Izručenje Assangea: Sud odbio zahtjev obrane za odlaganje suđenja

Ročište o američkom zahtjevu za izručenjem osnivača WikiLeaksa, Juliana Assangea, zbog njegove uloge u propuštanju tajnih dnevnika iz ratova u Afganistanu i Iraku, kao i slučaja State Departmenta, nastavljeno je 7. rujna nakon duge stanke koja je nastala zbog pandemije koronavirusa.

Sud u Velikoj Britaniji odbacio je zahtjev obrane Juliana Assangea za odgodu ročišta, u pogledu slučaja izručenja osnivača WikiLeaksa u SAD, objavila je organizacija na svojoj stranici na Twitteru. Njegovi su odvjetnici tvrdili da im treba više vremena za pripremu obrane za nove optužnice, koje su SAD iznijele prije nekoliko mjeseci.

Sudac, međutim, se nije dao uvjeriti, napominjući da je Assangeov tim imao dovoljno vremena za pripremu svoje obrane i ustvrdio je da će daljnji prekidi samo dodatno zaustaviti ionako dugotrajni pravni postupak.

“[Obrana] je imala dovoljno vremena za obraćanje sudu, kako bi objasnila da je imala nedovoljno vremena za pripremu dokaza obrane. Oni to nisu učinili. Novi bi prekidi rezultirali samo daljnjom i značajnom odgodom. Ovaj zahtjev obrane za daljnje odlaganje je stoga odbijen”, izjavio je sudac.

Iako nova i nadopunjena optužnica, objavljena 22. lipnja, ne sadrži nove elemente optužbe, ona proširuje “opseg zavjere” za koju Washington optužuje Assangea. Ministarstvo pravosuđa sada optužuje osnivača WikiLeaksa za regrutiranje hakera, odnosno skupine poznate kao ”LulzSec”, u svrhu provale u računalne mreže američke vlade, radi krađe podataka za WikiLeaks.

Američki pokušaji izručivanja Assangea

Assange se suočava s pravnim progonom od 2010. godine, kada se prvi put suočio s optužbama za seksualno zlostavljanje dviju žena u Švedskoj, optužbe koje je snažno negirao. Uhićen je u Velikoj Britaniji na zahtjev Švedske, ali mu je dana jamčevina jer je inzistirao da je slučaj politički motiviran s ciljem da ga na kraju izruče SAD-u.

Osnivač WikiLeaksa iskoristio je svoju jamčevinu za dobivanje azila u ekvadorskom veleposlanstvu u Londonu, gdje se skrivao od tužitelja do 2019. godine, kada je iz njega izbačen. Ubrzo nakon uhićenja, SAD su službeno podigle optužnicu protiv Assangea i zatražile da ga London izruči Washingtonu, kako bi se suočio s optužbama za urotu s analitičarkom DoD-a Chelsea Manning, radi pristupa mrežama američke vlade, kako bi ukrao tajne dokumente i objavio ih. Dokumenti na koje se američki sud referira su dnevnici iz ratova u Iraku i Afganistanu, koji su uključivali dokaze o neprimjerenom ponašanju američke vojske u dvije kampanje, kao i dopisi Ministarstva vanjskih poslova, koji su sadržavali ocjene izaslanika o političkim vođama i drugih osoba, pogotovo glumaca širom svijeta, uključujući pritom i europske saveznike SAD-a.