fbpx

Nova studija pretpostavlja da su vodu na zemlju najvjerovatnije donijeli meteoriti

Kako je nastala voda na Zemlji

Voda prekriva 70 posto površine naše planete i važan je element za cijeli život na Zemlji; međutim, naučnici ne mogu sa sigurnošću da kažu kako je dospjela ovdje. Kada se formirao Sunčev sistem, planete su bile pretople da bi sadržale led.

Voda na Zemlji pojavila se zahvaljujući hondritima, tvrde nova istraživanja koja su sproveli francuski naučnici i objavili 28. avgusta u časopisu Science. Vjeruje se da su vodu na Zemlju donijeli asteroidi ili komete koje su stigle izdaleka, pri čemu su najvjerovatniji kandidat ugljenični hondriti. Ova klasa meteorita bogata je vodenim mineralima. Međutim, postoji jedan mali problem ove hipoteze. Hemijski sastav hondrita od ugljenika ne odgovara sastavu zemaljskog kamenja.

Enstatitni hondriti, vrsta meteorita, s druge strane, djeluju savršeno podudarno s obzirom da imaju slične izotope kiseonika, titanijuma i kalcijuma kao zemaljski, ali pošto su se formirali blizu Sunca, naučnici su prethodno smatrali da su previše suvi da sadrže vodene minerale koji bi mogli da proizvedu tako velike rezervoare vode na Zemlji. Ali ispada da nisu bili u pravu.

Laurette Piani i njene kolege iz CRPG, Francuskog nacionalnog centra za naučna istraživanja i Univerziteta u Lorraine ispitivali su enstatitne hondrite, koji su prilično rijetki i čine samo dva procenta poznatih meteorita, i otkrili su da sadrže dovoljno vodonika za snabdijevanje Zemlje vodom – tri puta veću količinu vode koja se trenutno nalazi u okeanima naše planete.

“Otkrili smo da je vodonik izotopni sastav enstatitskih hondrita sličan onome u vodi koja se nalazi u zemljinom omotaču”, rekao je Laurette Piani, upoređujući to sa DNK podudaranjem.

Prema nalazima studije, naučnici ne isključuju da su druga nebeska tijela mogla da donesu život na Zemlju, ali primjećuju da su enstatitni hondriti najviše doprinijeli tome da naša planeta izgleda ovako kako trenutno izgleda.

Sviđa vam se portal Logično?
LAJKAJTE NAŠU STRANICU

(samo jednom, ako kliknete drugi put, Facebook će smatrati da nas ne volite)
Pretplati se
Obavijest
guest
Zaštitite svoje ime u komentarima... REGISTRACIJA
52 Komentara
najstariji
najnoviji najviše ocjenjeniji
Inline Feedbacks
View all comments
jadran
Gost
jadran
6 mjeseci prije

da su meteoriti donijeli vodu na zemlju ja znam bar deset godina,neki stariji i duže tako da neznam baš koliko je nova ova studija…

Ivan Sever
Gost
Ivan Sever
6 mjeseci prije
Reply to  jadran

Lijepo piše u Bibliji, Knjiga Postanka, I. POČECI SVIJETA I ČOVJEČANSTVA, 1. STVARANJE SVIJETA, Prvi izvještaj o stvaranju “U početku stvori Bog nebo i zemlju. Zemlja bijaše pusta i prazna; tama se prostirala nad bezdanom i duh Božji lebdio je nad vodama………”. Dakle voda postoji od prvoga dama. A da je tome tako dovoljno je samo pogledati što je voda u kemijskom smislu: H2O ili vodik i kisik. A toga ima u zemlji i na zemlji u izobilju. Ne moramo svi vjerovati u Boga, ali vjerovati u ovakove priče i studije je “vjera” najgore vrste. Zamisli samo priču o velikom prasku, inflaciji, širenju, “dokazima” tipa crveni pomak, pozadinsko zračenje (koje je sveprisutno sa svih strana i ima temperaturnu anomaliju paralelnu sa našim ekvatorom – dakle nije ravnomjerno), zgušnjavanju u planete koje usput imaju suprotan spin vrtnje (???), tamnoj materiji i energiji (95 % svemira, a koje nitko nije ni vidio ni izmjerio – čisti konstrukt), postanku mjeseca koji se “otkinuo” od zemlje, a onda se precizno pozicionirao točno na mjesto 500 x dalje od sunca u odnosu na udaljenost od zemlje, u istoj ravnini, tako da 100 % pokriva sunčev disk u potpunoj pomrčini sunca isl. Kolika je tu potrebna… Pročitaj više »

Brainstorm
Gost
Brainstorm
6 mjeseci prije
Reply to  Ivan Sever

sa biblicarima se nije rugat nego shvatit ozbiljno. na pocetku stvori babilonski bog Nebo nebo … . bijase zemlja, voda i bezdan. nit se zemlja obrusi u bezdan nit voda sli. tama bijase nad bezdanom a nad zemljom i vodom ne bijase, valjda. voda je postojala od prvoga dana samo sto ne bijase dana jer bi tama. bijase noc jer svjetlo jos nije stvoreno. ne prije vode, ne prvoga dana. voda je hidrogen i oksigen (vodik i kisik) ali voda bi prije vodika i kisika. drugoga dana stvori bog svjetlo jer je prvoga stvarao vodu; da bi imao vodik kojeg je mogao zapaliti uz prisustvo kisika pa bi to svjetlilo. H2O, H Dva O: H je hristos, D je duh a O je otac. voda je bog, dokazano po bibliji. o “suprotnom spinu vrtnje” rijeci ne trositi. to je znanost pa prema tome nije dokaz. sto ne pise u bibliji nije dokaz. jedino moram spomenuti mjesec koji je 81 put manji od zemlje. 81 proton je u atomu srebra a srebro je alkemicarski znak mjeseca. alkemije i horoskopa nema u bibliji ali jos nije kasno. car konstantin je umro (premda njegov duh jos uvijek lebdi iznad krscanstva). pozdrav najkrscanskijim pozdravom:… Pročitaj više »

