fbpx

Zašto se smrznuti Grenland pojavio kao žarište u Hladnom ratu između SAD-a i Kine?

Joe Biden - Xi Jinping - Grenland

S novom vladom na Grenlandu, Washington i Peking vide priliku da ondje prošire svoj utjecaj. S obzirom na svoju stratešku važnost, Grenland bi mogao imati ključnu ulogu u geopolitičkoj budućnosti svijeta.

Prije nekoliko tjedana održani su prijevremeni izbori na Grenlandu na kojima se ljevičar Ataqatigiit pojavio kao najveća stranka i nakon toga formirao koalicijsku vladu. Možda se pitate kakvu važnost ovo ima za širi svijet, ali stvarnost je da bi to moglo biti izuzetno značajno.

Unatoč kontradiktornom imenu Grenlanda, svijet ga doživljava kao neplodnu divljinu leda i stijena, u kojoj živi malobrojna populacija od samo 56.000 ljudi. No vrlo je vjerojatno da bi Grenland mogao igrati ključnu ulogu u najvećem geopolitičkom sukobu 21. stoljeća; između Sjedinjenih Država i Kine.

Iako je tisućama kilometara udaljena od granice Tihog oceana, koji je prepoznat kao dio geopolitičke budućnosti svijeta, ondje se vodi strateška bitka između Amerike i Kine.

Zagovornik zaštite okoliša, grenlandska nacionalistička stranka Ataqatigiit osigurala je potporu većine iz ove zemlje bogate rijetkim metalima. Pozicioniranje Kine na Grenlandu omogućio bi toj zemlji dodatno ojačavanje svjetske dominacije nad vrijednim materijalima koji se koriste za stvaranje vojne opreme i borbenih zrakoplova.

Kineski projekt nastao je kao dio kineske ekonomske karte onoga što Kina opisuje kao “Polarni put svile;” dugoročnu strategiju korištenja infrastrukture, pomorskih cesta, znanstvene i strateške suradnje na cijelom Arktiku, nadopunjujući se u sličnim prijedlozima s Rusijom.

Kina razumije važnost ovog područja kao strateške granice. Uključivanje Grenlanda u ovu inicijativu i naizgled malo vjerojatno prisustvo Pekinga, rezultat je napora otoka, sa sićušnim gospodarstvom koji traži resurse, ulaganja i infrastrukturu, kako bi se ojačao njegov sve veći napor za neovisnosti od Danske, koja je kolonizirala Grenland.

Kina je pokušala ulagati u zračne luke, željela bi stvoriti satelitsku navigacijsku postaju, predložila je izgradnju istraživačkih postaja postrojenja za izvlačenje rijetkih metala. Kina je također postala najveće izvozno tržište Grenlanda izuzev Danske.

Geografija Grenlanda je ta koja je podigla ulog. Iako se obično smatra da je politički i povijesno povezan s Europom, u stvarnosti je ovo područje dio Sjeverne Amerike, stoga SAD ne gleda blagonaklono na kineske pokušaje na tom otoku.

Iako smo američku doktrinu Monroea uvijek povezivali s održavanjem apsolutne hegemonije Amerikanaca kroz prizmu država na jugu Latinske Amerike, pojava geopolitičke konkurencije na Grenlandu promijenila je stvari.

Tradicionalno, SAD je uživao vojnu hegemoniju bez premca nad Grenlandom. Ugovorom između Amerike i Danske iz 1951. godine SAD je imao gotovo neograničen pristup Grenlandu, uz postojeću zračnu bazu Thule. U Hladnom ratu to se pokazalo ključnim u smislu održavanja zračnih sposobnosti protiv Sovjetskog Saveza, kao i zbog špijuniranja.

Kao rezultat toga, Grenland je dugo bio dodatni adut američke dominacije nad “globalnim dalekim sjeverom”. No kako Kina svoje interese prebacuje na taj otok, Peking učinkovito stječe strateški napredak na pragu Amerike, bilo u resursima, tehnologiji ili infrastrukturi.

I zato su izborni rezultat Grenlanda i izabrana vlada toliko važni. Iako su lokalni glasači rudnike odbacili iz ekoloških razloga, to ne znači da svi oni žele reći ne Kini.

Suprotno proturječje ovog rezultata je da se stranka koja se zalaže za neovisnost popela na vlast, što automatski rezultira povećanom odvojenošću od Danske, a time i više oslanjanja na strane resurse. Sugerira da postoji stav, u određenoj mjeri, da je Grenland “spreman za grabež.”

