Nakon više od dvije godine pregovora 28 zemalja EU u Europskom parlamentu odobrilo je tekst o autorskim pravima o kojem se puno raspravljalo. Google se oglasio u smislu profita i upozorava da će “reforma utjecati na kreativnu i digitalnu ekonomiju Europe”.
Došli smo do kraja mnogo raspravljanog Zakona o autorskim pravima, kolokvijalno zvanog “Zakon Copyright”. Nakon dvije godine dugih pregovora je Europski parlament odobrio novu direktivu o autorskim pravima na jedinstvenom digitalnom tržištu, okončavši tri godine dugih i teških pregovora, obilježenih kontroverzama oko potrebe jamčenja slobode na internetu i prava na naknadu za vlasnike autorskih prava. Tekst je odobren sa 348 glasova za, 274 protiv i 34 suzdržana.
Googleova reakcija
Google je, logično, nezadovoljan zakonom, iako će umanjeni profit kompanije u cijelom slučaju biti najmanja šteta.
“Direktiva o autorskim pravima je poboljšana, ali će i dalje dovesti do pravne nesigurnosti i utjecaja na europsku kreativnu i digitalnu ekonomiju. Pojedinosti su važne i veselimo se suradnji s političarima, izdavačima, stvarateljima i nositeljima prava, dok se zemlje članice EU kreću prema provedbi tih novih pravila”, bi je komentar Googlea nakon odobrenja Europskog parlamenta.
Neke stranke, nazovimo ih “euroskeptične”, kao eurozastupnici talijanske vladajuće koalicije Liga/M5S, glasali su protiv europske direktive o autorskim pravima odobrene u Strasbourgu.
Za M5S “Europski parlament okreće leđa građanima”. Zagovornici “Zakona Copyright” su rekli da je “odobravanje europske direktive o autorskim pravima civilizacijska pobjeda u obrani autorskih prava i kreativnosti”, a da su oni koji su glasali protiv zapravo glasali za interese velikih internetskih platformi kao što su Google, Facebook, Instagram, YouTube i druge, koje će autorizirati učitavanje sadržaja provjerom jesu li zaštićene autorskim pravima ili ne.
Naravno da je ovo ujedno moćan instrument za filtriranje sadržaja, što je za mnoge davanje internetskim platformama uloge službenog cenzora što će se dijeliti, a što ne.
Reforma je već prošla odobrenje Vijeća EU, koje je sredinom veljače uspjelo pronaći kompromis između 28 država članica o tekstu za kojeg su sada glasovao u Europskom parlamentu, unatoč protivljenju Italije, Nizozemske, Luksemburga, Poljske i Finske.
Zastupnici koji su progurali zakon tvrde da je cilj “Zakona Copyright” premostiti jaz između velike moći i prihoda velikih platformi za širenje sadržaja zaštićenih autorskim pravima i davanja naknada autorima i nositeljima autorskih prava.
Odgovornost na sebe sada preuzimaju Facebook, Instagram i YouTube, a izdavači, agencije i medijske kuće, će moći s platformama za objavu vijesti, kao što je Google News, pregovarati o sporazumima kako bi dobili naknadu za korištenje njihovih sadržaja. Nezaštićeni su takozvani isječci ili riječi koje predviđaju sadržaj članka. Sami linkovi ostaju besplatni.
Skladatelji i glazbenici su podržali ovaj zakon, što možda i nije sporno, ali u smislu objave vijesti ulazimo u doba “filtriranja” i zamračenja interneta.
Internet je u Europi službeno mrtav
Europski parlament je jučer u potpunosti odobrio direktivu o autorskim pravima, uključujući članke 11 i 13. “To je mračan dan za internetsku slobodu”, izjavili su kritičari ovog spornog zakona.
Naime, zakon o autorskim pravima je odobren s člancima 11 i 13, a da nije postojala ni mogućnost glasovanja za amandmane koji bi predložili uklanjanje pojedinih članaka. I sve to je usvojeno sa samo 5 glasova protiv napora da se regulira najvažniji dio zakona.
