Vinska prošlost Istre

vinogradi istre, hrvatska, vinski put
17 komentara

Stanovništvo Istarskoga poluotoka još je od staroga vijeka usko vezano uz kulturu vinove loze. Od antičkih vremena u Istri se razvijalo vino i vinogradarstvo.

U srednjem vijeku niz dokumenata spominje vinograde u gotovo svim istarskim mjestima. Od glavnih poljoprivrednih predmeta trgovine kroz istarsku se prošlost vino redovito spominje uz rame sa žitom i maslinovim uljem. Moderno vinarstvo Istre razvija se sredinom 19. stoljeća osnutkom ustanove za poljoprivredna istraživanja i edukaciju. Istarska vina uskoro sudjeluju na različitim međunarodnim izložbama, a 1902. na Svjetskoj izložbi vina u Torinu dobivaju važno priznanje kakvoće. Tradiciju nagrađivanosti i cijenjenosti istarska vina potvrđuju i danas.

Ukratko o vinu

Jedno od najzastupljenijih alkoholnih pića na svijetu, vino, dobiva se prirodnom fermentacijom soka grožđa. Znanost o vinima naziva se enologija. Vino može biti negazirano ili pjenušavo, te bijelo, crno ili rosé. Osobito se kroz prošlost, a i u naše vrijeme, nalazi u kulturama Sredozemlja. Najstariji dokazi o vinu sežu osam tisućljeća u prošlost, što govori da je vinova loza jedna od najstarijih poljoprivrednih kultura. Zbog idealne klime i tla, vino se u staroj Grčkoj proizvodilo u velikim količinama, a od Grka su recepte za spravljanje ove plemenite tekućine preuzeli Rimljani, a zatim su se običaji ispijanja vina širili Europom i svijetom.

Vino u rimskoj Istri

Stari Rimljani uživali su u finim vinima i imali visoko razvijene tehnike njihove proizvodnje. Razlike između kvalitete ispijenih vina činila je i razliku između društvenih položaja – bogati su mogli priuštiti bolja vina. Kada su Rimljani pokorili stari narod Histra u Istri, donijeli su i svoj način života. Postoje dokazi da se u Istri vinova loza uzgajala i znatno ranije, a Rimljani su ovu kulturu dodatno razvili.

Razni zapisi rimskih pisaca spominju vinogradarstvo u Istri, kao i povoljne uvjete za uzgoj vinove loze. Spominju se kao uobičajene namirnice podjednako i grožđe i vino.

Slaveni u Istri preuzimaju vinogradarstvo

Kada su se Slaveni doselili u Istru, prihvatili su i nastavili uzgoj vinove loze. Srednjovjekovni dokumenti često spominju vinogradarstvo i ukazuju na njegovu gospodarsku važnost. Istarski razvod, pravni dokument iz 13. stoljeća, govori o proizvodnji vina u svim istarskim mjestima izuzevši planinski dio Istre. Trgovina vinom je uz bok s drugim glavnim poljoprivrednim proizvodima, a to su maslinovo ulje i žito. Nažalost, proizvedeno vino nije moglo biti izvrsno zbog nedovoljnih ulaganja, loših prometnica i manjka vode. Zato se pravilo na staromodan način i konzumiralo samo za vlastite potrebe.

Razvoj modernog vinarstva u Istri

Sredinom 19. stoljeća razvija se komercijalna proizvodnja vina u Istri. Osnovan je u Poreču Istarski vinarsko-voćarski institut koji je potaknuo osuvremenjivanje uzgoja vinove loze i proizvodnje vina. Ubrzo nakon toga Austro-Ugarska počinje intenzivno uvoziti istarska vina na unutrašnje tržište, pa ih reklamira i u novinama. Tada se u cijeloj Istri i povećava površina vinograda: radi lakše usporedbe, pod vinogradima je bilo preko 47 tisuća hektara, a danas ih je tek nešto iznad 2 tisuće. Kasnije, pod talijanskom vlašću, opada vrijednost vina kao artikla, pa se poljoprivreda morala preorijentirati. Drugi je razlog da ondašnja istarska vina nisu mogla parirati talijanskima.

