Istraživači koriste teleskop Hubble za bliži pogled na asteroid vredan kvadrilionima dolara

Pomoću Hubble teleskopa bliži pogled na 16 Psyche asteroid
19 komentara

Istraživači kažu da će nove informacije prikupljene o asteroidu 16 Psyche – maloj planeti dugoj 140 kilometara, smeštenoj u glavnom pojasu asteroida koji kruži između Marsa i Jupitera – putem svemirskog teleskopa Hubble (HST) pružiti naučnicima jasniji pogled na asteroid i otkriti činjenice koje možda pružaju uvid u stvaranje planeta.

Naučnik sa Jugozapadnog istraživačkog instituta, dr. Traci Becker, objavila je u ponedeljak saopštenje da je njena najnovija studija pod nazivom „HST UV posmatranja asteroida 16 Psyche“ zvanično objavljena istog dana u The Planetari Science Journalu.

Istraživanje koje su sproveli Becker i još osam naučnika oslanjalo se na HST-ov spektrograf da bi sprovela dva odvojena posmatranja metalnog asteroida ultraljubičastim (UV) talasnim dužinama.

„Videli smo meteorite koji su uglavnom metali, ali Psyche bi mogao biti jedinstven po tome što bi mogao predstavljati asteroid koji je u potpunosti napravljen od gvožđa i nikla“, objasnio je Becker. „Zemlja ima metalno jezgro, plašt i koru. Moguće je da je tokom formiranja protoplanete Psyche udario drugi objekat u našem Sunčevom sistemu i izgubio svoj plašt i koru.“

Italijanski astronom Annibale de Gasparis je prvi put otkrio 16 Psyche u martu 1852. godine, mnogo toga je ostalo nepotvrđeno o asteroidu pre objavljivanja publikacije 26. oktobra.

„Po prvi put smo mogli da identifikujemo na bilo kom asteroidu ono što mislimo da su ultraljubičaste apsorpcione trake oksida gvožđa“, naglasio je Becker. „Ovo je pokazatelj da se na asteroidu događa oksidacija, što bi moglo biti rezultat udara sunčevog vetra na površinu.“

Nalazi iz Bekerove studije dolaze uoči NASA-ine misije na Psyche – predviđene za avgust 2022. Pokušaj koji predvodi Državni univerzitet u Arizoni smatra se prvom misijom agencije o asteroidu koji se sastoji od metala, a ne od kamena i leda.

Prema američkoj saveznoj agenciji, bespilotna letelica će biti lansirana preko rakete Falcon Heavy kompanije SpaceX i trebalo bi da stigne do asteroida početkom 2026. godine, „nakon Marsove gravitacione asistencije 2023. godine“.

Svemirska letelica će provesti oko 21 mesec u orbiti dok pokušava da „mapira i prouči 16 svojstava asteroida koristeći multispektralni snimač, gama zrake i neutronski spektrometar, magnetometar i radio instrument (za merenje gravitacije)“.

Ako se istraživanje bude odvijalo prema planu, naučnici će verovatno moći da utvrde da li je metalni asteroid zapravo jezgro planete koja nije uspela da se formira u potpunosti.

„Ono što Psyche i druge asteroide čini toliko zanimljivim jeste to što se smatraju graditeljskim blokovima Sunčevog sistema“, rekla je Becker u svom saopštenju za vesti. „Fascinantno je razumeti šta zaista čini planetu i potencijalno videti unutrašnjost planete. Jednom kada dođemo do Psyche, zaista ćemo razumeti da li je to slučaj, čak i ako ne ispadne onako kako očekujemo. Svako iznenađenje je uvek uzbudljivo.“

Becker je naglasio da je ovo samo početak takvog istraživanja, jer je HST primetio veće refleksije od 16 Psyche na dubljim UV talasnim dužinama.
„Ovo je nešto što moramo dalje da proučavamo“, rekla je.

asteroidNASA

Stavovi izneseni u tekstu i u komentarima ne odražavaju nužno stav redakcije.

19 komentara

  1. SNoc2

    Zar je toliko vrijedan? Jao, da jedan takav padne meni na dvorište… podelio bih ga sa svom južnoslavenskom bračom. 😉 Pozdrav svima iz Slovenije

    1. Aris2

      .
      Mjesec je još bliži i veći pa koja korist od toga i ima više kovina nego ovaj kamen.
      Nedostaju mi članci o vukanima.

