Izaslanstva sirijskih Kurda iz novonastale situacije spas traže u Rusiji

Al-Arabiya javlja kako su dvije delegacije takozvanog Sirijskog demokratskog vijeća (SDC), samoproglašene autonomne uprave “Sjeverne Sirije”, doputovalo u rusku prijestolnicu i očekuje se da će se danas sastati s ruskim dužnosnicima, priopćili su službeni izvori u Moskvi za englesko izdanje saudijske medijske kuće Al-Arabiya.

“U Moskvu su stigle dvije kurdske delegacije, a jedna od njih bi se u ponedjeljak poslijepodne trebala sastati s dužnosnicima ruskog ministarstva vanjskih poslova”, rekao je jedan od izvora.

Iako Kamal Akef, glasnogovornik Centra za diplomatske odnose Pokreta demokratskog društva, nije naveo nikakve pojedinosti o posjeti, potvrdio je za Al-Arabiyu da je u Moskvi delegacija takozvanog Sirijskog demokratskog vijeća, dodajući “kako strane još nisu postigle nikakav sporazum”.

Izvori na visokoj razini iz takozvane autonomne uprave sirijskih Kurda su istaknuli da izaslanstvo koje je u Moskvu stiglo prije nekoliko dana predvodi dr. Abdul Karim Omar, supredsjedatelj Komisije za vanjske poslove u “Sjevernoj Siriji”.

Nakon Pariza, Moskva je drugi glavni grad koji je odabran kao mjesto susreta predstavnika Sirijskog demokratskog vijeća otkako je Bijela kuća prošlog tjedna najavila povlačenje svojih vojnih snaga iz Sirije u razdoblju od 60 do 100 dana.

U međuvremenu se još jedna delegacija Sirijskog demokratskog vijeća uputila u rusku zračnu bazu Hmeymim, gdje je i sjedište ruskog Centra za pomirenje zaraćenih strana u Siriji

Izvor takozvanog Sirijskog opservatorija za ljudska prava iz Londona također potvrđuju sastanak između predstavnika kurdske uprave u Sjevernoj Siriji i ruskih vlasti.

“Glavna tema rasprave tih sastanaka će biti budućnost područja istočno od rijeke Eufrat koje predstavlja prijetnju Ankari”, kazao je izvor za SOHR.

SOHR tvrdi kako je Rusija Kurdima ponudila jamstvo duž granice s Turskom, na područjima pod njihovom kontrolom, rasporediti pogranične snage lojalne vladi u Damasku, ali se SDC još nije složio s ovom ponudom.

Prema jučerašnjim vijestima, predstavnici sirijskih Kurda odbacuju raspoređivanje većeg broja vladinih snaga i žele službenu sirijsku graničnu stražu koja bi djelovala pod ruskim pokroviteljstvom.

Tijekom ovog putovanja, predstavnici Sirijskog demokratskog vijeća tvrde da žele postići mirno rješenje koje će im jamčiti da turske snage neće napasti područja pod njihovom kontrolom istočno i zapadno od Eufrata, kao ni Manbij kojem Turska neprestano prijeti napadom.

Kurdi nisu u situaciji da postavljaju uvjete

Kako prenosi kanal Kurdistan24 iz Erbila, izaslanstvo sirijskih Kurda je doputovalo u Moskvu kako bi razgovaralo o mogućem planu za zaustavljanje turskog napada, te o budućnosti teritorija kojeg još uvijek drže pod kontrolom.

Rusi su navodno ponudili raspoređivanje graničara sirijske vojske u pograničnom području od istočnog Eufrata do rijeke Tigris, u sirijsko-iračko-turskom graničnom trokutu.

Međutim, rasprave su zapele na temi o tome tko će upravljati područjima koja su pod kontrolom sirijskih Kurda istočno od Eufrata.

Kurdski kanal navodi kako je izaslanstvo sirijskih Kurda zahtijevali od Moskve da pošalje redovne snage sirijske vojske, ali ne i Narodne obrambene snage (NDF), među kojima su brojne proiranske milicije, koje su 20. veljače bile raspoređene u Afrinu, kada su turski zrakoplovi ubili 36 NDF boraca.

Dužnosnici takozvanih Sirijskih demokratskih snaga i Stranke demokratske unije (PYD) sirijskih Kurda nisu potvrdili tu vijest.

“Nemamo informacija o tome”, rekao je jedan visoki dužnosnik za Kurdistan24.

