Francuska do 2024. protjeruje sve strane imame

20/02/2020

U kontekstu „državnog terorizma“, o kojem smo upravo pisali, zanimljiva je odluka Emmanuela Macrona, predsjednika zemlje koja je glavni krivac za agresiju na Libiju, da se suoči s „političkim islamom“, istim onim kojeg je financirao i naoružavao Pariz u vrijeme Sarkozya, kada je u Tunisu kasnije u Libiji i Egiptu na vlast doveo Muslimansko bratstvo.

Macron sada čini korak unatrag i priznaje da se radi o terorističkoj organizaciji, čak i ako je kroz Stranku pravde i razvitka na vlasti u Turskoj i libijskom gradu Tripoliju, a na izborima koji trebaju biti ponovljeni želi ponovno vlast u Tunisu.

Francuski ministar unutarnjih poslova Christoph Castaner je u razgovoru za France Inter 19. veljače potvrdio je da će Francuska do 2024. godine zabraniti praksu prihvaćanja stranih imama u svoju zemlju, koji su sada u Francusku poslani iz Turske, Maroka i Alžira.

Dan prije, francuski predsjednik Emmanuel Macron objavio je da Francuska želi zaustaviti praksu slanja imama iz muslimanskih država u Francusku.

“Trenutno imamo tristo stranih imama u Francuskoj”, rekao je francuski predsjednik.

U Francuskoj u džamijama propovijeda oko 150 turskih, 120 alžirskih i 30 marokanskih imama i svi primaju plaće od država koje su ih poslale.

Castaner je u intervjuu rekao: “Ja sam stranim državama – Maroku, Turskoj i Alžiru jasno rekao da imaju rok do 2024.”

Zašto je 2024. odabran kao rok? Ministar unutarnjih poslova je objasnio da obično strani imami služe u Francuskoj na temelju trogodišnjih ugovora.

Točan broj imama koji služe u džamijama u Francuskoj nije poznat. Prema nekim procjenama u Francuskoj ima oko 2500 džamija i u njima može služiti oko 1800 imama. Pojedine džamije postaju centri islamskog ekstremizma.

Predsjednik Emmanuel Macron osobno je u utorak najavio mjere za suzbijanje ekstremnog islamizma u Mulhouseu, jednom od središta radikalnog islama u istočnoj Francuskoj. Gotovo sat vremena predsjednik je šetao ulicama ovog malog gradića smještenog u Alzanu i razgovarao s lokalnim stanovništvom.

Macron je osobno uvjeravao lokalne stanovnike da je najavljena strategija vlade takozvanih “sekularnih vrijednosti republike” cilja “islamski separatizam” i nije usmjerena protiv muslimana, već protiv ekstremističke islamske ideologije. Rekao je kako vjerski zakoni islama ne mogu zanemariti sekularne zakone republike.

“Naš neprijatelj je separatizam, ali promovirati program protiv islamske religije bila bi ozbiljna greška”, rekao je Macron.

Kako bi suzbila širenje militantnog islamizma, francuska vlada će sada uspostaviti veću kontrolu nad muslimanskim obrazovanjem, financiranjem džamija i obukom imama. Država će se boriti protiv stranog uplitanja u način na koji muslimani prakticiraju svoju religiju u Francuskoj i kako su u toj sekularnoj zemlji organizirane islamske vjerske institucije.

Stoga je posjeta predsjednika Macrona Mulhouseu bila uvod u najavu vladine strategije suzbijanja „političkog islama“. Kampanja protiv prisutnosti militantnog islamizma u gradovima Francuske očigledno cilja općinske izbore koji će se održati u Francuskoj u ožujku 2020. godine. Macron želi pridobiti na svoju stranu dio biračkog tijela nacionalnog okupljanja Marine Le Pen i drugih koji se suprotstavljaju ilegalnoj imigraciji i nekontroliranom prakticiranju islama kojeg propovijedaju strani imami. Kako je Macron govorio i o „separatizmu“, to znači da Elizejska palača strahuje da bi se francuski muslimani mogli politički organizirati po modelu koje nudi Muslimansko bratstvo i legalnim i demokratskim putem ući u Nacionalnu skupštinu i državne institucije.

U međuvremenu, prisutnost islama u gradovima Francuske i na ulicama francuskih gradova je postala uobičajena. Katalozi francuskih internetskih trgovina usredotočeni na masovnu kupnju uglavnom kao modele uzimaju mediteranske muškarce arapskog tipa.

Podsjetimo da je 2005. godine u Rusiji izdan skandalozni distopijski roman ruske spisateljice Elene Čudinove “Džamija Notre Dame”, prema kojem je napravljen i serijal. Događaji romana odvijaju se 2048. godine u Francuskoj u kojoj su muslimanski migranti došli na vlast. Tada su 62 francuska izdavača odbila objaviti roman ruske spisateljice, iako je bio preveden na francuski jezik, jer su se bojali reakcije islamskih ekstremista ili zbog političke korektnosti i jednostavnog optuživanja za antiislamske stavove. Francuski prevoditelj romana želio je ostati anoniman zbog straha za svoj život, a sada Macron donosi zakon kojim želi spriječiti da se ostvare fantazije Elene Čudinove.

Ako vam se članak svidio, podijelite ga ->

69

Ostavite komentar

10000