fbpx

Što trebaju činiti OPG-ovi nakon koronakrize?

OPG Koronakriza

Mnogima se vjerojatno diže preostala kosa na glavi kad čuju ono ‘Kriza je šansa’ pa je kao dobro da se dogodila jer nam pruža priliku da se promijenimo na bolje. Mogli bismo onda reći da je i bolest šansa, prilika da ozdravimo i promijenimo ponašanje. Ipak nitko ne želi krizu, nitko ne želi bolest. Svejedno dolaze bolesti i krize.

Kad iz tko zna kojih razloga dođe kriza, onda je jedino bitno u kakvom stanju nas nalazi. Ako smo vodili računa o vlastitom imunološkom sustavu, onda ćemo i virus lakše eutanazirati. Ako smo vodili računa o financijskoj održivosti, onda smo i otporniji na tržišne i svake druge šokove.

U normalna dužnička vremena, kamate na kredite su manje za onoliko koliko manje uopće trebate novac kojeg banke kreiraju ni iz čega. Za one koji su prethodno pristali na monetarni sustav stvaranja novca kao dug na osnovu pologa koji je dug prema centralnoj banci, a centralna banka pod ingerencijom neke veće centralne banke, u procjeni boniteta – sposobnosti vraćanja duga, zadužene su rejting agencije. Što veća sposobnost za vraćanje duga, to niža kamata.

U tom okružju smo živjeli zadnjih dvadeset i kusur godina. Nagledali smo se svega – od privatizacije (koju mnogi nazivaju pljačkom) preko predstečajnih nagodbi do bujanja industrije naplate dugai rasta broja blokiranih građana.

Kroz svo to vrijeme, kao država smo se uspjeli zadužiti u stranoj valuti do iznosa od 70% svega što proizvedemo u robama i uslugama tijekom jedne godine stalno plaćajući kamate na taj dug, zapravo ga nikad ne misleći u cijelosti vratiti jer to ni matematički nije moguće.

Cijenu visokih kamata smo plaćali odumiranjem proizvodnje svega onoga što ne možemo po istoj ili nižoj cijeni proizvesti od drugih. Članstvom u EU smo izbrisali granice (osim za turiste koji dolaze k nama pa moraju čekati u kolonama na ulaz u državu), izbrisali smo carine i svu našu proizvodnju roba i usluga ubacili u konkurenciju sa stranim, starijim i moćnijim proizvođačima, koji su odavno tehnološki, organizacijski modernizirali svoju proizvodnju. Drugačije – izbacivali su finalni proizvod s nižom cijenom od naših proizvođača zato što su imali niže troškove proizvodnje, niže poreze, jeftiniju državu, veću produktivnost.

Među prvima branšama kod nas je stradala poljoprivredna, ona koja je zbog vlastitih prednosti, blizine kupaca, postojećeg turizma trebala stradati posljednja.

Naravno, s razlogom. U svijet bez granica (što znači bez carina) ušli smo s davno propalim poljoprivrednim zadrugama, propalim PIK-ovima, s usitnjenim posjedima, tehnološki zaostali. Kad se tomu dodaju i poticaji koje svojim seljacima isplaćuju druge države, a koje su veće nego li kod nas, progledali smo i zaključili  kako se kod nas ne isplati seljaku ništa proizvoditi.

Naravno, ne baš ništa. Neki proizvođači su modernizirali svoju proizvodnju, naučili posao gledajući što stranci rade pa su preživjeli. Što treba učiniti s poljoprivrednom proizvodnjom, svima nam je pokazao Todorić u nekad njegovom Agrokoru – s jedva 3% obradive poljoprivredne površine koju je koristio, uspio je proizvoditi čak 15% ukupne hrvatske poljoprivredne proizvodnje.

Godinama je država i kod nas isplaćivala poticaje, kao što to rade i druge europske zemlje. Riječ je o otprilike milijardu eura na godinu kroz barem zadnjih deset godina. Brojke govore – u poljoprivrednu proizvodnju smo ubacili deset milijarda eura, a svake godine imali manju proizvodnju.