Napori građana, aktivista i internetskih stručnjaka, koji su kulminirali objavom pisma prošlog tjedna u kojem se protive člancima 11 i 13, kojeg su potpisali akademici diljem Europe koji se bave IT pravom i intelektualnim vlasništvom, nisu bili dovoljni za uvjeriti većinu zastupnika u Europskom parlamentu da glasuju protiv direktive kojom se odobrava preventivni stroj za cenzuru, koji će morati filtrirati sve sadržaje postavljene na internetu.
Neki političari su namjerno zakomplicirali raspravu o direktivi o autorskim pravima isključivim stavovima o pravnom statusu nositelja autorskih prava, koji se ne podudaraju uvijek s autorima i tvorcima djela i velikim platformama. U potpunosti su ostavili po strani zahtjeve građana, umjetnika i kreatora sadržaja. Niski udarci posljednjih mjeseci podsjetili su više na sezonu “Igre prijestolja” nego na demokratski proces.
Kao što je primijetila zastupnica Julia Reda u svom posljednjem pozivu jutros , vjerojatno smo svjedočili jednoj od najvećih mobilizacija građana posljednjih godina o digitalnoj temi. S druge strane, neki zastupnici Europskog parlamenta su insistirali na gušenju svake kritike time što su ih odbacivali kao lažne vijesti, proglasivši građane internetskim robotima i tvrdeći da su kritičari angažirani od strane internetskih divova.
Međutim, pritisci koje su iznijeli izdavački i glazbeni lobiji su bili vrlo tihi. Prošlog vikenda, gotovo 200 000 ljudi je prosvjedovalo u nekoliko europskih gradova, a da to nitko nije objavio. Internetska peticija kojom se poziva na uklanjanje dva sporna članka dosegla je rekord od preko 5 milijuna potpisa. Tisuće građana kontaktiralo je telefonom svoje predstavnike u Europskom parlamentu tražeći da prigovore na članke 11 i 13.
Također, 21. ožujka je Wikipedia potpuno zamračila svoju stranicu u Estoniji, Danskoj, Njemačkoj i Slovačkoj. Wikipedija na talijanskom jeziku se zatamnjenju pridružila prekjučer.
Članak 13 propisuje da su za sva kršenja odgovorne sve internetske lokacije i aplikacije koje omogućuju pristup ili dijeljenje materijala zaštićenih autorskim pravima i ako time ostvaruju bilo kakav oblik ekonomske dobiti.
Stoga će svaka platforma biti obvezna sklopiti sporazume sa svim nositeljima autorskih prava i morat će osigurati da se te licence poštuju, a za provedbu toga će se osigurati sustavi i mehanizmi za sprečavanje učitavanja zabranjenog sadržaja.
Prema mišljenju mnogih stručnjaka, ovaj se zahtjev može zadovoljiti samo uvođenjem filtera za učitavanje, koji su već u velikoj mjeri kritizirani kao alat cenzure.
David Kaye, posebni izvjestitelj Ujedinjenih naroda za promicanje i zaštitu prava na slobodu mišljenja i izražavanja, naglasio je da bi “pogrešno povjerenje u tehnologije filtriranja povećalo rizik od greške i cenzure”.
Nažalost, europski parlamentarci odlučili su zatvoriti oči.
Članak 13. isključuje samo malu kategoriju tvrtki, one koje imaju manje od tri godine aktivnosti u Europi, promet manji od 10 milijuna eura i manje od 5 milijuna jedinstvenih posjetitelja mjesečno.
S druge strane, članak 11 daje pravo izdavačima da obvezuju sve tvrtke koje djeluju na internetu da sklapaju ugovore o objavljivanju kratkih isječaka članaka i vijesti, koji su danas sveprisutni u našem svakodnevnom pretraživanju.
Isključuju se samo “upotreba pojedinih riječi i kratkih isječaka”, što je prilično nejasna definicija što bi se moglo dijeliti slobodno, a što podliježe “Zakonu Copyright”.
Novi zakon o autorskim pravima ugrožava slobodu interneta kakvu poznajemo, jer algoritmi ne mogu razlikovati stvarna kršenja autorskih prava i savršeno legalnu ponovnu upotrebu, kao u slučaju parodija.