Rusi su sada najveća šansa za opstanak Kurda

Maxwell B. Markusen, suradnik Centra za strateške i međunarodne studije (CSIS), rekao je da su Rusi sada najveća šansa za opstanak Kurda.

“Pregovaračko rješenje s Rusima i Assadom vjerojatno neće dati Kurdima isti stupanj autonomije kojeg su uživali pod vodstvom Sjedinjenih Država, ali bi i to predstavljalo promjenu u odnosu na ugnjetavanja i kršenja ljudskih prava s čime su Kurdi bili suočeni prije sirijskog rata”, rekao je Maxwell B. Markusen za Kurdistan24.

Visoki dužnosnik Sirijskog demokratskog vijeća (SDC) Ilham Ahmed izjavio je “kako za pregovore s Damaskom svi putokazi ukazuju na Moskvu”.

Prema Timuru Ahmetovu, istraživaču na Vijeću za ruske međunarodne poslove, Rusija će izbjeći da bude uključena u sukob između Turske i Sjedinjenih Država zbog Stranke demokratske unije (PYD) sirijskih Kurda ili YPG snaga.

“Do sada je Rusija, zbog napetosti između dva NATO saveznika, pobjeđivala u drugim područjima u Siriji. Međutim, ako uvjeti budi prikladni, Rusija će svakako nastojati da se obnovi kontrola središnje vlade u sjevernoj Siriji, posebno na tursko-sirijskoj granici”, izjavio je Ahmetov za Kurdistan24.

Međutim, Ahmetov je upozorio kako će “za to biti potrebna uža suradnja između Ankare i Damaska, posebno u pogledu statusa političkog krila YPG snaga, stranke PYD”.

“U svakom slučaju, Rusija nije zainteresirana za daljnju vojnu eskalaciju u Siriji, posebice za još jednu tursku operaciju u Siriji i želi riješiti stvari putem pregovora”, zaključio je Ahmetov.

Joost Hiltermann, direktor programa Međunarodne krizne skupine za Bliski istok i sjever Afrike (MENA), izjavio je da bi, iako bi SAD i Rusija mogle spriječiti tursku invaziju, kurdske YPG snage opet morale sklopiti sporazum s Damaskom.

“U ovom trenutku to nije baš dobro. Mnogo toga ovisi o Rusima, ali njihova je krajnja zamisao vratiti kontrolu središnjim vladati nad svim dijelovima Sirije”, zaključio je Joost Hiltermann.

Kurdi su svjesni da više ne mogu računati na američku podršku, a CNN je izvijestio kako je u Pentagonu već potpisan dekret kojim se naređuje povlačenje američkih trupa iz Sirije.

Pred turskom prijetnjom SAD neće intervenirati, kao što nisu intervenirali u listopadu 2017. kako bi se zaustavio irački napad na Kirkuk, što je bila reakcija iračke vlade na kurdski referendum o neovisnosti od 25. rujna 2017. Točno je da su SAD podržale Kurde tijekom ’70-ih u njihovoj borbi protiv Saddama Husseina, ali su im okrenuli leđa kada je Irak po istim Husseinom napao Iran. Kasnije je Clintonova administracija izdašno pomagala Ankaru u borbi protiv kurdske gerile na jugoistoku Turske, da bi Washington opet sklopio savez s iračkim i kasnije sirijskim Kurdima s ciljem stvaranja neovisnog Kurdistana, što je u ovom trenutku propao projekt.

Dajući odgovor na pitanje o promjenjivoj američkoj politici prema Kurdima, Henry Kissinger je jednom rekao “kako vanjsku politiku ne smijemo brkati s misionarskim aktivnostima”. Bilo bi dobro da se među sirijskim Kurdima sjete ove izreke, pogledaju oko sebe i zaključe jesu li uopće u stanju postavljati bilo kakve uvjete Damasku i njegovim saveznicima, ovog puta u Rusiji.

Iranci se ne žele miješati u ove poslove, obzirom da o nekim kurdskim frakcijama imaju isti stav kao Turska i vođe u Teheranu vide PKK kao krovnu organizaciju, a PYD/YPG u Siriji i PJAK u Iranu kao ogranke ove organizacije, koju službeno smatraju terorističkom. S toliko neprijatelja, a sada i bez američkih “prijatelja”, Kurdi u pregovorima moraju postići da se izbjegne napad Turske i da od Damaska uspiju dobiti najširu autonomiju za područja u kojima čine većinu. Damask je već poručio da ta autonomija neće biti politička, a kakva će biti, to će biti rezultat pregovora.

Al-Arabiya / Kurdistan24