Manju – zato što je cijela filozofija poticaja izgrađena na korupcijskom modelu, a tamo gdje korupcija cvjeta, vene sve drugo.

Za sve seljačke jade, kao javnost smo optužili uvozne lobije, optužili smo tečaj kune, što su sve usputni razlozi za seljački pad, ni na tren se ne pitajući možemo li se sabrati u novim okolnostima, u kojima je i tečaj, i poticaji, i neprijateljstvo uvoznih lobija, i konkurencija ‘stranih okupatora’ – stranih trgovačkih lanaca koji su ovdje došli prodavati robe iz matičnih zemalja, pritom ne plaćajući porez na dobit zbog ulaganja.

Tek s pojavom europskih fondova s nepovratnim novcem namijenjenih za razvoj ruralnih područja dolazi do otvaranja novih OPG-ova tipa 2.0. Razliku se od prethodnih OPG-ova po početnom kapitalu koji je poklon s čim se anuliraju svi oni otežavajući faktori koji su se s vremenom nataložili na seljačka pleća.

U tom trenutku, koji bi nužno prerastao u bolje organizacijske strukture poljoprivrednih proizvođača, događa nam se koronavirus kriza. Sve staje. Granice se zatvaraju. Seljaci se zatvaraju u svoje domove. Radnici isto. Država ulijeće u enormna dalja zaduženja. Turistička sezona izgubljena. Strah. Neizvjesnost.

I sad nam netko govori da nam je ovo šansa!

Otkrivamo da nismo prehrambeno suverena zemlja, da ne proizvodimo dovoljno za vlastite potrebe, da nas od gladi spašava hrana iz uvoza koju plaćamo izvozom drugih roba, iz prihoda od turizma, iz novca dobivenog zaduženjem.

Što seljaci mogu napraviti u ovim okolnostima? Što država?

Država je zatvorila gradske tržnice i tako onemogućila proizvođače da izravno prodaju svoje proizvode građanima. Dok je u isto vrijeme ostavila otvorenim trgovačke centre koji prodaju hranu iz uvoza! Ovo zvuči kao poziv za oštrenje kosa, vila, grablji i seljačku bunu koja traži Matiju Gupca.

Lako je energiju usmjeriti na rušenje, treba samo ogorčenje, strah i nekontroliranu silu usmjeriti ka krivcima koje je lako pronaći.

Međutim, takva logika je gubitnička. Energiju valja usmjeriti u kreativnost, u onu koja će biti pobjednička.

Tako je Konzum, sad ForteNova uspostavio suradnju s 200 novih malih OPG-ova te vrši otkup njihovih proizvoda. Svugdje niču Internet tržnice poljoprivrednih proizvoda. To su dobre vatrogasne mjere. Za dugoročne treba i dugoročna strategija.

Naravno, najprije na djelu mora biti država. Cilj je kompenzirati naše tehnološko zaostajanje za proizvođačima iz drugih zemalja (koji unatoč transportnim troškovima dopremaju jeftiniju robu od naše), koji imaju i prednosti geografskog položaja (zbog geografske širine, u zemljama poput Makedonije, Italije, Španjolske, Grčke svi proizvodi dolaze na rod nekoliko dana ili čak tjedana prije nego li kod nas). Država mora odraditi svoje restrukturiranje što znači niže troškove i bolju uslugu stanovništvu. To znači i manji broj zaposlenika u državnim službama, bolju organizaciju, niže poreze. Mora se domisliti kako omogućiti okrupnjavanje poljoprivrednih površina; kako povećati navodnjavane površine.

Posao seljaka jest zatomiti svoju sebičnost i shvatiti da je najbolja samostalnost ona koja je udružena. Upravo zbog rascjepkanosti, što zemljišta, što samih seljaka ih i gaze strani proizvođači. OPG-ovi se moraju udružiti u klastere i to suvlasnički, pri čemu će klaster biti trgovačko društvo u njihovom vlasništvu, s menadžerima, upravom. Klasteri moraju imati izgrađene skladišne kapacitete, pakirnice, biti sposobni doći pred bio koji trgovački lanac i reći njihovoj upravi – mi smo sposobni proizvesti toliko i toliko toga, vrhunski pakirano, na vrijeme isporučeno.