  2. Ime2

    Kako se na asteroidu dogadja oksidacija, ako nema kisika?

    1. uspavani jazavac2

      Pa piše ti u članku. Posljedica sunčevog vjetra. Nisam ni ja znao da sunce emitira kisik 😀

    2. Venator2

      Nije potreban kisik kako bi došlo do korozije, potrebna je voda tj. vlaga, a Svemir je pun molekula vode koje su privučene gravitacijom. Postoje anaerobne korozije metala, jedna od njih je i bakterijska anaerobna korozija metala. Potraži i istraži pojmove kao što su “anaerobic corrosion” i “bacterial anaerobic corrosion”.

    3. Ime2odgovor korisniku Venator

      U tekstu se spominje oksidacija, a ne korozija. Oksidacija je reakcija s kisikom.

    4. Venator2odgovor korisniku Ime

      “Although oxidation reactions are commonly associated with the formation of oxides from oxygen molecules, oxygen is not necessarily included in such reactions, as other chemical species can serve the same function.” WIKI
      Pojam “oksidacija” nije uvijek vezana isključivo za kisik.

      “The cause of all corrosion reactions is the thermodynamic instability of metals in relation to air, water, or other oxidizing agents.

      “Examples of Oxidizing Agents: Hydrogen peroxide, ozone, oxygen, potassium nitrate, and nitric acid are all oxidizing agents. All of the halogens are oxidizing agents (e.g., chlorine, bromine, fluorine).”

      Nadam se da ti je sad jasnije kako se oksidacija ne događa isključivo uz prisustvo kisika.

  3. Emiliano Zapata2

    Sjajno su ga uslikali, vidi se svaki detalj ko da mi je na sanku kucnog bara..

  4. Mlata2

    Nemojte mu samo orbitu dirati….otkači li se i krene ka nama i od zemlje će ostati samo gvožđe i nikl, kore ni od traga

  5. Venator2

    Označiti “malim planetom” (inače bi bilo točno “patuljasti planet”) asteroid koji ima 140 km promjera je veoma neprofesionalno. Vi ste novinari, a ne astronomi, prema tome ne bi ste se trebali miješati u klasifikaciju nebeskih tijela. Mogli ste provjeriti činjenicu na internetu da je minimalan promjer za klasifikaciju objekta u patuljasti planet = 838 km. Dakle, ako je tijelo nazvano “asteroid” onda je asteroid, nikakav “mali planet”. Ako je asteroid jezgra nekadašnjeg patuljastog planeta, onda ta jezgra nije “mali planet”. Vaš je zadatak da narodu dajete točne informacije i da ga po mogućnosti naučite nečemu.

    1. miki iz usa2

      sve je to u redu, ali pricekajmo mozda se brat Si ukljuci u projekt

  6. Alex2

    Koliko nikla!… Mogli bismo oniklati naš planet!

    1. Umpah Pah2

      Nikla kapulica .

  7. heliocentrik2

    dok je noc sunce je s druge strane planete , venera je izmedju sunca i zemlje . kako je onda mozemo vidi i po noci. nisam ravnozema nego neznan sta da odgovorin prijatelju ravnozemcu

    1. Hmmm da2

      Da je u pravu 🤔

    2. Gogolj2

      Možemo je videti najdalje 2 sata nakon zalaska i najranije 2 sata pre svitanja a najčešće kada već sviće ili se smrkava (zato je zovu zvezda danica) najviše 45 stepeni od horizonta pre nego “zađe” ili “izađe”. Ne možemo je nikako videti u ponoć niti celu noć, niti svaku noć. Sve se svodi na tangente.

  8. Bezvezni Stranac2

    Zašto slati letjelice na asteroidni pojas između marsa i Jupitera kad se zna da je tamo bila omanja planeta koju su razbucali zli reptili nakon što su skužili da se tamo skrivaju ljudi-sisari koji su kolonizirai Mars i Zemlju?

    Kad samo nebi bilo zlih reptila ova bi galaktika bila mnogo bolje mjesto za život.

© 2026 – Portal Logično

POVEZANE VIJESTI