Lucija
Gost
Lucija
6 mjeseci prije
Reply to  Ivan Sever

Sever

1. “pozadinsko zračenje (koje je sveprisutno sa svih strana i ima temperaturnu anomaliju paralelnu sa našim ekvatorom – dakle nije ravnomjerno”
??? O_O

2. ” “dokazima” tipa crveni pomak”
Crveni pomak je vrlo realna stvar utvrđena mjerenjima i objašnjena teorijom.
3. Je li vam poznato značenje izraza “izotop”?
Naime, to je ključno za razumijevanje gornjeg teksta.

🙂 postoje razni spinovi.

Ivan Sever
Gost
Ivan Sever
6 mjeseci prije
Reply to  Lucija

Lucija: Ti ništa suštinski ne razumiješ. Da pozadinsko zračenje upućuje istovremeno i na centralnu poziciju zemlje i njen (i Sunčevog sistema i naše Galaksije) poseban smještaj u svemiru. Nadalje nije upitno realno opažanje crvenog pomaka isl. Ovdje se radi o temeljnoj poziciji i domašaju znanosti, njezinu cilju i odnosu prema religiji. Najkraće: cilj znanosti je, između ostalog, otkriće uzroka i uzročno posljedične veze u prirodi (sve oko nas i u nama), znanost otkriva i spoznaje pomoću znanstvene metode i logike, znanstvena metoda je najmanje opserviranje, mjerenje, zaključivanje, hipotetiziranje i eksperimentalna provjera, Dakle, znanost prirodu objašnjava prirodom (samom sobom) i čini logičku grešku circulum vitiosus ili zapravo suštinski ne objašnjava ništa. O temeljnom uzroku, postanku, svrsi, namjeni, razlogu u osnovi ne zna niti može znati išta, a kamoli sve. Planck je još davnih 40 – tih godina prošlog stoljeća rekao da se znanost istini može samo asimptotski približavati, ali apsolutnu istinu ne može spoznati, jer jedno otkriće istovremeno postavlja više novih pitanja i tako redom. Nadalje prirodoznanstvena metoda trpi od ozbiljnih ograničenja, jer se ne može sve opservirati (posebno ne singularitete), mjeriti ni eksperimentalno provjeravati. I ono najvažnije znanost u procesu zaključivanja primjenjuje logičku metodu indukcije (tzv. znanstvena indukcija) od posebnog… Pročitaj više »

grom iz vedra neba
Gost
grom iz vedra neba
6 mjeseci prije
Reply to  Ivan Sever

Ivane S. svašta možeš, sa dosta toga što si napisao se slažem, ali ne napadaj mi Luciju. Ako te je nešto pitala, objasni joj ili ju uputi na neku poveznicu. Lucija je naš biser. Evo, npr, ona os o kojoj si ti pričao se spominje u jednom videu, gdje su znanstvenici iziritirani konzekvencama tu os nazvali Os Zla. Ta os upućuje na Boga, na stvaranje, a znanstvenici Boga tretiraju kao zlo. Dakle, Lucija malo proguglaj i naći ćeš taj video. Vjerojatno je Ivan na njega mislio.

Ivan Sever
Gost
Ivan Sever
6 mjeseci prije

grom iz vedra neba: Ne napadam ja Luciju, već je učim misliti. Točno, između ostalog mislim i na “os zla”. Predlažem da pregleda predavanja prof. dr. biologije razvića Tomislava Terzina, sa sveučilišta Alberta iz Kanade i to samo znanstveni dio, a ne i religijski dio, jer je to ipak stvar vjere i slobodnog shvaćanja i prihvaćanja. Ali znanstveni dio obiluje činjenicama o najrazličitijim temama (ima više od 100 predavanja) i iz njega se može jako puno naučiti. Zatim je bitno proučiti njegov stil razmišljanja i onda sam povezivati stvari. Ovako ako se a priori vjeruje u znanost onda se upada u još veću, ali i puno gluplju, vjeru od same religije.

Brainstorm
Gost
Brainstorm
6 mjeseci prije
Reply to  Ivan Sever

sad primjeni te metode na bibliju pa ces dobiti jedan veliki mucak.

Ivan Sever
Gost
Ivan Sever
6 mjeseci prije
Reply to  Brainstorm

Brainstorm: I ti ne razumiješ osnovne stvari. Religija i znanost su dvije različite spoznajne ljudske metode. U najkraćem religija spoznaje vjerovanjem, a znanost dokazivanjem. Predmeti spoznaje vjere i znanosti su donekle različiti. Metode su različite isl. tako da je neumjesno i nemoguće npr. pobijati jedno drugim. Tako da uopće ne vidim razloga za tvoju primjedbu da znanstvene metode primjenjujem na Bibliju. I nema tu mućka. Samo svaku stvar treba staviti na svoje mjesto. Usput religija i znanost se ne isključuju i moguće je da jedan čovjek bude istovremeno i vjernik i znanstvenik. Povijesno gledano znanost je potekla iz religije (crkva je osnovala prva sveučilišta idr.), a prirodoznanstvena metoda je rođena u crkvi (Bacon, Gregor Mendel, Newton, Bošković idr.). Kako je to moguće ? Vrlo jednostavno, ti ljudi su otkrivali prirodu kao Božje djelo, a nisu tražili dokaze protiv Boga. No suvremena znanost je potpala pod utjecaj “prosvjetiteljstva”, “liberalizma”, “komunizma”, “materijalizma” isl. i postala oruđe u ideološkoj, a u konačnici egzistencijalnoj borbi. No po logici dijalektike (zakon o negaciji negacije) znanost se opet vraća na početak (vraća dite materi) i zapravo se sve više vraća Bogu što više otkriva. A drugačije ni ne može biti, ako je istina da je Bog… Pročitaj više »