Klasteri moraju ići i na sentiment domaće proizvodnje. Da bi to mogli, moraju kupcima dokazati da je roba domaća – od domaćeg sjemena! Ovdje svoju priliku će naći i proizvođači sjemena. Uz naraslu svijest o vrijednosti autohtonih proizvoda, onih s mirisom i okusom (a ne hibridnih sorti od uvoznog sjemena kojeg većinom proizvodi Novartis, tj Santos Seeds, Syngenta), bit će potreban minimalni marketing.

Klasteri su sposobni sklapati ugovore i s hotelijerskim kućama, opskrbljivati ih svojim proizvodima, ostvarujući tako proizvodnju koja bi za samu Hrvatsku bila višak. Ovako je izvoz, a pred vratima.

Uz takve predradnje, uz aktivno sudjelovanje države u svim smjerovima (uključujući i sasvim novu politiku poticaja), uz aktivno sudjelovanje svih vlasnika OPG-ova, moguća je renesansa poljoprivredne proizvodnje. Na radost svima.

Smanjili bismo dug u stranoj valuti, više bi novca ostajalo unutar države s kojim bismo mogli pokretati nove proizvodne cikluse.

Eto, toliko o mojoj mašti.

0 0
Ocijenite članak
Pretplati se
Obavijest
guest
39 Comments
najstariji
najnoviji najviše ocjenjeniji
Godzilla
Gost
Godzilla
6 mjeseci prije

Svaka ti je na mijestu. Živio!

Savonorola
Gost
Savonorola
6 mjeseci prije

Nije zabranjeno maštati, ali realnija je ona bosanska. Znam ja nas, jebo ti nas.

Kgfjč
Gost
Kgfjč
6 mjeseci prije

Nema suverene države bez vlastite proizvodnje hrane, energije i oružja.

hAZE
Gost
hAZE
6 mjeseci prije

I vlastite valute.

Kgfjč
Gost
Kgfjč
6 mjeseci prije

Tako je

crna guja
Gost
crna guja
6 mjeseci prije

sve 5 nemere rodjo i jet set jede zabe od baba mare ispod peke s kapulicon mladon i kruvon isto ispod peke nemere davno je rico igra balote na svojoj jahti

crna guja
Gost
crna guja
6 mjeseci prije

dobri su ti ovi konji na slici iz nozdrva im suklja dim da je bilo otic do dotura da ih prigleda nisu bas za opg

Zvrk
Gost
Zvrk
6 mjeseci prije

Možda ipak seljačke zadruge nisu tako loša rješenja.

crna guja
Gost
crna guja
6 mjeseci prije

rodjo zdrav pravi seljak =zdrava djeca omladina itd

Red Dog
Gost
Red Dog
6 mjeseci prije

Na zapadu su se organizirali u zadruge i kasnije PIK-ove sami. I postali su mocni agro-lobiji.
U FNRJ/SFRJ im je Partija dala zemlju i htela ih organizirati u zadruge. Ubijali su stoku i palili zetve.
Pa je Partija lepo uzela pola zemlje za PIK-ove, sto je hranilo zemlju, a oni su se mogli zajebavati sa svojim malim parcelama. Bar su bili zauzeti i nisu pravili gluposti.

čoban
Gost
čoban
6 mjeseci prije

Red -dog,neznaš ništa,koperiral sam sa tim pikovima ,100 junadi tovio i to kako prvo odbijeni od matere dođu meni ,sve rizike pretrpim ja koliko ugine to je gubitak u porastu kila hrana se duži po kili prirasta,Isporučim na daljni tov u PIK,oni tove od mojih utovljenih do 300 kila dalje do 600 ili 700,napredni kad krenu kile raste brzo ,to su problemi znaju oni koji su radili to.Zaradio sam onoliko koliko sam dodao svoje hrane u kukuruzu i sijenu kojega su morali imati i nije bilo plaćeno prirast je plaćen i ako si ušparao sa tim smjesu.

