Temperature zraka na obali, sudeći po 7-dnevnoj prognozi DHMZ-a, idućih pet dana će po noći padati ispod ništice. Za Pulu, najhladniji bi dani trebali biti utorak i srijeda, s najnižim temperaturama -2 OC. Rijeka, također s utorkom kao najhladnijim danom, mogla bi ispod nule biti i u subotu, dok se u utorak i srijedu očekuju najniže temperature od -7 stupnjeva.
Senj će se hladiti do -6, također u utorak i srijedu, a Zadar do -4 i -5. Šibenik bi trebao biti nešto hladniji od Splita, s najnižom tjednom temperaturom od -7 u srijedu, dok u Splitu ne bi trebala pasti ispod -5. Zanimljivo je da bi i Dubrovnik, naš najjužniji grad u kojem obično vlada toplije vrijeme, po toj prognozi trebao imati najniže dnevne temperature od -5 u srijedu, dok bi u petak najviša ipak porasla do 12 stupnjeva. U nedjelju, 8. siječnja, u 8 sati ujutro izmjereno je -6,6O C.
S obzirom na vremenske prilike, ne iznenađuje da Dalmatinci imaju više problema s organizacijom svakodnevnog života. HINA javlja da je u Splitu zamrznuto 3% vodovodnih priključaka, što znači da je oko deset tisuća stanovnika ostalo bez vode u domu, sudeći po izjavi Božidara Čapalije, pomoćnika direktora za tehnička pitanja u splitskoj firmi “Vodovod i kanalizacija”.
U Hrvatskom primorju je takvo vrijeme češće, pa su i vodovodne instalacije obično temeljitije zaštićene od hladnoće, naročito na područjima Podvelebitskog primorja. Usprkos tome, 2012. godine s doista neobično hladnim valom u veljači, pucali su vodovodni ventili ukopani u šahtove i po pola metra ispod zemlje, ako iznad nije bilo adekvatne izolacije. Naravno, sve kuće u kojima se nije grijalo, a u kojima vlasnici nisu ispustili vodu iz vodovodnih instalacija, pretrpjele su štetu. Ponegdje bi se kuhinjske i kupaonske slavine “rascvale” iznutra, od silnog pritiska leda.
Bez obzira na neupitnu promjenu klime prema globalno gledano toplijim temperaturama, jasno je da se u budućnosti i uz more mogu očekivati vrlo hladne zime. Popravke instalacija u obalnom području treba napraviti kao da se rade za kontinentalne uvjete. Globalno zatopljenje, ako za nekoliko stupnjeva zagrije zrak u polarnim geografskim širinama (iako je zrak još nekoliko desetaka celzijusa ispod ništice), malo zagrijanijem zraku predaje ogromnu količinu toplinske energije, koja se vjetrom pretvara u kinetičku, tj. u energiju koja hladni val može spustiti do nižih geografskih širina. Ironično, globalno zatopljenje može značiti mnogo niže zimske temperature na Jadranu.
Pošto sam ljubitelj prirode i posebno vremenskih pojava, a cijeli život sam proveo po planinama i manjim dijelom po moru, mogu reći samo to da ovakve temp.u mojoj Dalmaciji nisu ništa posebno. Jest, nisu svake godine, ali događa se. Zadnjih 2-3 desetljeća smo bili u fazi pretežno toplijih zima, pa smo se opustili, kao i uvijek kada je ugodno. Ljudi su takvi. Kada su pedesetih, šezdesetih godina oštre zime vladale sjevernom hemisferom, ovakve temp.su po Jadranu bile normalne. Uz potporu bure, koja je najjači i najohlađujući vjetar u Evropi, uz kavkasku buru u crnomorskom primorju. I to samo u Novorosijsku, ne toliko u Sočiju ili na gruzijskom dijelu obale. Pisali su da -7 u ST nije bio od 1963, ali nije istina. Bilo je -7 i 1968, ali tada je bilo -6,8 celzija, a sada -7,2. Siječanj 1963 bilo je -9,3 celzija, ali iz nekog razloga ne uzimaju podatke prije… Čitaj više »