Američki ekonomski učinak pada za 29% uslijed zatvaranja širom zemlje zbog koronavirusa

Financijska kriza - Koronavirus
11 komentara

Između 1929. i 1933. godine, za vrijeme Velike depresije, godišnja proizvodnja je pala za 26 procenata. Prema novim istraživanjima, više od jedne četvrtine američke ekonomije odjednom je prestalo sa radom jer pandemija koronavirusa nameće neviđenu obustavu poslovanja širom zemlje.

Studija, koju je objavio Moody’s Analytics, otkrila je da iako je osam od 10 američkih država pod nalogom za izolaciju, oni predstavljaju gotovo 96 posto nacionalnog učinka. Najmanje 41 država i Washington, D.C., naredili su zatvaranje nekih preduzeća, a četiri države – Arkansas, Iowa, Nebraska, Sjeverna Dakota i Južna Dakota – potpuno su zatvorene, kako bi Amerikance usmjerile da ostanu kod kuće, navodi Moody’s.

Restorani, barovi, hoteli, teretane, saloni ljepote, prostori za zabavu i druge kompanije za koje se smatra da nisu neophodne zatvorene su. Kao rezultat toga, američka ekonomska proizvodnja opala je za oko 29 procenata, u poređenju s prvom nedeljom marta, prije nego što je zemlja počela da se gasi, pokazuje analiza.

Glavni ekonomista Moody’s Analytics Mark Zandi izjavio je, međutim, za Wall Street Journal da ne vjeruje da će pad mjesečne potrošnje od 29 odsto biti održan tokom još dva mjeseca, što je rekao da može dovesti do pada BDP od 75 odsto u drugom kvartalu. Umjesto toga, očekuje da će se mnoge države ponovo otvoriti prije ljeta i prognozira pad od 30 posto u drugom kvartalu.

Ipak, veličina pada dnevne proizvodnje je zapanjujuća: Između 1929. i 1933. godine, tokom Velike depresije, godišnja proizvodnja je pala za 26 procenata. Tromjesečni pad bio je za oko 4 posto između kraja 2007. i sredine 2009. godine, za vrijeme velike recesije.

“Ovo je prirodna katastrofa”, rekao je Zandi. „U Velikoj depresiji nema ničega što je analogno ovome što sada doživljavamo.“

Sjedinjene Države izgubile su 701.000 radnih mjesta u martu, saopštilo je u petak, najveći jednomjesečni pad od marta 2009. Restorani i barovi činili su najveći dio gubitaka, izgubivši 417.400 pozicija samo tokom prošlog mjeseca.

Izvještaj o zaposlenosti u Ministarstvu rada, zasnovan na anketama sprovedenim u ranim nedeljama mjeseca, kada se veliki slojevi ekonomije još nisu ugasili, ne odražavaju u potpunosti dubinu ekonomske nesreće koju je virus napravio. U posljednje dvije nedelje marta, 10 miliona Amerikanaca podnijelo je zahtjev za pomoć u slučaju nezaposlenosti.

COVID-19Ekonomski padKoronavirusMark ZandiSAD

Stavovi izneseni u tekstu i u komentarima ne odražavaju nužno stav redakcije.

11 komentara

  1. Dopizdilomi2

    Sada će oni napraviti neki rat i dolar će početi jačati. Ako neće Sirija, Libija, Venecuela…. poslužit će Indija kojoj će na silu oteti zalihe lijekova ukoliko im ne pošalju dobrovoljno.

    1. Gott mit uns!2

      Bojim se da je Venezuela sljedeća. Bogata resursima, vojno inferiorna da se brani, a teritorijalnoj blizu SADa. Jedino razlog zašto Trump odbija napad je izborna godina u SADu. Inače bi on već izašao pred medije sa info da ogromne količine droge ulaze u SAD preko Venezuele i da tog “narkodilera” i “komunističkog diktatora” treba srušiti sa vlastiu interesu zaštite američkog naroda. Ako dobije drugi mandat, sigurno kreće. Onda sve maske padaju, kreće u rat protiv Venezuele pod krinkom nacionalizma i zaštite američkog naroda

    2. Bili2odgovor korisniku Gott mit uns!

      Ako se ratovi pokreću onda se pokreću u izbornoj godini jer birači uvijek biraju tada trenutnog predsjednika.

    3. Bili2

      Ako je njihov 29% naš će biti 69%. Totalni ispušitis.

  2. neznanje2

    Ameri su imali krizu ali nisu na krizu reagirali ratom.To su učinili Italija, Njemačka i Japan. Mislim da su isti i danas opasni.

    1. Gott mit uns!2

      Nemaš pojma o povijesti i zato šuti.

    2. Pedro del negro😎2

      Dumbass 🙊🙈

  3. crna guja2

    da doci ce do novog zakona spojenih umjetnih obrva

  4. Hogar2

    Da ponovim što sam ranije rekao (i nenamerno izazvao flame war), nije bitno koliko je neka zemlja sama po sebi geostrateški važna, ako posluži kao okidač za sukob velikih sila.
    U I svetskom ratu je to bila Srbija, objektivno zaostala balkanska zemlja po evropskim standardima, u II svetskom ratu Poljska, takođe strateški prilično nebitna.
    Danas se priča o Venecueli, koja je strateški bitnija od obe pomenute (nafta) ali svejedno ne presudno važna u smislu da je velika ili čak regionalna sila.
    Ne sumnjam da se Maduro već konsultovao sa ruskim i kineskim rukovodstvom šta mu je činiti. Tipujem na Kineze jer:
    1. Imaju mnogo više para uloženih u Venecuelu i okolne države
    2. Stvari sa SAD su se za*ovnale međusobnim optužbama oko pandemije i rukavice se skidaju.
    Ako ih Rusi isprate, biće svašta. Ako se dogovore sa Trampom, ode Maduro.
    Bar ja tako mislim, moguće je da sam skroz promašio.

  5. ivi.tz2

    Super.sto vise imaju problema kod sebe a imaju i imace ih i previse kako vrijeme prolazi.tako da ce citav svijet vidjeti ko su i sta su.i

© 2026 – Portal Logično

POVEZANE VIJESTI