Gost
"Neko"
6 mjeseci prije

Malo se informiši kako je bilo – partija je oformila zadruge, nabavila traktore i mlade traktoriste, članove partije, kao i silose gdje će se žito voziti! E sad seljak bi sam poorao i posijao zemlju i kad je žito bilo za žetvu i obrao, ali tad bi se pojavili traktoristi i milicija i odvozili u svoje silose! Treba napomenuti i kad je to bilo – negdje početkom 50-tih godina, dakle nedugo poslije rata, iz koga je narod izašao stradao,napaćen i još siromašniji i bjedniji nego što je u njega ušao! Treba napomenuti, da je onda svaka porodica imala u prosjeku sedmoro djece, a da im ove kabadahije nisi ostavljale ni kilu kukuruza! Pa, čime ljudi da prehrane djecu, pitam te ja? A de ne pričam o tome, da je u Bosni, u periodu od 1949, do 1952 bila strahovita suša, i takozvane “Gladne godine” – nije bilo ni trave za životinje, ni lišća na drveću (pa je navalio gubar), presahli su izvori vode…i onda još i ovi, poslije toga, navalili da otmu hranu seljaku! Ma kako da ne!

American_dream
Gost
American_dream
6 mjeseci prije

Sto trebaju uciniti balkanjerosi? Jednostavno poceti raditi.Vrijeme je proljetne sjetve , tastature u soske i na traktore, pa nece biti gladi, niti ce se elaborirati kako su vam ljudi gusteri oduzeli resurse.

Helena
Gost
Helena
6 mjeseci prije

Zašto ti je traktor u garaži, a zemlja neobrađena i zašto posao prepuštaš drugima, umesto da sam radiš, Valter?

Tadmur Palmirović
Gost
Tadmur Palmirović
6 mjeseci prije

Helena, zar od njega očekuješ nešto suvislo?!
Čitaš li ti njegove komentare…

Koledar
Gost
Koledar
6 mjeseci prije

đe? hvala unaprijed

crna guja
Gost
crna guja
6 mjeseci prije

nu amigosa sad bi pecenog s kapulicon mladon rodjo komu cemu meni s kapulicon mladon nu

Moreno
Member
Moreno
6 mjeseci prije

SoA ”Drugačije – izbacivali su finalni proizvod s nižom cijenom od naših proizvođača zato što su imali niže troškove proizvodnje, niže poreze, jeftiniju državu, veću produktivnost.”
Sve je dobro, ali zaboravija si najbitnije, imali su jeftiniji novac.

Evo kad smo kod OPG-ova, zamisli da tri Slavonaca, na tri različita mista posade kukuruz za ”slobodno tržište”, i sad zamisli da in ja puštan sunce, kišu, neverine sa krupon (kako banke puštaju lovu u ekonomiju i diktiraju vladi zakonsku regulativu) i onda jednoga spržin sa suncen, drugome otučen sve sa krupon, a trećega ne diran . . . i posli prvome i drugome rečen, je#iga momci, nesposobni ste za slobodno tržište, slabo ste se vi pripremili, spori ste , neefikasni, i onda ja organiziran to da na HRT Otvoreno bude tema ”kukuruz” i onda pošaljen par indoktriniranih na ”strane investicije”, ”rast BDP-a, ”slobodno tržište” i sa druge bande par trolova.
Onda lipo gledan elokventnoga voditelja, trolove i mudrace, odslušan pitanja gledatelja, a da se ni na momenat ne pristanen smijat. I onda tako dobre volje kad završi Otvoreno smotan i užgen jednega molega i nastavin se smijat, a ovi Slavonci uznevjereni pokušavaju zaspat razmišljajući di su falili, misle se je li kriv HDZ ili SDP, zaključe da su isti, lipo zaspu i sutra dođe novi dan.
Onda dođe nedilja ujutro i poljoprivredna emisija u kojoj bude reportaža o ovome trećemu Slavoncu koji je ima iznadprosječnu kvalitetu i količinu kukuruza, a prilog završi skoro ka sa američkim happyendom, ono u stilu, ”može se, ja ostajen na svojoj zemlji i nigdi ne iden”.

