Roboti bi mogli zamijeniti radna mjesta oko svakog petog radnika u industriji nafte i plina širom svijeta u sljedećih 10 godina, jer se sve više tvrtki okreće automatizaciji kako bi smanjilo troškove, što pokazuje nova analiza tvrtke Rystad Energy.
U izvješću objavljenom ranije ovog tjedna, Rystad Energy prognozirao je da bi najmanje 20 % radnih mjesta u sektorima poput bušenja nafte i plina, operativne podrške i održavanja moglo postati automatizirano do 2030. To bi moglo utjecati na preko 400.000 radnih mjesta u nekim ključnim zemljama-proizvođačima energije.
Izračuni Rystad Energy pokazuju da bi ruski i američki zaposlenici mogli biti najviše pogođeni usvajanjem robotike u naftnoj industriji, pri čemu bi čak 200.000 odnosno 140.000 ljudi moglo izgubiti posao. Međutim, studija nije rekla ništa o mogućem gubitku radnih mjesta u Saudijskoj Arabiji, najvećem svjetskom izvozniku nafte.
Robote, koji su sposobni obavljati neke poslove, razvio je izvođač bušenja nafte i plina sa sjedištem u Teksasu, Nabors. Internetska stranica tvrtke nudi široku paletu robota sposobnih za rad na postrojenjima bušenja. Na primjer, njegov “Electric Drill Floor Robot (ili robot za bušenje)” može “smanjiti potrebu za radnicima u pogledu bušenja”, dok “Electric Robotic Roughneck” može zamijeniti “potrebe za obavljanjem drugih, zahtjevnih, fizičkih poslova.”
Usvajanje robotike u području inspekcije, održavanja i popravka (IMR), posebno za podmorske aktivnosti, nešto je u što se posljednjih godina ulagalo najviše napora, navodi Rystad Energy. Ti roboti uključuju vozila na daljinsko upravljanje (ROV) i zmijolike robotske krakove, poput onih koje je razvio Kongsberg Maritime u partnerstvu s norveškom nacionalnom naftnom i plinskom tvrtkom Equinor.
Iako niti jedan radnik ne bi bio sretan kad bi čuo da ga zamjenjuje robot, tvrtke u kojima rade spremne su na profitiranje od tranzicije. Rystad Energy procjenjuje da roboti mogu smanjiti troškove radne snage u deset godina za nekoliko milijardi dolara. Primjerice, smanjenjem brodskih i kopnenih posada za bušenje samo američke tvrtke mogle bi uštedjeti 7 milijardi dolara.
Međutim, te bi uštede mogle biti djelomično nadoknađene znatnim ulaganjima potrebnim za uvođenje tih rješenja, smatra Sumit Yadav, analitičar energetskih usluga u Rystad Energy. Koristi tvrtki također bi ovisile “o strukturi troškova i o tome jesu li roboti u vlasništvu ili su u najmu,” dodao je.
Pozitivna strana ovoga je da ne vode sva automatizirana rješenja smanjenju radne snage. Osim toga, implementacija robota neće ići tako brzo. Prvo, još uvijek su potrebna ispitivanja kako bi se vidjelo koliko pouzdani roboti mogu biti u „složenim 3D okruženjima“ poput offshore platformi. Ograničene komunikacijske mogućnosti između robotskih jedinica još je jedan izazov koji bi mogao biti i složen i skup za svladavanje.
Štoviše, radničke organizacije vjerojatno će se oduprijeti smanjenju radnih mjesta zbog robota, dok bi robotizirani radni procesi mogli biti suočeni s regulatornim nadzorom, smatraju analitičari.
