Ohrid – grad koji nikoga ne ostavlja ravnodušnim

ohrid

Ohrid je najatraktivniji grad jugozapadne Makedonije lociran u srcu Balkana. Grad sa bogatom istorijom koji je odoleo zubu vremena i opstao uprkos neprijateljskim silama koje su u prošlosti dominirale ovim prostorima.

Kulturno bogatstvo ovog prostora može se pratiti od neolita do danas.  Nazivaju ga još i „balkanski Jerusalim“, jer je na ovom prostoru postojalo 365 crkava, za svaki dan u godini po jedna crkva. Kroz istoriju grad je imao veoma značajnu ulogu, jer predstavlja kolevku slovenske pismenosti koju su pokrenuli Sv. Kliment i Sv. Naum nastavljajući rad svojih učitelja Ćirila i Metodija. Na ovom prostoru je formiran prvi Slovenski univerzitet i sedište Ohridske arhiepiskopije.

Ko poseti Ohrid uvek dolazi opet, da proživi doživljeno i otkrije druge tajne koje su sakrivene u okviru uskih krivudavih uličica. Sveta Sofija je prva crkva sa kojom se susrećete ulaskom u stari grad. Akustičnost njenog prostora koristi internacionalni festival „Ohridsko leto“, jer se deo programa ove manifestacije izvodi upravo u ovoj crkvi. Ohrid krije u sebi gusti splet nepoznatog i poznatog, sanjanog i doživljenog. Ulice grada otvaraju se kao iznenadni pozivi u avanture. Impresije su duboke, utisak nezaboravan bilo da je u pitanju Samuilova tvrđava koja datira iz III veka p. n. e.  i noću osvetljena blješti na vrhu starog dela grada, predstavljajući medalju koju je grad Ohrid osvojio kao pobednik, bilo da je u pitanju Ranohrišćanska bazilika, Crkva sv. Pantelejmon na Plaošniku, Crkva Sveti Kliment, usamljena crkva Sv. Jovan Kaneo sa koje se pruža beskrajan pogled na biserno čisto Ohridsko jezero ili druge manje crkvice koje pričaju svoju priču iz prošlosti do danas. Ne treba propustiti dati značaj ni Antičkom teatru gde imate utisak da ste stvarno otišli u antičko doba, sedeći i slušajući razne koncerte i predstave. Neizostavna je šetnja starom čaršijom do Ohridskog činara koji je star više od 2 veka  uz usputnu kupovinu suvenira i nakita od čuvenih ohridskih bisera. Treba posetiti i Biljanine izvore u neposrednoj blizini grada za koje se veže poznata pesma”Biljana platno beleše”.  Nedaleko od Ohrida je čuveni po čudima poznat manastir Sv. Naum, gde se nalaze mošti sv. Nauma. Eho udara talasa o stene iznad kojih je lociran kompleks daje zvučni efekat koji se povezuje sa kucanjem srca Sv. Nauma. Vožnja čamcima po Crnom Drimu, prostrana peščana plaža, sam manastir i panorama, čine ovo mesto jednim od najprivlačnihih izletišta.

Bogatstvo kulturne baštine Ohrida može da se uvidi i po tome što je grad 1980. godine uvršten u katalog svetske kulture i zaštićen od strane UNESKO-a.  Ima bogatu ponudu hotela, privatnog smeštaja, plaža sa čistom jezerskom vodom, restorana sa tradicionalnom makedonskom kuhinjom. Pristupačnost u pogledu cena koje se kreću od 5-10 eur po krevetu u privatnom smeštaju, prosečnog ručka oko 7-10 eur, idealne klimatske pogodnosti grada koji se nalazi u kotlini, kristalno čisto Ohridsko jezero privlače mnogobrojne turiste u ovaj grad u letnjoj sezoni. Ne sme se otići iz Ohrida, a da se ne proba čuvena ohridska pastrmka, tavče na gravče ili njihovo tradicionalno jelo đomleze. Te usluge pružaju neki od restorana poput Belvedere, Dalga, Tino, Garden, Royal sa raznovrsnim menijem koji zadovoljava različite ukuse posetilaca. Ovaj grad nema samo bogatu ponudu restorana već i raznovrstan zabavan noćni život tako da je i za mlade ovaj grad interesantna destinacija. Noću grad odiše željama mladih da uživaju u dobrom provodu,a on može da se očekuje u kafićima poput: Dublin Irish pub, Aquarius, Liquid, Kadmo, Cuba libre, Objektif, The Duck cafe, a uzavrelu atmosferu prate duboko u noć diskoteke Park i Havana.

Ohridsko jezero predstavlja jedno od najznačajnijih prirodnih vrednosti ovog regiona i upravo je ono krivac, pored bogate kulturne baštine, za privlačenje turista u ovaj kraj. Nezaboravan utisak ovo jezero ostavlja zbog boje vode koja se od izlaska do zalaska sunca neprekidno menja od maslinasto-zelene do nebesko-plave. Za bistrinu jezerske vode zaslužni su mnogobrojni podvodni izvori. Noću je vrlo prijatno prošetati se kejom uz obalu Ohridskog jezera, a danju izležavati se, uživati i kupati na poznatim plažama za mlade sa atraktivnim sadržajem, animatorima i dobrom muzikom. Tu su plaže: Metropol, Gradište, Gorica III, Golden Beach, Granit, Kaneo.  Plaže  za starije ljude ili porodice su poput: Lagadina, Ljubaništa i Gorice II.