“Prisiljavanje platformi na korištenje filtara za učitavanje rezultirat će većim brojem zakonskih sadržaja i otežat će rad manjim platformama koje si ne mogu priuštiti skuplji softver za filtriranje.
Većina europskih parlamentaraca su propustili priliku da na europskoj razini, kad su već tamo, donesu moderan zakon o autorskim pravima koji štiti i umjetnike i korisnike. Umjesto toga, od usvajanja zakona dolaze mračna vremena za internetske slobode u Europi, ali je najgore što se takozvanim filtriranjem ozakonilo pravovaljano i pravovremeno informiranje građana.
24 komentara
ništa nisam skužila. najbolje sve to srušit, da živimo kao nekad, kao Ljudi
internet će uvijek naći načina da se oslobodi
osim toga postoje razvijene platforme koje zaobilze zakonska oraničenja
kolač je suviše velik i značajan da bi ga samo veliki grizli
Jedino što bi podržao je da se zabrane društvene mreže tipa Facebook Instagram Snapchat i sl. jer užasno loše djeluju na psihu čovjeka, posebno na žene. Recimo primjetio sam da mnoge današnje djevojke često vrte po Instagramu i gledaju slike drugih cura, gledaju njihova savršeno photoshopirana tijela i slike s egzoticnih lokacija. Mnoge se onda osječaju ljubomorno i loše jer recimo gledaju kako ove brutalno izgledaju i onda na sebi traže mane.
To sam primjetio kod par prijateljica koje vrhunski izgledaju recimo ali i kod drugih. Znači ako ćemo fizički ona je ljepotica samo takva, ali ona vrti Instagram i gleda te modele i te photoshopirane slike. Onda gleda kakve ova cura ima bokove, kako je njoj lice čisto, kakve sise ima i sl. stvari koje opterećuju danas mnoge žene po pitanje fizickog izgleda.
Onda ode na ogledalo gleda sebe i traži si mane. Vjeruj da ovo rade na milione cura u svijetu i vjeruj da se svaka osjeća bolje čim par dana ne vrti po Instagramu…
super je to što se interesiraš za cure
nemoj odustati
Što budeš uvjerljiviji u tome da im ništa ne fali takvima kakve jesu, više ćeš pjevati mala je dala.
Daltone
? lijo stara. Vidiš da je Zen mlađahan i zaista se brine za svoje prijateljice. Što misliš, da postoji samo jedan razlog da žene preferiraju mlađe ljubavnike?
Neke žene preferiraju mlađe, neke pak starije.
Što je rekao jedan naš prijatelj nedavno za ruske torente, božja bašta, za svakoga ponešto.
Očekivati od mene da mislim zašto je tome tako, je preteška zadaća.
Možda naš prijatelj ima previše prijateljica.
Možda ne bi bilo loše da im promjeni status.
I da više hvali njihovu pamet.
Iako mu se u stvari sviđaju njihove sise.
Da bi dobio povlastice.
Kažu da se to danas tako zove.
🙂
P.S.
Ovo o našem prijatelju, božjoj bašti, i to, jel’ to spada pod ”“upotreba pojedinih riječi i kratkih isječaka”?
@Zen
Na stranu zaje.bancija u komentarima, nije ovo vezano samo za cure, pritisak je na cijelu populaciju koja gleda neke nedostižne standarde, nabija sebi komplekse a istovremeno traći vrijeme, zaglupljuje i stavlja cijeli život na uvid ko zna kome.
Veoma je dobro da je internet, krađe svega što se intelektualno stvara i objavljuje, napokon mrtav! Još kad bi se Kina i Japan prisilili da poštuju patentno pravo i industrijsko vlasništvo imali bi puno ljepši svijet. Ne razumijem čemu toliko glorificiranje krađe i jodlanje poradi uvođenja reda i plaćanja stvaratelja i proizvođaća.
