fbpx

Krym ili Krim?

Krym ili Krim

Kad je Nikita S. Hruščov, inače Ukrajinac po narodnosti, 1954. godine dodijelio Ukrajini ruski poluotok Krym u zamjenu za belgorodski kraj na sjeveroistoku Ukrajine, koji je od tada sastavni dio Rusije, o toj trampi u režiji sovjetske partijske vrhuške u tadašnjim hrvatskim glasilima nije bilo previše vijesti jer je baš tada i Hrvatska Sloveniji darovala sjeverozapadni dio buzetske općine i to u zamjenu za ništa. A danas, šezdesetak godina kasnije, ime toga sada ruskoga poluotoka u hrvatskim novinama i na hrvatskim televizijskim kanalima gotovo svakodnevno se navodi i to u obliku koji nije u skladu s transliteracijskim pravilima zapisa službenih imena iz jezika s nelatiničkim slovopisom. U novinama i na televiziji piše se Krim umjesto Krym. O tom hrvatskom pravopisnom problemu bit će govora u daljnjem tekstu.

U hrvatskom standardnom jeziku uobičajeno je preuzimanje stranih zemljopisnih imena u izvornom grafijskom obliku. To pak ne vrijedi za mali broj stranih zemljopisnih imena koja su još u prošlim stoljećima kroatizirana (Atena, Beč, Budimpešta, Bukurešt, Celovec, Drač, Gradac, Jeruzalem, Kairo, Lisabon, Meka, Napulj, Pariz, Pečuh, Peking, Petrograd, Prag, Rim, Skadar, Solun, Teheran, Temišvar, Trst, Venecija, Ženeva…). Izvorni grafijski ostvaraji ovih imena ne rabe se u hrvatskom jeziku (Athēnai, Wien, Budapest, Bucureşti, Klagenfurt, Durrës, Graz, Jeruśalajm, Kāhirah, Lisboa, Mekka, Neapoli, Paris, Pécs, Beijīng, Sankt Peterburg, Praha, Roma, Shkodër, Thessaloníki, Tehrān, Timişoara, Trieste, Venezia, Genève…). Osim navedenih imena, i još ponekoga, strana zemljopisna imena se u hrvatski standardni jezik prenose grafijski neizmijenjeno, dakle pišemo ih onako kako se pišu i u jeziku iz kojega ih preuzimamo. Na neizmijenjeni nominativni oblik, koji postaje morfološka osnova za ostale padeže u sklonidbi, dodaju se nastavci koji sadrže gramatičku oznaku roda, broja i padeža, npr. nom. i ak. jd. München, gen. jd. München-a, dat. i lok. jd. München-u, instr. München-om. Naime, njemački izgovor [my’nxən] ima dva slogotvorna vokala kakvi ne postoje u hrvatskom standardnom jeziku pa se stoga u postupku transfonemizacije i transfonetizacije ti glasovi zamjenjuju artikulacijski bliskim glasovima. Njemački stražnjojezični vokal ü u hrvatskom izgovoru se zamjenjuje prednjojezičnim vokalom i, a ultrakratki vokal ə u zadnjem slogu zamjenjuje se vokalom e pod utjecajem grafijskoga ostvaraja. Njemački izgovor ima udarni naglasak u prvom slogu koji se pak u hrvatskom jeziku ostvaruje kao kratkosilazni, često i kao kratkouzlazni naglasak, npr. München > [my’nxən] > hrv.  [mȉnhen] ili [mìnhen]. Zemljopisno ime München je dobar primjer da se pokaže što se događa pri prijenosu imenā u hrvatski jezik iz jezikā koji se također služe nekim tipom latiničkoga pisma.

U grafijskom ostvaraju zemljopisnih imena preuzetih iz istočnoslavenskih jezika koji se služe nekim tipom ćirilice postupak prijenosa imena je složeniji jer je osim transfonemizacije i transfonetizacije obvezna i transliteracija.