Laki Topalović
Gost
Laki Topalović
6 mjeseci prije

Trebali bi, ali ne vjerujem da hoće. Sjeća li se itko onog brčićima što je svojevremeno vodio blokade cesta s traktorima? Onda ste vidjeli našeg seljaka. Svaki mora imati svoj traktor, svoju drljaču, tanjuraču, sijačicu, kombajn i to ne jedan već dva. Jedan drndavi IMT ili stari Ursus i novi s klimom i glazbom s kvadrofonijom John Deer. To je mentalitet našeg seljaka, Nažalost. A kada se i udruži u seljačku radnu zadrugu, jer ta riječ klaster je okupatorska i ne znam zašto se koristi, onda nešto kao posluje i netko donese odluku da se sve uništi. Primjer Vrana d.o.o. Radili su u zadruzi imali ugovore sa školama, zatvorom u Zadru, vojarnama u Zemuniku, posla preko glave i novaca za sve. I jednog lijepog dana je netko popio viski s nekim i pao je dogovor da se to razbuca u manje od godinu dana. I tako je završila priča s “klasterom” Vrana d.o.o. I gdje se seljak uspije riješiti tog mentaliteta “hoću samo moje i to je moje” i dignu na noge pravu zadrugu, politika (lokalna, prije bih rekao nego središnja) to uništi. I zato su lokalni izbori možda i važniji od onih za Sabor, iako to malo tko zna.

Emiliano Zapata
Gost
Emiliano Zapata
6 mjeseci prije

trrbaju ogradit imanje, nabavit oruzije za obranu i nastavit proizvodit hranu za sebe…

eu kolonija
Gost
eu kolonija
6 mjeseci prije

pričam ti ja tako s jednim poznanikom I kažem mu da trenutačno 50 tisuća zaposlenih u it sektoru u srbiji izvezu it usluga kao komplet srpska zemljoradnja, u kojoj je zaposleno možda I 500 tisuća I više, svojih proizvoda a sugovornik će meni kao odgovor na konstataciju odgovoriti “e a šta je to država dala seljacima”. nisam mu mogao odgovoriti da država daje kud I kamo više seljacima no što daje ovim mladim zaposlenim u it sektoru. također mu nisam rekao da je moj djed se bavio poljoprivredom za vrijeme komunizma, iako je mogao dobiti tada dobar šefovski državni posao ali on na to nebi nikada pristao, I da nikada ništa nije dobio od države I da je još tada plaćao porez državi. još mi je znao govoriti da mu je najbolje bilo za vrijeme kraljevine a onda za vrijeme komunizma a najgori po njemu su ovi što su došli devedesetih. djed je prošao kroz tri sustava

eu kolonija
Gost
eu kolonija
6 mjeseci prije

naravno djed je još tada imao njemačku disciplinu a nikada nije bio u njemačkoj I provodio je od jutra do sutra na njivi, jer je bio bez oca i izdržavao je majku, a kao kod današnjih kineza ništa nije bacao I znao je od starih stvari napraviti neke nove upotrebljive. sam je sebi pravio stolariju I sve od drveta, sam je sebi krpio cipele, znao je I šišati. nikada nije koristio umjetna gnojiva u zemljoradnji itd. odhranio I školovao je troje djece. svo troje je dobilo državne poslove a on im je I tada pomagao od svoje zemljoradnje. kod lječnika je bio samo jedanput I to pred smrt kada su ga na silu odveli

Felix
Gost
Felix
6 mjeseci prije

Odlično. Neće ova kriza biti kratka, trajat će 2-3 godine, kako su Švabe i predvidjele. Kad prođe ovaj prvi val sigurno ćemo nastaviti po starom, kao izvukli smo se, pa kad nas poklopi drugi! Proći će i on i tada će se svi zamisliti. Pa treći! Tko to preživi shvatit će da se puno toga treba okrenuti naglavce. Moguće da će tada tvoji snovi postati stvarnost. Daj Bože.