Brainstorm
Gost
Brainstorm
6 mjeseci prije
Reply to  Ivan Sever

dobro.
mozes objasniti sto je vjerovanje? kako to fukcionira, kakva je to metoda? ja sam pokusao zamisliti vjeru kao opservacijsku tehniku, kao metodu spoznaje. ali to vise ide sa meditacijom ili prociscavanjem “vidnog polja” od svih misli koje dolaze iz memorije i materijalnog okolisa. biblija daje neke smjernice o stetnosti znanja. to je ono znanje koje smeta tijeku meditiranja. da je grijeh jesti sa drveta znanja, da u raj idu oni koji nemaju znanja. nije to uputa da odbacimo svakodnevno znanje nego da odbacimo znanje prilikom meditiranja.
mozes li pojasniti o metodi spoznaje vjerovanjem? sto stjecemo, spoznajemo, kako se stitimo od zastranjenja, kakvi su kriteriji razdvajanja istine od zablude?
naravno, tema je i biblija. u to ne vjerujemo, zar ne?

Ivan Sever
Gost
Ivan Sever
6 mjeseci prije
Reply to  Brainstorm

Brainstorm: jednostavno si postavi temeljna pitanja. Otkud, kako i zašto materija, energija, sile, svjetlost, prirodni zakoni, fizikalne konstante, organigrami, DNK, stanice, molekularne mašine, transkripcija, replikacija, enzimi, vitamini, organi, organizmi, vis vitalis, moral, osjeti itd.itd.itd. Ali ne da odgovoriš na to pitanje pomoću prirodnih karakteristika tih istih entiteta (objašnjavanje prirode prirodom), već njihov stvarni prvi uzrok, uzročno posljedičnu vezu, motiv, razlog idr. Na ta pitanja znanost nema niti će ikada imati znanstveni odgovor. I što onda preostaje ? Meni osobno vjera u Boga kao tvorca svega oko nas i u nama. Dakle za mene je vjera spoznajna metoda o postanku, jer nema drugog načina da odgovorim na ta pitanja.

Grom iz vedra neba
Gost
Grom iz vedra neba
6 mjeseci prije
Reply to  Ivan Sever

Ivan Sever, dakle, na istoj smo strani, pa samo da nadopunim ovo što si ti nabrojio. Ja ću sve svesti na samo jednu dilemu – da li je sav svemir, sva neživa materija i na kraju život mogao nastat slučajno? Ili je stvorteno, odn. nečija kreacija. Jedino je to suštinska dvojba – slučajno ili nije slučajno. A odgovor – ako neko misli da je moglo nastat slučajno, onda on ne zna ama baš ništa o matematici vjerovatnosti. Jer po matematici, takav zbir slučajnosti nije megoć. Ne da nije vjerovatan, nego nije moguć. A ako nije moglo slučajno, onda je jedino rješenje da je nastalo s namjerom. Jednostavno. Znanstveno. QED

Ivan Sever
Gost
Ivan Sever
6 mjeseci prije

Grom iz vedra neba: Točno, pri čemu je za prihvaćanje teze o slučajnom nastanku unatoč ovako male (matematički zapravo nikakve) vjerojatnosti potrebna puno veća vjera (i to doslovce glupa) od vjere u Boga (inteligentni dizajn isl).

Brainstorm
Gost
Brainstorm
6 mjeseci prije
Reply to  Ivan Sever

zasto ne odgovoriti posteno da ne znamo?
biramo istinu, istina nam je kriterij, valjda i bog i nekakva sveta knjiga zagovara istinu. zasto onda prihvatiti konacni odgovor kad je istina da ga nemamo.
postoji li bog? ne znamo. sto je problem reci da ne znamo?
sto je uopce bog? definicija? mozemo li se dogovoriti sto mislimo pod tim pojmom? kako cemo onda komunicirati nasu ideju?
prihvatimo li hipotezu boga onda kao da smo se predali, predali u nasem trazenju istine. otkud bog, natprirodna inteligencija, nije li to opet neznanje odmaknuto jedan korak dalje? ako ne znamo onda ne znajmo ovdje, bez neshvatljivog entiteta koji isto znaci nespoznatljivost za nas?
cini se da ti vjera nije spoznajna metoda nego zamisao konacne spoznaje. vidis koji je tu rizik, da ces prihvatiti odgovor koji ne mora biti istinit. vec provjereno kroz povijest.
mene je zanimalo moze li vjera biti spoznajna metoda. kako to tebi izgleda?
ovo pitam u nadi da cu cuti nesto sto sam ne znam. mozda postoji bolji uvid na strani koju ti drzis.