Hrvatskoj ionako svejedno. Ona je unazad deset godina svoja bušaća postrojenja i platforme ili prodala (što upravo radi) ili ostavila u ratnim zonama Sirije i Libije prije desetak godina niti ne pokušavajući ih izvući od tamo kada je bila prilika (kao što su činile druge kompanije) nepovratno ih gubeći.. Samo u zadnjih godinu dana INA, tj. njezina firma kćer Crosco dala je na stotine otkaza ljudima koji su radili na bušaćim garniturama, a trenutno Crosco prodaje sama sredstva rada (bušaća postrojenja) što znači da se oni više nikada neće zaposliti u Hrvatskoj u svojoj struci.. Za sve navedeno se može zahvaliti uspješnom menadžmentu INA i menadžmentu Crosca koji je obavljao (ne može se više niti reći da obavlja) bušaće poslove. Što reći o sposobnosti INA, tj. Crosca koji u zadnjih 30 godina nisu kupili niti jedno jedino novo bušaće postrojenje? Rafinerije su slična priča. INA je 1990. bila najveće poduzeće… Čitaj više »
“Rystad Energy procjenjuje da roboti mogu smanjiti troškove radne snage u deset godina za nekoliko milijardi dolara. Primjerice, smanjenjem brodskih i kopnenih posada za bušenje samo američke tvrtke mogle bi uštedjeti 7 milijardi dolara.” Obožavam ove “procjene” ekonomskih “stručnjaka”. Dakle američke naftne korporacije bi mogle uštedjeti zamjenom radnika robotima 7 milijardi dolara u deset godina. Samo Exxon Mobile i Chevron, dvije najveće čisto američke naftne kompanije u jednoj godini – 2019 zajedno ostvarili čisti profit od 37 milijardi dolara, a saudijsko-američki Aramco čak 111 milijardi dolara. To su dakle samo dvije, odnosno tri kompanije i radi se o čistom profitu ostvarenom u samo jednoj godini. I tako dolazimo do toga da ušteda od 7 milijardi dolara u deset godina baš i nije tako puno. Osim toga u ovim “procjenama” i “kalkulacijama” su izostavljeni, a to se prešućuje, troškovi nabave te opreme, održavanja i amortizacije. Iznos o kojem se govori su… Čitaj više »
Pa nisu ni roboti džabe.
Mislim da ne vredi razmišljati o “zaposlenosti”. U budućnosti čovek će moći da se oslobodi rada i posveti sportu, nauci, umetnosti, religiji, društvenim vezama, istraživanju. Radiće onaj ko bude želeo i koliko bude želeo. A kako da se to društvo ne izopači i ne uništi samo sebe – e to je pitanje ((
Zaboravili su napisati da ce terminatori i robokap zamjeniti policiju i vojsku.
Onda njemu objasni zasto si spustio masku ispod nosa ili zasto nemas najnovije cjepivo za posljednji izmisljeni virus!?
Čovjeku se smiješi blistava buducnost
Sve je izglednija ona o besmislenoj izjelici..
Oduzmi čovjeku smisao postojanja, rad,pravo na druženje, donekle slobodnu volju i svi virusi su nepotrebni.
Čovjek sam sebi postaje virus ,opasan i nepoznat
A programi ce zameniti lekare i advokate.
To je sledeca revolucija.
Od cega ce se ziveti onda?
Pripremite se za tiny living.
Gig-ekonomija. Imovina u torbi, soba u kolektivu. Spreman za pokret na sledeci gig.
Mala primanja, mali izdaci.
Nomadi.
Ma dajte dosta više s ovakvim člancima….
Sada ste se prebacili na 2030tu, a ja imam dovoljno godina da se sjetim predviđanja za 2015tu i za ovu nedavno završenu a to je 2020ta..
Ništa se nije desilo po pitanju apokalipse na tržištu rada…
Najveći problem za radna mjesta predstavljaju financijske krize i ova kao što je covid kriza ( iako se tržište rada već mijenja)
Po napretkom tehnologije tržište rada tj poslovi se više mijenjaju nego što nestaju, a nestajanje poslova uvijek prati kreiranije novih poslova. Uostalom tehnološki napredak omogućava i nove poduzetničke priče, a svako vrijeme prati neki tehnološki hype.
Trenutno je to umjetna inteligencija koja je em napuhana em se ne radi o ničemu novome.
Terminator 6.