Vitamin A

Vitamin A je zajednički naziv za skupinu sastojaka topivih u mastima koji su izuzetno važni za ljudsko zdravlje. Ključni su za brojne tjelesne procese, uključujući zdrav vid, normalno funkcioniranje imunološkog sustava i organa u tijelu, kao i pomaganje u rastu i razvoju ploda tijekom trudnoće.

Vitamin A može se naći u namirnicama i biljnog i životinjskog porijekla, i to u dva oblika, kao vitamin A1 (retinol) i kao provitamin A (beta karoten). Preporučena dnevna doza ovog vitamina je za muškarce 900, žene 700 i djecu i mlade od 300 do 600 mikrograma.

Preformirani vitamin A smatra se aktivnim oblikom ovog vitamina koji tijelo može koristiti u postojećoj formi. Može ga se pronaći u proizvodima životinjskog porijekla poput mesa, ribe i mliječnih proizvoda i sadrži spojeve retinoide koji su derivati retinoične kiseline. Karotenoidi provitamina A, dakle alfa-karoten, beta-karoten i beta-kriptoksantin, neaktivni su oblik ovog vitamina koji se nalazi u biljkama. Ovi se spojevi u ljudskom organizmu pretvaraju u aktivni oblik. Primjerice, kada dospije u tanko crijevo, beta-karoten se pretvara u retinol.

Vitamin A i njegove zdravstvene prednosti

Vitamin A čini dobro za zdravlje, a najviše u zaštiti očiju i vida. Osim toga, smatra se da smanjuje rizik od dobivanja nekih vrsta karcinoma, te poboljšava djelovanje imunološkog sustava.

Vitamin A igra ključnu ulogu u održavanju prirodne zaštite organizma, što uključuje mukozne barijere u očima, plućima, crijevima i genitalijama koje pomažu u zaustavljanju bakterija i drugih uzročnika zaraza. Vitamin A osim ovoga sudjeluje u proizvodnji i radu bijelih krvnih zrnaca, koji pomažu u hvatanju i odstranjivanju iz krvotoka bakterija i drugih patogena. To znači da nedostatak vitamina A može povećati sklonost upalama i odgoditi oporavak tijekom bolesti. S druge strane, uključivanjem dovoljne količine vitamina A pomaže se optimalnom funkcioniranju imunološkog sustava.

Vitamin A omogućuje zdravlje reproduktivnog sustava ujedno i žena i muškaraca i optimalan rast ploda u majčinoj utrobi. Studije na životinjama pokazale su da deficit vitamina A zaustavlja razvoj spermija u muškaraca, a u žena smanjuje kvalitetu jajne stanice. Kod trudnica, vitamin A utječe na rast i razvoj brojnih glavnih organa i sustava nerođenog djeteta – kostura, živčanog sustava, pluća, srca, bubrega i gušterače. U trudnoći treba biti oprezan kod konzumiranja vitamina A jer i pretjerane količine mogu štetiti plodu u razvoju, pa brojni zdravstveni djelatnici apeliraju na to da se tijekom trudnoće izbjegavaju namirnice koje sadrže koncentrirane doze ovog vitamina.

Vitamin A može smanjiti rizik od nekih vrsta raka. Kada u tijelu abnormalne stanice počnu nekontrolirano rasti i dijeliti se, dolazi do raka. Budući da vitamin A igra važnu ulogu u rastu i razvoju stanica, znanstvenici su poprilično zainteresirani za njegov utjecaj na rizik za obolijevanje od karcinoma i ulogu u njegovoj prevenciji. U opservacijskim studijama se konzumiranje viših doza vitamina A u obliku beta-karotena povezalo sa smanjenim rizikom za određene vrste raka, uključujući Hodgkinovu bolest, rak pluća, rak mokraćnog mjehura i rak grlića maternice. Međutim, iako se unos visokih doza vitamina A iz namirnica biljnog porijekla povezuje sa smanjenim rizikom za obolijevanje od karcinoma, hrana životinjskog porijekla koja vitamin A sadrži u aktivnim oblicima nije jednako povezan. Slično tome, niti vitamin A u dodacima prehrani nije pokazao jednaku djelotvornost. Štoviše, neke su studije pokazale da pušači koji konzumiraju vitamin A putem dodataka prehrani pokazuju povećan rizik od razvijanja raka pluća. Trenutno se još uvijek ne razumije u potpunosti odnos između razina vitamina A u krvi i rizika od dobivanja raka. Međutim, trenutna saznanja su takva da je dovoljna količina vitamina A, pogotovo ona dobivena iz biljaka, važna za zdravu podjelu stanica i da može umanjiti rizik od razvijanja nekih vrsta karcinoma.