Transfonemizacija je preuzimanje riječi stranoga jezika u hrvatski jezični sustav tako da se strani fonemi zamijene hrvatskim fonemima, fonološki istima ili sličnima. Strana zemljopisna imena se dakle u grafijskom ostvaraju transliteriraju, ali se za potrebe izgovora i transfonetiziraju pa je moguć dvostruk fonijski ostvaraj takvih imena: ostvaraj izgovorno istovjetan ostvaraju imena u stranom jeziku, što se rijetko događa, ili fonijski ostvaraj prilagođen glasovnomu (fonemskomu) sustavu jezika u koji se određeno ime prenosi, što je znatno češće. Tako se npr. rusko, odnosno bjelorusko slovo ы i ukrajinsko и transliteriraju u hrvatskom jeziku kao y, a transfonemiziraju kao /i/, dakle nepalatalni stražnjojezični vokal /y/ se u hrvatskom jeziku supstituira palatalnim vokalom /i/ zato što u hrvatskom više ne postoji nepalatalni stražnjojezični fonem /y/ jer je vrlo davno izvršeno izjednačavanje tih dvaju fonema, palatalnoga /i/ i nepalatalnoga /y/, u korist palatalnoga /i/. Za ilustraciju evo imena ruskoga poluotoka: rus. Кpым, ukr. Кpим, češ. Krym, hrv. Krym, srp. Кpим ili Krim. Dakle, strana imena se u hrvatskom jeziku transfonetiziraju, ali samo za potrebe fonijskoga ostvaraja. U grafijskom ostvaraju zemljopisna i druga imena samo se transliteriraju. Kad se preuzimaju imena iz jezikā koji se služe ćirilicom, pravilo je da se u hrvatskom jeziku vrši transliteracija tako da se svako ćiriličko slovo zamijeni odgovarajućim latiničkim slovom ili dvoslovom, npr. ukr. Чорнóбиль > hrv. Čornobylj (izgovor: čornòbiľ). Šteta je što se hrvatski jezik nije riješio triju dvoslova (dž, lj, nj) i tako zadovoljio fonološko pravilo da svaki fonem ima svoj poseban znak. Transliteracija je prijenos slova iz slovnoga sustava jednoga jezika u slovni sustav drugoga jezika, dakle iz jednoga slovopisa u drugi slovopis. Transliterirano, a ne transfonemizirano ime preneseno iz kojega nelatiničkoga jezika postaje službeno ime u hrvatskom standardnom jeziku.

Kad se preuzimaju riječi iz latiničkih jezika u ćiriličke, onda se na osnovi izgovora vrši transfonemizacija, odnosno transfonetizacija jer u ćiriličkim slovopisima ne postoje odgovarajuća slova za sve latiničke foneme. Dakle, transliteracija, kao način grafijskoga prenošenja imenā iz jezika u jezik, normativan je postupak u hrvatskom, a transfonemizacija u srpskom, i u ostalim slavenskim jezicima koji se služe ćirilicom (bjeloruski, bugarski, crnogorski, makedonski, ruski i ukrajinski). U srpskom jeziku uobičajena je i normativna transfonemizacija stranih imena i onda kad se ta imena pišu latinicom pa je taj transfonemizacijski postupak iz srpskoga jezika nepotrebno prenošen u hrvatski standardni jezik što je u normi hrvatskoga jezika dovelo do uporabe dvojnih stranih imena kako to najbolje pokazuje najnoviji hrvatski pravopis u kojem autori dopuštaju dvojne oblike, npr. Dnjepar i Dnjipro, Harkov i Harkiv, Lavov i Ljviv…, dakle posrednički grafijski i fonijski ostvaraj, preko ruskoga i srpskoga jezika, i neposrednički prijenos ukrajinskih imena izravno u hrvatski jezik.

U ruskom fonemskom sustavu и i ы su dva različita slova koja predstavljaju dva različita fonema,  odnosno dva različita glasa, vokal и je grafijski znak za prednjojezični vokal koji palatalizira prethodne nepalatalne suglasnike, a ы je znak za stražnjojezični nepalatalni vokal. U hrvatskom jeziku rusko zemljopisno ime Кpым transliterira se kao Krym, a u srpskom jeziku kao Kpим  ili Krim jer u slovopisu (slovnom sustavu) srpskoga  jezika ne postoji slovo adekvatno ruskomu slovu ы, ne može se kao u hrvatskom jeziku zamijeniti slovom y. U novijim hrvatskim pravopisima (npr. Badurina, L. – Marković, I. – Mićanović, K.: Hrvatski pravopis, Matica hrvatska, Zagreb, 207., str. 228., 281. i 302.) bjelorusko i rusko slovo ы te ukrajinsko и transliteriraju se kao y pa to tako treba biti i u službenim imenima preuzetima iz tih istočnoslavenskih jezika.

Zaključno, u hrvatskom standardnom jeziku ime u naslovu navedenoga poluotoka treba pisati Krym, a izgovarati [krȉm], a u srpskom Кpим, izgovorno također [krȉm]. Latinički grafijski ostvaraj Krim u hrvatskom jeziku je zapravo srbizam ruskoga podrijetla. Takav je zapisan u svim novijim hrvatskim pravopisima i na zemljopisnim mapama. I na kraju valja zaključiti da su u hrvatskom standardnom jeziku transliterirana imena iz nelatiničkih jezika službena imena, a u srpskom jeziku to su pak transfonemizirana imena. Krym je transliterirano, a Krim transfonemizirano ime. Prvomu je mjesto u hrvatskom, a drugomu u srpskom jeziku.

VAŽNA PORUKA ZA LOGIČARE

Vrijeme uvjeravanja prolazi. One koji ne shvaćaju što se događa, treba ignorirati i ne gubiti vrijeme na njih. Poštene, empatične i logične osobe se trebaju okupiti, bez obzira na osobna uvjerenja i svjetonazore. Osim raskrinkavanja, dolazi vrijeme djelovanja brojnim i legalnim sredstvima u gospodarstvu, zdravlju, autonomiji… U protivnom, sve će nas porobiti.

