeni geni u DNK” eksprimiraju” (uključe) kada se matična stanica podijeli i tada DNK otkrije jedinstveni dio koda.
DNK je kod za život i stvara male isječke koda, koji se nazivaju RNA, a RNK- tzv.ribosome, a ribosomi čine aminokiseline, a aminokiseline tvore proteine, a proteini stvaraju život.
Tako je svaki gen u osnovi samo recept za pravljenje određenog proteina.

tihobl
Gost
tihobl
8 mjeseci prije

Jedna hrenovka je nezdravija od dvije kutije cigareta.

Laki Topalović
Gost
Laki Topalović
8 mjeseci prije

I ako bi bilo malo piletine, povukli bi taj proizvod s tržišta, pa naravno da se govori o mikrouzorcima na razini DNK u dijelu stanice tkiva, a to može biti samo GMO. Koga briga ako na 500 kila, čega već, zaluta po kile čiste piletine ili ždrebetine. Nit se osjeti, niti smeta. Malo ti okrećeš pilu naopako.

Siniša
Member
Siniša
8 mjeseci prije

Stvar njihovih principa i zakona.

ČOBAN
Gost
ČOBAN
8 mjeseci prije

Primječujem da svi imaju loše mišljenje o GMO,iako je svaka promjena u hibritizaciji (križanju )mijenjanje vrste ili podvrste.Nije svako križanje štetno ,kako se ističe u javnosti,mislim za mene je štetno miješati DNK životinja sa istim od biljaka ,kako bi se poboljšao okus ili miris,kali je štetno miješati original za tu svrhu ,to treba kontrolirati, pošto nije sve jedno organu za varenje u korisnika ,analizirati sve i dolazi zo loših reakcija i kod ljudi do alergijskih reakcija.

xxx
Gost
xxx
8 mjeseci prije

kobasica je smece,kako u rusiji tako i drugdje

Mercury
Gost
Mercury
8 mjeseci prije

@ xxx

A domaća?

Siniša
Member
Siniša
8 mjeseci prije

Ona je samo opasna po zdravlje, podiže pritisak 😄

Komentator
Gost
Komentator
8 mjeseci prije

Pasja radosst, mmmmmmm, Doodbroooo!!

x@y
Gost
x@y
8 mjeseci prije

haha nemoj samo da te čuje onaj Ivo@ odmah će se napalit..)

Komentator
Gost
Komentator
8 mjeseci prije

Uh stvarno, nisam ni pomislio na to!!! Ne smijem mu davati povoda za bilo što!!!

x@y
Gost
x@y
8 mjeseci prije

Dobio si 2 plusa… haha

Ivo
Gost
Ivo
8 mjeseci prije

hahah…po brnjicu đeki. pašče zločesto. Ništa od kobasica za tebe.

DažBog
Gost
DažBog
8 mjeseci prije

Ruje ope’ dizu graju.
Sta bi rekli za nase “kobaje”? Da li su jos koliko juce lajale ili mijaukale.

Weteran
Gost
Weteran
8 mjeseci prije

“Unatoč strogim zakonima u Rusiji u kobasicama pronađen DNK kukuruza, piletine i konja”
U 98 procenata proizvoda sa fotografije naće se DNK Soje!
I, u čemu je problem?
Čitajte sitna slova paštte, viršle, ….
Čitajte sitna slova vafla, napolitanki, slanih grickalica, ….
Ako napišem šta je u viršli i pašteti, ….. 🙂
Treba imati Meru i treba jesti ono šta nam odgovara!

Tbilisi
Gost
Tbilisi
8 mjeseci prije

Moj pas Džeki osjeća se kao janjac. Tko treba/kupuje janjetinu?

POVEZANE VIJESTI

Izbornik
29
0
()
x