Nagrađivana istarska vina

Paralelno uz modernizaciju vinogradarstva i vinarstva, Istra počinje izlagati vina na različitim izložbama u Europi i svijetu. Prvo javno kušanje vina u Istri održano je 1901. godine u Pazinu. Na Svjetskoj izložbi vina u Torinu 1902. istarsko je vino dobilo vrlo vrijedno priznanje kvalitete. Vina porečkog instituta predstavljena su i zapažena na međunarodnom sajmu u Rijeci između dva svjetska rata. Poslije toga istarska vina ponovno slabe zbog načina proizvodnje, isključivo za osobne potrebe. Krajem prošloga stoljeća Istra doživljava vinarski preporod stvarajući novi val izuzetno kvalitetnih vina. Posljednje je priznanje Istra dobila uvrštavanjem u listu 10 najboljih europskih vinskih odredišta organizacije European Best Destinations.

Svidio vam se članak i
pitate se što možete napraviti?
PODIJELITE ga s PRIJATELJIMA

VAŽNA PORUKA ZA LOGIČARE

Vrijeme uvjeravanja prolazi. One koji ne shvaćaju što se događa, treba ignorirati i ne gubiti vrijeme na njih. Poštene, empatične i logične osobe se trebaju okupiti, bez obzira na osobna uvjerenja i svjetonazore. Osim raskrinkavanja, dolazi vrijeme djelovanja brojnim i legalnim sredstvima u gospodarstvu, zdravlju, autonomiji… U protivnom, sve će nas porobiti.

Pitate se što učiniti nakon čitanja ovog teksta? Jednostavno, šaljite i dijelite tekst poštenim, empatičnim i logičnim osobama. Informirajte bližnje o postojanju portala Logično. Priključite nam se na našem Telegram kanalu tako što ćete kliknuti na Vijesti.  Od danas možete komunicirati i pisati nam u Telegram grupi Zajednica. Budimo složni, mudri i jaki.


Posjetite naš novi video kanal na platformi Odysee i obvezno se registrirajte, kao i najveću arhivu alternativnih video snimaka Jubitu.

*Stavovi izneseni u kolumnama su osobni stavovi autora i ne odražavaju nužno stav redakcije portala Logicno.com

Pretplati se
Obavijest
guest
17 Komentara
najstariji
najnoviji najviše ocjenjeniji
Inline Feedbacks
View all comments
RoPe

Vozim se danas taksijem i pita vozač hoćemo li proći kroz izbjegličko naselje. Pitam ja kroz kakvo izbjeglicko naselje idemo kad je ovo skoro centar. Kaže on kroz naselje koje je napravljeno za hrvatske izbjeglice iz Istre 1920/21. Onda mi je postalo jasno zašto se ulica zove Puljska. I žali… Pročitaj više »

Son of Alerik

Istra je Terra Magica. Kad pogledamo njen geografski izgled, vidjet ćemo da je u obliku srca. Istra je hrvatsko srce. Čim se prođe tunel kroz Učku, pred nama se otvara jedan sasvim drugačiji pejzaž. Ne više surov i kamenit, ne više s crnogoricom i borovim iglicama, već hrastovi, crni grab… Pročitaj više »

luni lunovic

iako sam ljubitelj pive u sjecanju mi je ostala istarska malvazija najbolje vino na svijetu i nikad vise od raspada jugoslavije to nisam nasao

SMEŠKO

Čisti propagandni članak, koji se može primjeniti za čitavi Meditean. Istarska vina nisu nikad bila ni dobra, ni poznata ( malvazija, barba Jure ???),. u članku se navodi ni jedna sorta ili neki drugi podaci.

trol

‘Slaveni u Istri preuzimaju vinarstvo’ , nakon što su (iako malobrojniji i slabije naoružani i spremni?) zatrli bez traga svjetsku imperiju ??blabla, a tako su ‘nastavili’ i moreplovstvo i brodogradnju i suhozidanje… Zato jer su tu bili oduvijek. Prestanimo sa propagandom naših okupatora! Dokaza je dosta (a o doseljenju nijedan… Pročitaj više »

POVEZANE VIJESTI