Ivan Sever
Gost
Ivan Sever
6 mjeseci prije
Reply to  Brainstorm

Brainstorm: prvo da te upozorim da se Bog (pravopisno osobno ime, a što se mene tiče i poštovanje) piše sa velikim slovom. Ne znam što ti zapravo tražiš ili očekuješ, ali stvari su veoma jednostavne. Čovjeku je konačna, prava, suštinska istina o uzroku, uzrokovom uzroku, namjeni, razlogu isl. nedostupna. Ili kako reče beogradski fizičar Ljubo Ristovski “to je kao kada bi plod u utrobi majke htio znati sve o ontogenezi čovjeka”. Ne ide, nije mu dostupno. Čovjek nema alat (zbog ograničenosti prirodoznanstvene metode, zbog ograničenosti logičke metode zaključivanja indukcijom, zbog objašnjavanja prirode prirodom isl. za spoznaju istine. Max Planck je još 1943 na predavanju u Zagrebu (časopis Priroda) rekao da se čovjek istini može samo asimptotski približiti, ali pravu istinu ne može nikada spoznati. Ovo također zbog paradoksa da ZNANOST ŠTO VIŠE ZNA ZAPRAVO SVE VIŠE NE ZNA. Kako ? Pa tako što se istovremeno sa svakim odgovorenim pitanjem postavi jedno ili više novih pitanja. Ili slikovito, ako znanje predstavimo kao unutarnji koncentrični krug, a neznanje kao vanjski koncentrični krug, onda povećanjem znanja dolazi do povećanja unutarnjeg koncentričnog kruga odnosno do povećanja obodnog kontakta sa neznanjem i time se zapravo sa znanjem upravno proporcionalno povećava i neznanje. Ta trka nema… Pročitaj više »

Brainstorm
Gost
Brainstorm
6 mjeseci prije
Reply to  Ivan Sever

hocemo iste kriterije za sve. znanost da kaze “ne znam” kad ne zna, vjera da kaze isto tako. zar je to previse zahtjeva? moze li osobnim primjerom? znanost zapravo uvijek i govori da ne zna, kad ne zna. sve ovo sto se iznosi su u javnosti su u stvari hipoteze. jedni dodju sa idejama koje bi mogle biti pa ih predstave znanstvenoj zajednici. onda se te ideje raspravljaju, potvrdjuju ili odbacuju. cak i ovaj clanak ima rijec “najvjerojatnije” u naslovu. dakle nije teorija nego predlozak za raspravu. znanost cesto barata sa vjerojatnostima. nisu to bilo kakve vjerojatnosti tipa sportskih kladionica vec 99.9999999999 itd.posto vjerojatnosti. sad kad napises novinski clanak na temu znanosti i stavis rijec “vjerojatno” nadju se tipovi koji su tu rijec naucili u kladionici pa sve popljuju. treba li primjer: ja znam da ti u svojoj kuhinji imas zlicu a ne slona. nikad nisam bio ondje ali to znam. vjerojatnost je naprosto takva da mogu sa sigurnoscu tvrditi. mozda je vjerojatnost bas obrnuta, mozda je u tvojoj kuhinji slon a ne zlica ali ta vjerojatnost je jako jako mala. to je kriterij: ekstremno vjerojatni slucaj. unatoc svemu znanost je uvijek otvorena za promjenu. za bolje, za ispravku. jer… Pročitaj više »

Ivan Sever
Gost
Ivan Sever
6 mjeseci prije
Reply to  Brainstorm

Brainstorm: Evo najkraće; NESCIO, UT CREDO – ne znam, zato vjerujem (moja malenkost) i nastavno na to CREDO UT INTELLIGAM – vjerujem da bih spoznao (Augustin). Ove dvije izreke predstavljaju temelj mog svjetonazora. Dakle vjera ne samo da kaže da ne zna, već kaže da vjeruje da bi saznala. Time vjera kaže da je istovremeno i metoda spoznaje. Zar gomila znanstvenih teorija (veliki prasak, evolucija, tamna tvar, tamna energija isl.), koje nisu ni utvrđene u skladu sa znanstvenom metodom, koje su zaključene na temelju nepotpune logičke indukcije, i koje predstavljaju objašnjenje samim sobom, nisu zapravo isto vjera, Jesu jer nisu znanost, a trećega nema. A to što kažeš da znanost pošteno kaže da ne zna i iznosi samo hipoteze nije istina. Znanost “ognjem i mačem” nameće svoju “istinu”. Te glupe znanstvene teorije (a zapravo pretpostavke najnižeg ranga) znanost nameće u škole, u znanstvene časopise, institute, financira isl., a svako suprotno mišljenje potire i onemogućava. Otvorenost znanosti na bolje je mit i floskula. U praksi je potpuno obrnuto. Ja razlikujem Crkvu kao instituciju i praktičnu vjeru od vjere u Boga. Ove prve dvije stvari su ljudske institucije i boluju od svih ljudskih slabosti. Uz to jma raznih vjera i sve su… Pročitaj više »

Brainstorm
Gost
Brainstorm
6 mjeseci prije
Reply to  Ivan Sever

dobro izreke, cak su ih smislili i na latinskom, dobro augustin (notorni), ali kako to funkcionira? moje kljucno pitanje jer i sam pokusavam shvatiti. mozes li pojasniti ti sa te strane ono sto ja nastojim razumjeti sa ove strane, istu stvar. na koji nacin vjerovanje dovodi do spoznaje? kako treba vjerovati, sto ciniti, detalji te metode? moze li? eto, dajem vjerovanju status metode ali da razjasnimo tu metodu. nabrojane znanstvene teorije su u tijeku jer su podrzane sa navedenih 99.99999% cinjenica. mozda su pogresne ali dok ne otkrijemo drukcije idemo tim putem. neka se nadje samo jedan nepobitni dokaz (fosil zeca u prekambriju) i citava teorija pada. odustaje se. znanost je iskrena, hrabra i samokriticna do samoponistenja. sve sto se trazi je ista razina samokriticnosti od strane “alternativne” metode. moze li se reci da je isus bezgrijesno zacet sa vjerojatnoscu od 99. 99 itd%? ovdje ja branim znanstvenu metodu a ne ljudski trulez; karijere, reputacije, sinekure. kaze se: znanost napreduje brzinom pogreba. zar ne vidis kako se narativ crkve mijenjao kroz vrijeme? pred koje stoljece svako selo, svaki grad su imali nekakvu krpu, cavao, komad drveta od isusovog raspeca. pred stotinjak godina da je zemlja stara 6000 godina. sad vec… Pročitaj više »