I u vezi s tim, nije iznenađujuće što su SAD poduzele korake prema jačanju svoje prisutnosti ondje. Prijedlog Donalda Trumpa za ”kupnju” Grenlanda od Danske prije gotovo dvije godine široko je odbačen kao bizaran i sulud potez koji se ne smije shvatiti ozbiljno, ali zapravo je bio istinski strateški napor Washingtona u cilju jačanja vlastite sigurnosti.

Uostalom, SAD je i prije kupio teritorij od drugih zemalja: razmislite o kupnji Aljaske, Gadsdena ili Louisiane? U skladu s tim, Amerika je ubrzo otvorila svoj konzulat na Grenlandu prvi put od 1953. godine i od tada pruža pomoć otoku, a State Department također sada ulaže i u sektor rudarstva i obrazovanja.

Kao rezultat toga, ono što opisujemo kao „novi Hladni rat“ postalo je, u nekom smislu, doslovni „Hladni rat,“ koji prikazuje borbu dviju sila koje žele biti prisutne u hladnom i izoliranom dijelu svijeta. Iako se trenutne trzavice u Tajvanu, Južnokineskom moru i Indijskom potkontinentu često navode kao potencijalne trzavice između SAD-a i Kine, Grenland je također žarište; premda prohladno i jedino mjesto na svijetu koje je američka periferija, a gdje Kina želi proširiti svoj utjecaj. Ako ste mislili da je arktičko sjevernoatlantsko područje nevažno u pogledu promjene svjetskoj strateškog fokusa, razmislite ponovno.

Svidio vam se članak i
pitate se što možete napraviti?
PODIJELITE ga s PRIJATELJIMA

Pretplati se
Obavijest
guest
Zaštitite svoje ime u komentarima... REGISTRACIJA
10 Komentara
najstariji
najnoviji najviše ocjenjeniji
Inline Feedbacks
View all comments
Mölltaler
Gost
Mölltaler
9 dana prije

“Unatoč kontradiktornom imenu Grenlanda, svijet ga doživljava kao neplodnu divljinu leda i stijena,” Ovo bi se svi pobornici ideje o globalnom zatopljenju trebali zapitati. Zašto su vikinzi kad su došli na Grenland u 10 st. nazvali to područje zelenom zemljom? Vjerojatno zato što je bio zelen za razliku od danas.… Pročitaj više »

Stara kuka
Gost
Stara kuka
9 dana prije
Reply to  Mölltaler

Koliko sam čitao taj naziv je ipak bio jedna vrsta “marketinškog trika” da se što veći broj ljudi privuče na ekspedicije na Grenland. Ali da je nekada bio zeleniji odnosno topliji nego danas potvrđuje i samo postojanje stalnih vikinških naselja na Grenlandu od 10. do kraja 15. stoljeća kada su… Pročitaj više »

Panonicus
Gost
Panonicus
9 dana prije

Ae

nemok
Gost
nemok
9 dana prije

Grenland je Usa dvorište i tako će ostati, najvjrojatnije će postati 51 savezna država.

Kornel
Member
Trusted Member
Kornel
9 dana prije

Trump nije uspio otkupiti Grenlad. Virtualna ponuda je bila miljun USD po glavi stanovnika.
Sad se čeka Bidenov bid. FED je spreman. 60-ak miljardi USD FED inače proizvodi na dnevnoj bazi, a po potrebi može to proizvesti i u jednoj smjeni.
Xi promatra, nije ni njegova tiskara za podcjenjivanje.

JumpingJackFlash
Gost
JumpingJackFlash
9 dana prije

Očekujem smeričku invaziju na Grenland kao što je bila invazija na Grenadu…
Sve u svrhu “uvođenja demokracije” tipa Guantanamo…

nemok
Gost
nemok
9 dana prije

Najbolja demokracija je ona koja donosi zaradu.

Max
Member
Famed Member
Max
9 dana prije

Kao i uvijek u pitanju su prirodna bogatstva i strateški položaj. Trump je htio kupiti Grrenland.

Bosanac
Gost
Bosanac
9 dana prije

Kakav hladni rat, gazde firmi koje rasturaju sa proizvodnjom u Kini i donose im dohodak od kojeg ovi razvijaju vojsku i mornaricu sjede na zapadu.

A kad vidis neku zemlju da jaca mornaricu a niko je ne sputava ….odma je mozes povezat sa ‘venecijancima’

ivana
Gost
ivana
8 dana prije

Uranijum..

POVEZANE VIJESTI

Izbornik