Stvar je vrlo jednostavna, ono što netko javno na web prostoru objavljuje a na to stavlja neko “pravo” jednostavno maknuti iz svih tražilica. Pa neka svj intelektualni rad prodaje kao svaki drugi proizvod.
Ja sam za zaštitu autorskih prava.
Ali u ovom slučaju to nije baš to.
Osim toga nije baš isto ‘čvaknuti’ nešto od poduzeća koje zarađuje milijarde ili od pojedinca koji živi od svojih uradaka?
Oni zapravo traže da neki novinarski članak ispunjava kriterije znanstvenog rada?
I, da ponovim ono što je jedan komentator rekao, jest da Kinezi znaju nešto prisvojiti, ali oni drugi špijuniranje ugrađuju već u operativne sustave, ili – tv uređaje.
Pa ako nešto prodaješ onda robu daš tek kad se plati a ne “ostavljaš je na putu” pa ko uzme mora i da plati. Nije valjda problem zaštićene sadržaje uvjetovati plaćanjem? Piraterija je opet druga stvar ali treba sankcionirati one koji stavljaju takav sadržaj. Problem je ovdje što se kroz neke “normalne” zakone ustvari provodi cenzura i uskraćuju prava.
Zapravo i nije nešto novo – Europa se godinama trudi ostati zavisna od USA, pa tako i na tom području
Na brzake su to uradila neoliberalna globalistička govna, trenutak pre novih izbora poslanika za parlament EU.
Za zastitu sam autorskih prava ali ne na nacin na koji npr. provodi zamp. tj. placamo skuplje laptope, usb stickove, dvd-ove, hard diskove, sve sto moze pohraniti podatke jer postoji opasnost da to zloupotrebimo samo zato jer se moze na to staviti i piratski sadrzaj.???
Po toj logici bi svi muski trebali malo u zatvor jer svi posjeduju alatke za silovanje!
ako je abortus ubojstvo,
onda je masturbacija genocid
🙂
Sve medije u zapadnom svijetu drzi nekoliko korporacija. Cilj je isti model primjeniti i na internet. Svaka druga prica je za naivne
To je dokaz, da članovi parlamenta pojma nemaju za šta glasaju. Važno je da le kuverta dovoljno debela.
Pretplatis se na Nord vpn i vozis kao i do sada.
Mi mozes malo pojasniti o tome? Laik sam u tome. Zasto bi bio nord vpn dobar izbor? Mislis da se sada nemoze bezopasno skidat sa piraz baya kao i dosada? Cemu onda nord vpn?
Mogu objasniti. Naveo sam Nord vpn zato sto ga koristim. Mozes i neki drugi, ali oni nemaju politiku da sacuvaju tvoj trag na netu. Jednom kad se konektujes, tvoja konekcija putuje po tvojoj zelji skrivena od ociju javnosti, vlasti i tvog ISP-a. Npr. Konektujes se iz Zagreba , preko servera u Kanadi , vpn mijenja tvoju ip adresu, dodjeli ti neku kanadsku, sve to kriptuje dvostukim vojnim kljucevima, i lagano skida filmove, gledas SKY ili sta vec zelis. Vpn skida sve blokade koje stavi tvoj ISP , nema restrikcija, Npr. Nord vpn (koji ja koristim) ti daje mogucnost da povezes 6 uredjaja, sve kriptovano, Ja sam povezao, svoj telefon, tv android, zenin telefon . Vecina vpn koristi mrezu TOR. Bolji je Expres vpn, ali je skuplji. Normalno da jos mozes skidati filmove sa pirat baya, postoji rizik da te uhvate . Zbog toga je i donesen taj zakon. Sa vpn nema zime…
Kako misle kontrolisati Deep web koji je 90% cijelog web-a, EU zakonodavci nisu za ovog vremena.
Sta to znaci za mene npr sad ako si zelim s pirat baya skinut serije ili filmove?
Znači vozi Miško!
Ne sikiraj se janje, dok god ima dobrih ljudi. 🙂
Zašto baš s Pirate Bay, šaraj malo……….
P.S.
Ne smijemo navoditi torrente, pa nećemo ljude ovog portala dovoditi u neugodnu situaciju.