Ivan Sever
Gost
Ivan Sever
6 mjeseci prije
Reply to  Brainstorm

Brainstorm: Kako ne razumiješ što znače izreke “NE ZNAM, ZATO VJERUJEM” i “VJERUJEM DA BIH SPOZNAO”. Vrlo je jednostavno. Postavi si samo jedno pitanje: DA LI TI ZNANOST PRUŽA SVE ODGOVORE ? Ako je odgovor “NE” onda si spreman za viši nivo vjere, a ako je odgovor “DA” onda ostani gdje jesi i konzumiraj znanstvene gluposti. Istovremeno ako je odgovor “DA” u tebi nema ni trunke kritičkog logičkog mišljenja već si puki konzument predočenog. Ili kako reče Branko Čopić STATISTIKA NAŠA DIKA, ŠTO POŽELI TO NASLIKA. Oko nas su POTEMKINOVA SELA. Da se naučiš misliti uzmi za početak udžbenik Logika od Gaje Petrovića, zatim preslušaj par stotina znanstvenih predavanja od ljudi koji znaju (npr. Paar, Pavuna, Terzin, Ristovski, Abramović,Goran Mitić, FES TV, dr. Stefanović idr.) i to prvenstveno s aspekta logike razmišljanja, zatim si postavi sva temeljna pitanja i ako nakon svega budeš zadovoljan sa “znanstvenim odgovorima” onda ti nema pomoći, nikada nećeš steći mudrost, odnosno smatrat ćeš da znaš, a kada znaš onda za tebe ne vrijedi “ne znam zato vjerujem” i za tebe neće trebati “vjera da bi spoznao”. Jesi li čuo za DAR VJERE. Ne govorim o manifestnoj svakodnevnoj vjeri naroda. Govorim o vjeri u Boga kao… Pročitaj više »

Brainstorm
Gost
Brainstorm
6 mjeseci prije
Reply to  Ivan Sever

“VJERUJEM DA BIH SPOZNAO” – to sam i pitao u prethodna dva posta. kako se to radi? metoda spoznaje vjerovanjem, kako se to radi? (bez brige, imam ja svoje ideje ali zelim cuti vise i bolje sa te strane.)
“NE ZNAM, ZATO VJERUJEM” – valjda bi trebalo biti “ne znam, priznajem da ne znam”.
DA LI TI ZNANOST PRUŽA SVE ODGOVORE ? – to sam vec naznacio gore. naravno da ne. znanost trazi. tko zna sve odgovore? nitko i nista.
jos, kazes, treba vjerovati. dobro, vjerujmo u veliki prasak i evoluciju. moze? jer vjerujemo.
ipak, mora da postoje neki kriteriji. veliki prasak, evolucija i natprirodno vanprirodno srediste inteligencije (bog), nekakvo bice, entitet, koje mora posjedovati svoj um, um izdvojen i neovisan od svijeta u kojem zivimo.
sve sto pitam je po kakvom kriteriju biramo vjerovanje u jedno a ne u drugo?

Ivan Sever
Gost
Ivan Sever
6 mjeseci prije
Reply to  Brainstorm

Brainstorm: Evo još jednom. Svaki čovjek postavlja temeljna pitanja, a to su npr.: otkud, kako i zašto materija, energija, sile, svjetlost, prirodni zakoni. konstante, fizikalne kvalitete (temperatura, tlak idr.), organigrami kretanja, život – vrste – vis vitalis, DNK, RNK, stanice, molekularne mašine, transkripcija, replikacija, bjelančevine – aminokiseline, intelekt, moral itd.itd.itd. Jednom riječju POSTANAK svega oko nas i u nama. Kada puno proučiš i shvatiš znanost onda (barem je to kod mene slučaj) shvatiš da znanost nema nikakvoga odgovora na pitanja postanka (da ti sada ne elaboriram, ali ako hoćeš mogu i to). I što mi je preostalo ? Prihvatiti vjeru u Boga kao stvaraoca svega živog i neživog. Dakle ja nisam Boga prihvatio zbog religijskog odgoja, zbog običaja, zbog okoline, obitelji isl., ja sam Boga prihvatio razumski (spoznajno), jer mi je on pružio odgovore na temeljna pitanja. Nema nikakv dokaz da Bog postoji (takav dokaz ni ne postoji), već zbog činjenice da znanost ne pruža ni jedan odgovor i da mi onda jedino preostaje vjera u Boga. I to je to. Slažem se da si drugi ljudi na temeljna pitanja mogu odgovoriti i na druge načine ili ih ignorirati i u konačnici ne postavljati. Ali je sigurno da znanost nema… Pročitaj više »

Brainstorm
Gost
Brainstorm
6 mjeseci prije
Reply to  Ivan Sever

vidim da je to to.
jedan tabor nudi 99% a drugi 100%. priklonio si se 100% taboru.
nema veze sto tabor 99% govori iskreno a drugi mozda ne.
psiholoski motivi su tu. trazenje te zamara. biras mir i sigurnost.
vidis, i ja se molim bogu … da me napravi vjernikom. ali bog to nece.
osjecam da bih morao lagati a to necu pa makar isao u pakao.

lijep pozdrav, hvala i sve najbolje.