Tu, na obali ovog jezera, sve je istorija, predstavljena na jedan pomalo haotičan, ali ipak prirodan način. Opravdano je dato ime Ohridu “večni grad“, jer egzistira i ostaće da postoji večno. Proticanje vremena u ovom gradu je sporije, dostojanstvenije, ljudskije. Treba ići sporo njegovim ulicama, polako se kretati po izlizanom kamenom podu crkava, dugo ostajati pred blještavim prizorima jezera. Inače, ništa nećete shvatiti. Ono što je sigurno, ovaj grad nikoga ne ostavlja ravnodušnim i osećaj da uvek ostaje nešto neviđeno poziva na ponovni susret sa uskim isprepletenim uličicama staroga grada, lepotom prirode i dobrim provodom.

balkanski JerusalimBiljanin izvorohridohridsko jezeroUNESCO
Pretplatiti se
Obavijesti o
20 Komentari
Najstariji
Najnoviji Najviše komentiran
Inline povratne informacije
Pogledaj sve komentare
Emiliano Zapata
4 godine prije

Sve lijepo. Ako moze pitanje, zanima me ima li komaraca uz vodu? Nisam bio, pa me brine da nije kao u nekim gradovima uz vodu..

Alen
4 godine prije

“365 crkava za svaki dan po jedna crkva” , tako su zivjeli nasi preci , s vjerom u Boga a danas sluze da popune turisticku ponudu..

Son of Alerik
4 godine prije

Od čega živjeti u Ohridu? Što ponuditi svijetu, a da bi zauzvrat dobio njegovu valutu i s njom kupovao stvari, hranu koju nemaš? Ponuditi grad sam i odlučiti se na turizam? Možda je to dobra odluka, a možda je i jedina moguća. Odlučiti se na masovni turizam ili na elitni? Za masovni je potrebna infrastruktura, auto ceste, aerodrom na koji slijeću Niki Laude i Ryan Airi.. Onda to sa sobom nosi i posljedice – sve postaje uslužna djelatnost. Dio novca vraćaš natrag za robu koju si uvezao, onaj ostatak se kasnije cijelu godinu vrti po gradu kroz sitne obrte, trgovine i nije dostatan. Ne ostaje puno opcija. Možeš nastojati čim više prodati hrane domaćeg porijekla kako bi ostatak bio veći, ali i dalje ostaješ ovisan o dolascima turista. Kakav konflikt, nagovještaj nemira i turista nema. Da je iskoristiti sedam zlatnih krava za doba kad će ih zamijeniti mršave? Teško, uvijek… Čitaj više »

HEKPCT
4 godine prije

Po Ohridu operiraju “bukeri” apartmana čije usluge vam nisu potrebne. Ako u Ohrid stignete autom prvo će vam pomoći da pronađete parking, a onda će vam nuditi smještaj. Listat će vam nestvarno lijepe slike smještaja na svom mobitelu i reći da izaberete. Nakon što vi izaberete svoje favorite buker će se maknuti u stranu ne bi li “telefonirao s vlasnicima”. Naravno, svi ti prekrasni apartmani ispostave se “zauzetima” ali on ima asa u rukavu – jedan drugi apartman, u ulici Dame Gruev, je slobodan. Naravno da slike tog apartmana nema, ali on garantira da je to najbolje što možemo dobiti jer, kao što vidimo, “sve je zauzeto”. Jedini je problem u tome što taj apartman treba platiti par dana unaprijed i to, vidi vraga, baš toliko dana koliko ostajem u Ohridu. Na kraju ipak pristajemo jer ne želimo više gubiti vrijeme, buker nas vodi do apartmana koji se svodi na… Čitaj više »

ZSphere
4 godine prije

I ne samo to, Cirilo i Metodije su opismenili i Ilire koji su koristili azbuku, Ertrurce takodje pa cak i vincansku civilzaciju jer su i oni prije 7000 godina koristili gotovo identicno pismo (azbuku). Opasni su bili Cirilo i Metodije.

Histrion
4 godine prije

Nije Ohrid “Balkanski Jerusalim”, nego je Jerusalim – “Bliskoistočni Ohrid”

Konstantin
4 godine prije

Postovani pobratimi iz cele ex YU. Nismo ni svesni koliko “svojih Ohrida” imamo od Gevgelije pa do Triglava, a trcimo glavom bez obzira da svake godine ostavljamo za nas tesko zaradjeni novac Van nase exYU otadzbine. Slazem se da treba bar jednom posetiti i tudje drzave da bi video njihovu kulturu/znamenitosti/prirodne lepote … pa cak i “ukrasti” po neku ideju sta bi mogli primeniti kod nas. Ali ipak mi juzni Sloveni skoro uopste i da neznamo ili podcenjujemo to sto jesmo … deo jedne od najlepsih Evropskih civilizacija. pozdrav oz Skoplja ;o)

© 2023 – Portal Logično

POVEZANE VIJESTI