Lucija
Gost
Lucija
6 mjeseci prije

Soa

Nije 10 milijardi nego 40 milijardi poticaja. Nestalo. Kao i drugi Agrokorovi novci. U Konzumu se plaćalo cashom (svejedno, kartice), dobavljače nije plaćao. Ni dividende. Ni poreze (samo za Milanovića 600 000 milijuna!) Gola pljačka.
Navodno eu istražuje one svoje milijarde za poticaje.

Onaj jedan hdz ovac s bradom koji je predlagao zelenu veletržnicu pored Rijeke – nestao iz polit.života.

Još su Jugoslaviji uvoznici hrane su bili jako bogati. 20 godina iza toga, već druga njihova generacija je na Oxford u I Cambridge u.
Nijedno prezime ne bi vam bilo poznato…

Red Dog
Gost
Red Dog
6 mjeseci prije

Srbi pocinju prodati ono sta su prodali na pijacama preko interneta.
Avangardno.
Ni u zemljama sa najjacim seljackim lobijima nema toga. Mozda bas zato. Navikli su da im lobiji sreduju stvari. Nisu morali misliti.
Forza Serbia! Viva Vuchko!

shumadinac
Gost
shumadinac
6 mjeseci prije

Može to kod naših kupaca, mi smo ionako u stanju da kupimo svakakvo đubre. Na pijaci možeš da vidiš robu koja nije fotošopirana, da pipneš koliko je čvrsto, da pomirišeš – kako to da uradiš preko interneta? Pa i na pijaci, kad kupuješ od poznatog u koga imaš poverenja, povremeno dobiješ nešto što “nije sinoć ubrano”.

shumadinac
Gost
shumadinac
6 mjeseci prije

“Naravno, najprije na djelu mora biti država” – ovo je šala, zar ne Alerik? Kakva crna država – ti bi u komunizam (sa svim “prednostima” koje si mi naveo u JUTROŠNJOJ replici).
Dalje ne razumem kako je moguće da Hrvatska (ili Srbija, ili bilo koja država EU) nema dovoljno poljoprivrednih proizvoda – pa zar slobodno tržište nije “nepobediva, bespogovorna varijanta”?!? I čemu potreba za udruživanjem kad u Hrvatskog ima bogatih ljudi koji to mogu samostalno da organizuju? Nikakvo udruživanje već poslati bogate na kurs nepobedivosti slobodnog tržišta.

Da si pljuvao plansku privredu (koju ovde iz nekog razloga prizivaš) pre nekoliko godina dok Rusija i Kina nisu pokazivale ovakvu snagu privrede razumeo bih. Ali danas kada Hrvatska nema dovoljno svoje hrane (možda još nečega?), kada SAD nemaju dovoljno svojih lekova, sanitetskog materijala, medicinske opreme, bolničkih kapaciteta (a sve samo u okviru zdravstva) pa mora da prima pomoć od RUSIJE!?!

Sve se to dešava zato što slobodno tržište ne poznaje stratešku robu, slobodno tržište interesuje roba na kojoj se može najviše zaraditi i ako je to wc papir onda će to nabaviti i prodavati a da li će sutra stanovništvo pocrkati gladno vlasnika kompanije koja je prodala wc papir ne interesuje. On će otići negde gde ima doboljno hrane i gde je situacija stabilna i čak ne mora ni pare da nosi – nekoliko klikova mišem i gotovo.