Pitate se što učiniti nakon čitanja ovog teksta? Jednostavno, šaljite i dijelite tekst poštenim, empatičnim i logičnim osobama. Informirajte bližnje o postojanju portala Logično. Priključite nam se na našem Telegram kanalu tako što ćete kliknuti na Vijesti.  Od danas možete komunicirati i pisati nam u Telegram grupi Zajednica. Budimo složni, mudri i jaki.


Posjetite naš novi video kanal na platformi Odysee i obvezno se registrirajte, kao i najveću arhivu alternativnih video snimaka Jubitu.

Svidio vam se članak i
pitate se što možete napraviti?
PODIJELITE ga s PRIJATELJIMA

*Stavovi izneseni u kolumnama su osobni stavovi autora i ne odražavaju nužno stav redakcije portala Logicno.com

Pretplati se
Obavijest
guest
Zaštitite svoje ime u komentarima... REGISTRACIJA
28 Komentara
najstariji
najnoviji najviše ocjenjeniji
Inline Feedbacks
View all comments
bruegel the elder
Member
bruegel the elder
2 mjeseci prije

Zrakomlat,vrtolet ili helikopter?

Гавран
Member
Гавран
2 mjeseci prije

Veliki i trajni napor je potreban da bi od jednog jezika napravili dva invalidna jezika. Sa uživanjem koristim Hrvatske reči ako intuitivnije i bolje označavaju neku pojavu nego slična Srpska reč. I niš. Ljudi malo trepnu na nepoznato-poznatu reč. Misle da je Ruska. Na Hrvate su u međuvremenu zaboravili da… Pročitaj više »

bruegel the elder
Member
bruegel the elder
2 mjeseci prije

Zelenski,Elenski ili 3elenski……NNNNNNNNNNN.

otpisani
otpisani
2 mjeseci prije

Pridružujem se!
(iako, sve ti može biti jasno sa kim imaš posla kada pročiš) – “Latinički grafijski ostvaraj Krim u hrvatskom jeziku je zapravo srbizam ruskoga podrijetla.” (!!?)

4e 65 6b 64 6f 2e
Gost
4e 65 6b 64 6f 2e
2 mjeseci prije

“jer je baš tada i Hrvatska Sloveniji darovala sjeverozapadni dio buzetske općine i to u zamjenu za ništa” Ma, nemoj? U FNRJ (a i ranije u Kraljevini) su se u to vrijeme prekrajale granice isto kao u Sovjetskom Savezu – prema partijskoj liniji i suprotno međunarodnim dogovorima. Hrvatska ništa nije… Pročitaj više »

tihobl
Gost
tihobl
2 mjeseci prije

Znaci umjesto srpske i ruske verzije treba koristiti poljsku?
Profesore, a da sacekas da Poljska prvo izadje na tri mora. Onda ce poljski biti sluzbeni u Hrvatskoj.

Čoban tjera o(v)čice
Gost
Čoban tjera o(v)čice
2 mjeseci prije

Što se tiče “darovanja” teritorije Sloveniji, iako me se to ne tiče jer sam Srbin, moram reći da je to notorna laž. Buje, Novigrad, Umag, poluostrvo Savudrija i cijela ta oblast do rijeke Mirne su bili u Sloveniji. Postoje geografske karte na kojima se to vidi.

BTK
Gost
BTK
2 mjeseci prije

Ovo me asocira. Kao potpunom nepoznavatelju poljskog jezika uvijek mi se činilo da poljaci kao da forsiraju ponajviše w, ali i y. Njihova stvar, ali blesavo nekako. Je li to odavnina tako ili je neka jezična reforma bila?

Istoričar
Gost
Istoričar
2 mjeseci prije

Ako sam dobro shvatio iz samog uvodnika ovog članka, pošto je do 1954. godine Krim bio u Rusiji, pretpostavljam da se naziv pisao ruskim jezikom, tj.Крым, pitam se zašto bismo sada trebali koristiti translitaraciju sa ukrajinskog, kada je Krim ponovo od 2014. godine u Rusiji, gdje će i ostati do… Pročitaj više »

mrdo
Gost
mrdo
2 mjeseci prije

Ma može da se zove i hepek, nije bitno. Bitno je da je oslobođen i vračen matici Rusiji koja ga štiti od zapadne “demokratije”, i da ukro-nacisti ne mogu da divljaju, pljačkaju, uništavaju i ubijaju civile. Inače, pravilno je Krim, jer slovo Y ne postoji u srpskohrvatskom jeziku.

Brainstorm
Member
Brainstorm
2 mjeseci prije

kako ces pisati krym ako y ne postoji u hrvatskoj abecedi?

Max
Member
Max
2 mjeseci prije

Krym.

Krme
Gost
Krme
2 mjeseci prije

o Ysuc te neyebo. daj Svemire više da se opet rodim kao gnjurac ma nemoram se ni rodit samo miči me od oviyeh stručlyaka maykety

BTK
Gost
BTK
2 mjeseci prije

Ice Cream

POVEZANE VIJESTI

Izbornik