Brainstorm
Gost
Brainstorm
6 mjeseci prije
Reply to  Ivan Sever

nista mi nisi odgovorio. koliko sam ti pitanja postavio i sve si izbjegao. tupis svoju pricu vjeruj vjeruj vjeruj.
hvala na trudu ali imam osjecaj da me zelis konvertirati. nisam ja ovdje radi krstenja nego istine.

Brainstorm
Gost
Brainstorm
6 mjeseci prije
Reply to  Ivan Sever

ma moram i ovo komentirati:
kazes:”Kako ne razumiješ…”
razumijem ja sve nego ja tebe pitam – kako ti neces da priznas?
mene trazis da “razumijem” a sve sto ti nudis je da vjerujem. razumijevanje je na mojoj strani a tvoja strana je vjera bez razumijevanja ili vjera bez volje za razumijevanjem.
Ivane, hrabrosti i postenja ti treba.
a ja ti nisam nikakav jadnik koji “ne razumije” da bi se ti sazalio.

Ivan Sever
Gost
Ivan Sever
6 mjeseci prije
Reply to  Brainstorm

Brainstorm: možda ti ja djelujem misionarski, a možda je i tako, ali ne vidim ništa loše u tome. Evo ti jedan moj tekst o nekim istinama i pozicijama spoznaje znanosti i religije, pa reci konkretno što misliš o mojim spoznajama i zaključcima: “PROGLAŠAVAM POBJEDU RAZUMA I LOGIKE – FIDES ET SCIENTIA QUAERENS INTELLECTUM (vjera i znanost traže razum) jer: 1.) ZNANOST OBJAŠNJAVA POSTANAK SVEGA OKO NAS I U NAMA (PRIRODA) TOM ISTOM PRIRODOM I NJENIM SASTAVOM I SVOJSTVIMA i time čini logičku grešku u dokazivanju tzv. zatvorenog kruga (CIRCULUS VITIOSUS) ili dokazivanje sa samim sobom. Znanost dakle uzročno ništa ne zna i ne govori o stvarnom postanku – uzroku suštinskog sastava i svojstava te iste prirode (ili otkud uopće temeljni elementi materije, energije, sila, prirodni zakoni, organigarami ponašanja, konstante, fizikalne veličine, DNA, intelekt, svijest, duh, razum, moral itd.itd.itd.). Ne znajući ništa o postanku – uzroku sastava i svojstava prirode znanost zapravo ne ispunjava bitan dio cilja znanosti, a to je uzročnost postanka – uzroka pojavnosti – entiteta, tako da je logički zaključak znanosti kojim objašnjava prirodu sastavom i svojstvima te iste prirode, kojima ne zna uzroka zapravo invalidan i predstavlja logičku grešku zatvorenog kruga (circulus vitiosus) u argumentaciji, Ova logička greška u… Pročitaj više »

Brainstorm
Gost
Brainstorm
6 mjeseci prije
Reply to  Ivan Sever

evo, moze. tocka po tocka. -vjera i znanost traze razum. moze ali znanost razum i primjenjuje dok se vjera postavila iznad razuma. -kruzno dokazivanje: u znanosti nije kruzno nego linearno ali kod vjere jest kruzno: “bog dokazuje istinitost biblije, biblija dokazuje postojanje boga” uzrok –> posljedica a gdje ti vidis uzrok–>posljediza–>uzrok? perpetum mobile ne postoji ni u teoriji. znanost ne govori o postanku jer je prepostena da govori o onome sto ne zna. sve sto se trazi od religije je ISTA razina postenja. mozda mozemo govoriti o ogranicenjima znanosti. moze li znanost istrazivati van limita materijalnog svijeta? na neki nacin vec se doslo do jenog takvog limita potvrdjenog kroz implikacije double slit pokusa. tu bi vec voda mogla ici na tvoj mlin ali polako sa zakljuccima. svi smo svjesni sklonosti vjerskog tabora da na 1% istine nadgradi 99% nebuloza. moglo bi se spekulirati, cak blaze prikloniti, ideji da je idejno (logos) preteca i iznad materijalnog. ali oprezno sa tim. ne zelimo zastraniti. tvrdnju da ideoloski svijet ima um, razum, centar gdje proradjuje ideje, misli i proslijedjuje ih na materijalni svijet bih smjesta odbacio. ako se zataknemo takve rasprave objasnit cu zasto. -spoznajna ogranicenja: to je istina ali sto cemo? prihvatamo… Pročitaj više »

Ivan Sever
Gost
Ivan Sever
6 mjeseci prije
Reply to  Brainstorm

Brainstorm: iz prve rečenice “evo, može, točka po točka” ponadao sam se argumentiranom odgovoru, iz kojeg ću moći nešto naučiti, ali ništa (ili vrlo malo) nisi ozbiljno protuargumentirao, pa ću ti sada ja redom odgovoriti na tvoje odgovore i propuštene (namjerno ili nenamjerno) odgovore: a) što se tiče naslova “vjera i znanost traže razum” uopće nisi shvatio suštinu te izreke i protuargumentiraš stavom da “znanost razum i promjenjuje” dok “se vjera postavila iznad razuma” (dakle znanost argumentiraš vjerom što je u suštini pogrešno, jer su to relativno odvojene dvije ljudske spoznaje, koje u suštini egzistiraju istovremeno u jednom čovjeku i u odnosu na isti predmet spoznaje). Ništa od toga nije dokraja točno, veće je više površno. Naime, krenimo redom. Što je uopće konkretno razum u ovoj izreci ? Za najkraću ilustraciju poslužit ću se definicijom iz Wikipedije; “Razum je sposobnost razboritog (logičkog, kritičkog) rasuđivanja. Razum dolazi od latinskog ” ratio “, pojma koji je u tadašnjem društvenom govoru imao značenje izračuna ili odnosa. Ciceron je pojam iskoristio da bi preveo višeznačnu grčku riječ logos. U srednjovjekovnoj skolastici pojam ratio se koristio da bi se preveo grčki pojam dianoia, odnosno onog što se razlikuje od nous-a, pojma koji je preveden na latinski kao intellectus“. Iz ovoga moramo zaključiti najmanje tri stvari: prvo, SUBJEKAT razuma je… Pročitaj više »