Son of Alerik
Gost
Son of Alerik
6 mjeseci prije

shumadinac
Izvlačiš rečenicu iz konteksta kako bi mi prišio svoja današnja uvjerenja, vjerojatno potaknuta tekstovima o uplitanju države i slomu ne znam čega. Minimum poštenja bi bio da si naveo što sam rekao da država mora učiniti i citirati ostatak iz kojeg bi se vidjelo da sam za manje države, više slobodnog tržišta, koliko god ti na to tržište gledao s visoka. Dakle, cijeli kontekst je :

Naravno, najprije na djelu mora biti država. Cilj je kompenzirati naše tehnološko zaostajanje za proizvođačima iz drugih zemalja (koji unatoč transportnim troškovima dopremaju jeftiniju robu od naše), koji imaju i prednosti geografskog položaja (zbog geografske širine, u zemljama poput Makedonije, Italije, Španjolske, Grčke svi proizvodi dolaze na rod nekoliko dana ili čak tjedana prije nego li kod nas). Država mora odraditi svoje restrukturiranje što znači niže troškove i bolju uslugu stanovništvu. To znači i manji broj zaposlenika u državnim službama, bolju organizaciju, niže poreze. Mora se domisliti kako omogućiti okrupnjavanje poljoprivrednih površina; kako povećati navodnjavane površine.

shumadinac
Gost
shumadinac
6 mjeseci prije

“…da si naveo što sam rekao da država MORA učiniti…”
U tome i jeste stvar Alerik, država NE MORA ništa da učini – slobodno tržište sve reguliše samo. Veliki porezi, visoke takse… – nema veze, idemo na Tajland, tamo je sve a posebno radna snaga jeftinija i prodavaćemo gde su cene više… ima još puno toga u komentaru iznad.

Ili sam ja fanatičan ili ovde ima mnogo fanatičnih koji nude svoja verovanja iz minimum ili nimalo logike. “Kraj istorije” je napisan pre gotovo 30 godina i tada je bio “Biblija” za mnoge. Neki od njih su u međuvremenu shvatili da napisano ne vredi ni kao wc papir dok se drugi toj “Bibliji” još klanjaju. Pljuješ po socijalizmu? U mnogo čemu si u pravu ali ne znači da se to ne može promeniti. Kinezi su ga prilično modifikovali ali nisu ni blizu konačnog rešenja iako postužu značajne rezultate (da li postužu – bar ti sve gledaš kroz cifre?). I vrlo važno – to je kineski model, ne mora da znači da bi kod nas dao dobre rezultate. Svi moramo da gradimo svoj najbolji model.

American_dream
Gost
American_dream
6 mjeseci prije

Kina je totalitarna drzava sa koministickom oligarhijom na celu,kina ima milijun milijardera i milijardu siromasnih,odnosno milijarde kamera koje prate svaki pokret gologuzih kineza.

Red Dog
Gost
Red Dog
6 mjeseci prije

Kina je 70-tih imala ispod 4 % srednje klase. Sad ima 40 i nesto %.
USA je 70-tih imala 60 % srednje klase. Sad ima 24 %.
Nastavi niz.

American_dream
Gost
American_dream
6 mjeseci prije

Da i , sto hoces sa tim reci kolumbo,mozda zelis ukazati na cinjenicu,da su americki kapitalisti preselili vecinu proizvodnje u kinu jer im je americki radnik postao skup,dok sa druge strane kinezi rade za saku rize,sumnjam da si tako daleko dobacio.

Son of Alerik
Gost
Son of Alerik
6 mjeseci prije

shumadinac
Država koja je servis građana MORA nešto učiniti. Što je to nešto, određuje stupanj korisnosti za sve.
Mi smo na kraju povijesti, a ti se još uvijek bakćeš s ideologijama. Nema ih. Imaš samo učinkovita i manje učinkovita društva. Imaš međunarodnu rrazmjenu. Tebe nije briga bičuje li Partija u Kini radnike ili s njima dijeli dobit, tebi je do toga da je Huawei što jeftiniji i što kvalitetniji.
Nemam što pljuvati po socijalizmu. To je on već učinio sam sebi. Ne trebam još i ja.
Korona je srušila svijet (a ne kraj ideologija, kako je mislio Fukuyama). Svi mi pretpostavljamo kako će ovo kratko trajati pa će onda sve biti po starom, vratit će se rode. Hoće, ali samo do slijedećeg virusa. Po mojoj procjeni za dvije godine. Ono što vidiš danas oko sebe jest naša sutrašnjica – policijska država u kojoj se ljudi dijele na vlast, zdrave i oboljele. Zašto sam onda uopće pisao ovaj tekst? Nije svejedno u kakvom stanju će te zateći slijedeći virus, eto zato.