Noćno sljepilo i gubitak vida uslijed starenja mogu se usporiti ako se vitamin A unosi u dovoljnim količinama. Vitamin A potreban je kako bi pretvorio svjetlo koje dopire do oka u električni signal koji se šalje u mozak. Jedan od prvih simptoma pomanjkanja ovog vitamina je niktalopija – odnosno noćno sljepilo. Ljudi koji pate od noćnog sljepila danju normalno vide, ali u mraku im je vid smanjen budući da oko ne može vidjeti niže razine svjetlosti. Vitamin A važan je sastojak pigmenta rodopsina (vidnog purpura) koji se nalazi u mrežnici oka i jako je osjetljiv na svjetlost.

Degeneracija makule vodeći je uzrok sljepoće u modernom svijetu i obično se javlja kod starijih osoba. Iako je njegov točan uzrok nepoznat, smatra se da je posljedica oštećenja stanica u mrežnici. Istraživanja na ovom području pokazala su da se osobama preko 50 godina kod kojih je postojala određena degeneracija vida i koje su dobivale dodatke prehrane s antioksidansima – među kojima i beta-karoten – umanjio rizik za razvijanje uznapredovale degeneracije makule za 25%. Međutim, nova istraživanja organizacije Cochrane pokazala su kako dodaci prehrani koji sadrže isključivo beta-karoten neće niti spriječiti niti odgoditi ovo oboljenje.

Vitamin A održava kosti i kožu zdravima. Iako su za zdravlje kostiju najodgovorniji kalcij, vitamin D i proteini, i vitamin A je neophodan za adekvatan rast i razvoj kostiju. Ljudi koji u krvi imaju niže razine ovog vitamina imaju povećanu opasnost od fraktura kostiju, ali znanstvenici vezu između zdravlja kostiju i vitamina A još uvijek ne shvaćaju u potpunosti i potrebne su konkretnije studije. Što se tiče kože, smatra se da nedostatak vitamina A može povećati mogućnost za dobivanje akni, kroničnog upalnog kožnog poremećaja. Naime, bez ovog vitamina dolazi do pretjerane proizvodnje proteina keratina u folikulama dlake, što otežava odstranjivanje mrtvih stanica kože iz folikula i dovodi do začepljenja. Iako su bezopasne, akne mogu ozbiljno utjecati na psihičko zdravlje osobe i njezino samopouzdanje, pa se uz preporuku liječnika može propisati lijek koji sadrži vitamin A za liječenje težih slučajeva.

Kao i u svemu – umjerenost

Važno je ne pretjerivati s dodacima prehrani. Vitamin A je topiv u mastima i skladišti se u tijelu, pa pretjeran unos može dovesti do toksičnih razina. Pretjeran unos preformiranog vitamina A, bilo kroz hranu ili dodatke prehrani, može izazvati hipervitaminozu A čiji simptomi uključuju mučninu, vrtoglavicu i glavobolju. U težim slučajeva može imati i smrtne posljedice. Ovo se poglavito odnosi na hranu životinjskog porijekla, te dodatke prehrani i lijekove. Unos velikih količina provitamina A u biljnom obliku ne predstavlja jednak rizik, budući da je u organizmu dobro regulirano njegovo pretvaranje u aktivni oblik.

Vitamin A je važan za brojne tjelesne procese, a potrebno ga je unositi u optimalnim količinama, budući da i premalo i previše ovog nutrijenta može imati negativan učinak po ljudsko zdravlje. Najbolji način da se vitamin A konzumira uravnoteženo je svakodnevna prehrana bogata ovim vitaminom, uz izbjegavanje pretjeranih količina u vidu dodataka prehrani.