Brainstorm
Gost
Brainstorm
6 mjeseci prije
Reply to  Ivan Sever

tako. bravo. to sam zelio cuti. ovo: “… Bog moguća hipoteza slažem se s dodatkom da je to razumska hipoteza” “Nije za mene Bog stvar konformizma, već stvar razumskog rješenja.” sa tim se mogu sloziti potpuno. tu smo negdje obojica. ako nista drugo, onda bog. u smislu razumskog rjesenja da samo sto su moje vjerojatnosti drukcije. mala razlika medju nama je u (nesretnoj nuznosti da se predoci brojevima), ja nemam strogo definiranu vjerojatnost te hipoteze dok kod tebe vjerojatnost iznosi 99.9999 itd posto. ipak, pozdravljam priznanje da je vjera kod tebe stvar izbora. vidi zasto ja ne vjerujem u hipotezu boga: -jer je crkva dala sliku boga. opisala je boga kao stvoritelja, suca i vladara. personifikacija je uzrok najveceg dijela ateizma. protivno je 2. zapovijedi. -objasnio bih zasto je univerzalni bog nemoguc kao bice. bice pretpostavlja izdvojeni entitet. nesto nezavisno od i izvan svemira. to nesto, da bi bilo bice, mora imati svoj um, nezavisan od svemira. kad bi bog zamislio svemir sa sve detaljima onda ne bi bilo razlike izmedju originala (ono unutar bozijeg uma) i kopije (svemira). sve bi bilo identicno do u najmanji detalj. onda bi se pitali: gdje smo? jesmo li unutar bozijeg uma ili u… Pročitaj više »

Ivan Sever
Gost
Ivan Sever
6 mjeseci prije
Reply to  Brainstorm

Brainstorm: suštinska razlika između nas dvojice je polazište. Ja nisam izvorno religijski odgajan, dapače odrastao sam u komunizmu (imam 68 godina) i sve do Domovinskog rata bio sam ateista, komunista, marksista, materijalista, poklonik znanosti idr. Tokom rata (1991 god. sam bio zapovjednik bojne i zone obrane Siska u Mošćenici, pa sve do Oluje 1995 godine) osjetio sam prve promjene u svom poimanju svijeta, a pojavom interneta i dostupnošću svih znanja sam intenzivno počeo izučavati znanstvena dostignuća i čitati vjersku literaturu. Iz oblasti znanosti sam pregledao, preslušao i pročitao mnogo, a posebno iz oblasti fizike, biologije, kemije, informatike idr., a iz oblasti vjere sam pročitao, preslušao i odgledao podosta raspoložive literature, predavanja, videa idr. U boga sam intenzivno povjerovao onda kada sam proučavajući znanost spoznao da znanost nema niti će ikada imati odgovore na temeljna pitanja (to sam ti već objašnjavao), a da vjera pruža takav odgovor istina transcendentalan, ali ipak odgovor. Istina i jedno i drugo nema dokaza o postanku i Bogu, ali to sam prihvatio kao ljudsku poziciju nedostupnosti konačnih spoznaja (Max Planck – asimptotsko približavanje istini, a asimptota je beskrajno približavanje bez dostizanja). Dakle ja sam krenuo od znanosti i na kraju se priklonio Bogu, a ti stalno… Pročitaj više »

Venator
Gost
Venator
6 mjeseci prije
Reply to  jadran

Znalo se za komete, ali koliko ja znam ne i za enstatitne hondrite.
Nađi vijest staru 10 godina gdje se to spominje i car si.

Ivan Sever
Gost
Ivan Sever
6 mjeseci prije
Reply to  Venator

Venator: ova priča o kometama mi liči na vic kada je sudac optužio Hasu da je pekao rakiju pozivajući se na činjenicu da su u Hasinom podrumu pronašli kotao za rakiju, na što mu Haso odgovara zašto ga onda nisu optužili i za silovanje, jer i za to ima alat. Kolika razina blesavoće treba biti u onoga koji tvrdi da su vodu donijeli hondriti samo zato što hondriti sadrže vodu, a da pri tome ništa drugo nije ni osmatrao, ni mjerio ni eksperimentalno provjeravao, jer to ni ne može jer se radi o singularitetima i povijesnim neponovljivim događajima. Ovo je stvarno spuštanje znanosti na razinu ulične prostitucije.

U prolazu
Gost
U prolazu
6 mjeseci prije

Ovi su stvarno uporni u traženju dokaza za svoje pogrešne hipoteze. “Dokazi” su takvi da uvijek nešto ne štima, što je postalo konstantna pojava. Ako me čitaju i prate, ja ću im reći: voda je nastala u gornjim slojevima zemaljske kore nepoznatim i sofisticiranim mehanizmom, sadržanom unutar božjih zakona i planova.

ime
Gost
ime
6 mjeseci prije
Reply to  U prolazu

Amen

Ja i ja
Gost
Ja i ja
1 mjesec prije
Reply to  ime

Nije nam dano da sve znamo, ali zbilja da nam nije dano da lažemo, svijet bi bio ljepše mjesto, a rasprave kratke😉

Stock
Gost
Stock
6 mjeseci prije

Da!
U kantama ili u bidonima?
Bidoni jedni!