Lucija
Gost
Lucija
6 mjeseci prije

Soa
Neznam je li pametno miješati se…
Zašto pretpostavljaš
– državni intervencionizam,
– i to na strani domaće poljoprivrede? Možda uvoznici imaju bolji lobi?
Drugo, eksplicitno su rekli Plenković i Marić da u ovim uvjetima smiju , pazi, smiju preporučivati da se prednost daje domaćim proizvođačima.
Svidjelo se to tebi ili ne: država je na mnoge načine a i pravno definiran pojam.
Država je ili država kapitala ili država radnika.
Suoči se s realnošću.

Spacevoodoo
Gost
Spacevoodoo
6 mjeseci prije

Hrvatska je država potrošača odnosno nesvijesnih građana koji žive u iluziji kako su slobodni i koje čak ni ovaj koronazatvor ne uspjeva izte iluzije izvući.

Son of Alerik
Gost
Son of Alerik
6 mjeseci prije

Pretpostavljam da su svi zagovornici čvrste, jake države svjesni da zagovaraju još čvršći HDZ, još jačega Vučića. Naime, – to je ta personificirana država. Dalje – nema slobodnog tržišta? Je li? Tko onda određuje cijene proizvoda? Država (HDZ)? Je, jedna takva je u Južnoj Americi.

čoban
Gost
čoban
6 mjeseci prije

Mašta more svašta.Ja imam cijeli planet u svemiru i odem tamo odmah kada odem i u krevet.Tamo mogu izgraditi sve kao u raju ,nitko mi tamo ne koći.Ovdje kod nas u Hrvatskoj ni fakutetski obrazovani ,znam ih na naj gornjoj stepenici nisu izgradili ništa,sve su urušili i neka meni ne smeta godine su moje pri kraju , imao sam ,imao sve,Merđu I kamiončić za prevoz .Opljačkali me i to ne državne firme njih više nema nego privatnici sa oznakom DOO.Sudovi ne rade godinama tražiš svoje i sad mi poznanici cinički vele –ĐURO DALI SE SJEČAŠ KAD SI VOSOKO LETIO.Je mašta može svašta -žuljevi kod nas ništa,poberu uhljebi,previše ih je.

Rabotnik
Gost
Rabotnik
6 mjeseci prije

Aleriče, svaka čast na trudu, razmišljanju i mašti. Htjedoh reći, jel se to pomalja neki novi Stjepan Radić 😜

Slobodno tržište ne postoji niti je ikada postojalo. Kroz ova događanja u zadnjih mjesec dana to bi i slijepom trebalo biti jasno. Tržište se nikada neće baviti ni jednim pitanjem (socijalnim, društvenim) koje za njega nije isplativo. Tržište nije slobodno jer kao i u prirodi startne pozicije nisu iste za sve; netko je jači, netko brži netko viši i taj će naravno koristiti te svoje atribute u svoju korist. Tko je jači taj tlači. Mali se mogu samo pametno udružiti.

Što se tiče Hrvatske, samo država može sebe izvući iz ovoga u što se uvukla. Regulacijom svoje ekonomije. Jer “slobodno tržište“ nije briga za države, pogotovo ne male. Nikakav laissez faire već laissez reguler. Sad, pitanje je, jeli država sposobna za takvo što? Ima li manevarskog prostora za takvo što u zajednici u kojoj se nalazi? Ima li ljude koji su sposobni za takvo što?

Bosanac
Gost
Bosanac
6 mjeseci prije

nema hljeba bez motike ….. pa ako je neko motivisan (motiviran) , a ima motiku i volju za rad a nema zemlje …imam ja nesto zemlje……nek se javi pa da napravimo deal

POVEZANE VIJESTI

Izbornik
39
0
()
x