otpisani
Famed Member
otpisani
6 mjeseci prije

.ebote! …ne znaju ni kako je došlo do “hladne vode” na Zemlji a ja bi im trebao vjerovati za ostale “tople vode” !? …meteoriti donijeli vodu hahaha

Alex
Gost
Alex
6 mjeseci prije

Vanzemalhci nisu koristili kante?!!🤔🤥🤔😆

pozitivan pesimista
Gost
pozitivan pesimista
6 mjeseci prije
Reply to  gost

gost

„Der interessanteste Teil unserer Entdeckung ist der, dass Enstatit-Chondrite, die bislang als nahezu trocken galten, in Wirklichkeit so viel Wasser beinhalten“, kommentiert der Doktorand Lionel Vacher von der Washington University.

napredujemo polako, ostavljajuci mogucnost greske svima podjednako, i zbog toga mi je nekako bliza njemacka
rijec “wissenschaft” nego li hrvatska “znanost”, koja ovako definitivno izrazena mnogima znaci neupitan autoritet?

Venom
Gost
Venom
6 mjeseci prije

Kad bi bilo takvo, kao što tvrde, onda bi Mjesec i Mars bili potopljeni.
Ovi novi naučnici sve sami debili. Prave studije brez logike.

šeronja
Gost
šeronja
6 mjeseci prije

To su specijalni meteoriti koji su šuplji i imaju čep na površini.

Ante
Gost
Ante
6 mjeseci prije

Koliko je bilo tih meteorita?
Ovo je smjesno, kao i kovid.

Ante
Gost
Ante
6 mjeseci prije
Reply to  Ante

Za ovoga strucnjaka sto mi je dao minus, povrsina mora ii ceana je 360.100.000 kvadratnih kilometara uzmi prosjecnu dubinu od 1.000 metara to ti je 360.100.000 kubnih kilometara vode.
Koliko je bilo tih meteorita i kolikh????????
Hitno doktoru po terapiju, ako je vec imas podebljaj dozu.

Ante
Gost
Ante
6 mjeseci prije
Reply to  Ante

koliko sam zbunjen sa ovim mozgom da sam okreno
km3 i km2
Mjere su tocne provjerite.

Grom iz vedra neba
Gost
Grom iz vedra neba
6 mjeseci prije

Ah, struka. Šta struka kaže? Nadam se da je ova covid-19 struka i najveće ‘vjernike’ u ‘struku’ dovela pameti. Kako god, imamo 2 glavna kandidata kako je svemir nastao, jedan opisuju evolucionisti, drugi opisuje Biblija. Kako je evolucionistički način matematički nemoguć, dakle ‘protuzakonit’, ostalo je jedino da pametan čovjek po metodi Okamove britve prihvati ono što je ostalo kad eliminiraš nemoguće. Stvorio Bog. Piše lijepo u knjizi postanka i kako.

Brainstorm
Gost
Brainstorm
6 mjeseci prije

nemoj ti meni okamovu britvu. to je znanost. ima li okama u bibliji ili ne?

grom iz vedra neba
Gost
grom iz vedra neba
6 mjeseci prije
Reply to  Brainstorm

Fakat, i za ova sr*nja o covid-19 se tvrdi da su znanost. Znanost se odavno pretvorila u prostitutku. Za novac dobiješ što god želiš. Bilo koji rezultat.
Ali idemo ovako, slažeš li se da kad izbacimo ono što je nemoguće, ono što ostane je jedino moguće, odn. ispravno rješenje?

Brainstorm
Gost
Brainstorm
6 mjeseci prije

na temu prostituiranja brenda znanost pisao sam opsirnije, gore. pred koju minutu.
moguce i nemoguce:
o principu se lako sloziti samo se necemo sloziti sto je sto.

maksimsi
Gost
maksimsi
6 mjeseci prije

BS

Weteran
Gost
Weteran
6 mjeseci prije

Tehničko pitanje!
Suštinski: Sve je stvorio Gospod Bog

Ante
Gost
Ante
6 mjeseci prije
Reply to  Weteran

AMEN

piždro
Gost
piždro
6 mjeseci prije

Evo nešto off topic svježi noviteta što su nedavno otkriiveni o geniju genija, sad jel istina neznam.. Je li Albert Einstein vjerovao u Boga ili nije? | napisao Hemant Mehtta Možda ste čuli da se zbirka pisama koju je napisao Albert Einstein prodala za 420.000,00 američkih dolara na aukciji u četvrtak, 4. lipnja 2015. Sadržaj ovih pisama uključuje savjete sinu, riječi utjehe prijatelju čiji ju je suprug prevario i ispravke određenih matematičkih jednadžbi. Ali ono na što su se mediji usredotočili bilo je ono što je rekao o Bogu. Primjerice, naslov u konzervativnom Washington Timesu glasi: Albert Einstein nije bio ateist; 27 pisama objavljenih na dražbi pokazalo je “da vjeruje u Boga”. Polako! Stvarno?! Ne, definitivno ne. Ovo je samo desni preokret činjenica. I to je toliko varljivo jer sam članak zapravo kaže da: “Svi znamo što je postigao, kako je promijenio svijet svojom teorijom relativnosti. Ali ova pisma pokazuju drugu stranu priče – kako je savjetovao svoju djecu o tome” kako vjerovati u Boga “, rekao je Joseph Maddalena, osnivač “Profili u povijesti”, kako izvještava Associated Press. Kako je vjerovao u Boga. Pisma nisu pokazivala da Einstein vjeruje u Boga, već kako je vjerovao u Boga. (Ovo je sjajan… Pročitaj više »

POVEZANE VIJESTI

Izbornik