Istra se nalazi na popisu regija kroz koje prolazi 45. sjeverna paralela, skupa s primjerice talijanskim Pijemontom i Lombardijom i francuskom Akvitanijom. Mjesto je to na idealnoj poziciji smještenoj točno između ekvatora i Sjevernog pola. Područje je ovo toplih ljeta i blagih zima, a klima kao da se reflektira na karakter njezinih stanovnika – pa su ljudi u Istri kada ih upoznate upravo takvi – topli i blagi.
I vegetacija je ovdje takva. Stoljećima se ovdje uzgaja, uz žitarice, maslina i vinova loza. Velika je istarska gospodarska grana bilo maslinarstvo još u doba antike, a zapisi bilježe kako su maslinova ulja Istre Rimljani izuzetno cijenili. Tako je i danas, istarska maslinova ulja cijenjena su diljem svijeta. Druga važna poljoprivredna grana Istre, vinogradarstvo, na ovom području postoji još od predrimskoga doba. Dakako, stari Rimljani su vinarstvo i vinogradarstvo unaprijedili kao i brojne druge segmente života u ovome kraju.
Vinarstvo i vinogradarstvo i do danas su se u Istri zadržali kao jedne od najvažnijih djelatnosti. Većina vinograda u Istri u obiteljskom je vlasništvu, a brojni se proizvođači vina koncentriraju na proizvodnju vina od autohtonih sorti. Registrirani proizvođači vina i uzgajivači grožđa iz Istre organizirani su u neprofitnu udrugu Vinistra koja trenutno broji 129 članova. Priča je ovo o jednima od njih – o Vinima Ritoša.
Vinograd na istarskoj crvenici
Jedan od brojnih istarskih obiteljskih vinograda moguće je pronaći u blizini ljupkog gradića Poreča smještenog na zapadnoj obali Istre. Što je posebno kod njega? Prvenstveno, ovdje na crvenoj istarskoj zemlji uzgajaju tri istarske autohtone sorte – teran, muškat ruža porečki i malvazija istarska – a ujedno i sorte muškat žuti i cabernet sauvignon. Vinograd gleda prema zapadu, što uz mnoštvo sunčanih sati i prozračnost znači i izostanak vlage. U ovome vinogradu od tri hektara ne koriste se herbicidi. Niti suša ne može naškoditi lozama, budući da se sve navodnjava bunarskom vodom.
Zemljište na kojem je vinograd smješten, nadomak seoceta Radmani, došlo je u vlasništvo obitelji Ritoša prije petnaest godina. Samo tri je godine trebalo da se odradi prva komercijalna berba, 2008. godine. Osim vinograda, koji u godini daje preko 200 hektolitara vina, na ovoj se zemlji nalazi i vinski podrum.
Prostrani podrum opremljen je suvremenom vinarskom opremom, a kako bi se održala kvaliteta i optimalna temperatura vina, djelomično se nalazi pod zemljom. Osim podruma, tu je i kušaonica s kapacitetom od oko dvadeset osoba. Izgled kušaonice izgrađene u kamenu dodatno uljepšava i kamin, a sve skupa doprinosi ugodnoj atmosferi boravka u prostoru.
Autohtone sorte Vina Ritoša
Uz muškat žuti i cabernet sauvignon, postoje još tri vrste vina koja nose potpis Vina Ritoša, i to izvornih istarskih. Autohtone sorte su malvazija istarska, teran i muškat ruža porečki.
Malvazija istarska poznata je istarska sorta i najraširenija bijela sorta vinove loze. Daje vino svijetlo žute boje, ugodnog mirisa sa cvjetnim i voćnim aromama, svježeg i uravnoteženog okusa. Optimalna temperatura za piće je 8-10°C, a najbolje paše uz bijelo meso, sireve i morske plodove.
Vrlo rijetka sorta muškat ruža porečki rasprostranjena je na području Poreštine, pa je otuda i dobila naziv. Daje poluslatko jako vino izrazito crvene boje, s mirisom citrusa i ruža. Servira se na temperaturi između 10 i 12°C uz jela sa slatkastim umacima ili suhe kolače. Teran je najpoznatija crna autohtona istarska sorta koja je u prošlosti u Istri bila i najrasprostranjenija. Vino je umjereno jako, tamnocrvene boje, s blagom aromom. Konzumira se na temperaturi od 17 do 18°C uz mesna i riblja jela.
Međusobnim nadopunjavanjem do cilja
Obitelj je već niz naraštaja – slično kao i u drugim istarskim domaćinstvima – proizvodila vlastita vina, međutim do skorih vremena ta su se vina pila jedino u krugu obitelji i prijatelja. Ideja o profesionalnom bavljenju vinarstvom došla je tek s razvitkom tržišta za njegov komercijalni plasman budući da se u svijetu gdje je sve globalizirano sve više teži onom autentičnom.
Komplementarna znanja oca i kćeri doveli su ovu obitelj do rezultata: vinograd i podrum su izuzetno funkcionalni zahvaljujući Viliju Ritoši, a za znanje o vinu tu je enologinja Ana Ritoša. Otac skrbi o vinogradu, a kći o podrumu.
Vinarstvo nije jedina gospodarska aktivnost obitelji Ritoša, pa uz proizvodnju vina bave se i ribarstvom i turističkim uslugama, što pokazuje da su uvijek u toku sa zahtjevima tržišta. Čak i u vrijeme kada zbog opasnosti od virusa COVID-19 ljudi nisu mogli gotovo nikuda otići iz svojih domova, bila je moguća narudžba njihovih vina na kućnu adresu.
Baviti se vinarstvom i vinogradarstvom nije baš lagan posao, tu su brojni usponi i padovi, opasnost od suše, bolesti vinove loze, suradnja s dobavljačima, ali i plasiranje na tržište lokalnih proizvođača koji su u nepravednoj utrci s globalnim konkurentima. No sa svojim kvalitetnim vinima koja su već dobila nekoliko nagrada – od kojih se ističu srebrne medalje s dvaju prestižnih londonskih natjecanja vina Decanter – stručnjaci im prognoziraju daljnji uzlet i dodatnu afirmaciju u svijetu vinarstva.
Stranica obitelji Ritoša vina-ritosa.hr
VINA RITOŠA
Ive Lole Ribara 3, 52440 Poreč
Tel. 00385(0)52 432 069
Fax 00385(0)52 432 106
Ovaj članak nije plaćena reklama. Portal Logično će pomoći svim vrijednim ljudima, bez naknade.
Ako nam želite preporučiti nešto interesantno za objaviti, pišite na adresu [email protected]
Lijepa naša Istra.
Nije sponzorirani članak, ali tako izgleda. Sve napisano izgleda kao hrvatski san u kojemu nisu bitni miljuni kao u američkom nego ono “može se”, a takvu propagandu gledamo u mainstream medijima od HRT-a do “Lijepe priče nedjeljom” zloglasnog Indexa. Na ovaj način se samo promiče nesmiljena regulacija ovog sustava koristeći pojedince koji su u stanju i zdravlja se odreći kako bi se sustavu prilagodili i služili kao ogledni primjerak gore navedenog “može se” u ovom sustavu.
Još samo nedostaje neko “kušanje’ vina u kojem bi “stručnjak” osjetio okuse, mirise, tragove, note itd. od breskve, avokada, rogača, suhe šljive, koromača, i čega sve ne.
“Mens Sana In Malvasia Istriana” 😉
Hrvatska vina su precijenjena,isto kao i maslinovo ulje,prsut ili kulen. Cijena apsolutno ne odgovara kvaliteti,dovoljno je otici do susjedne Italije,gdje za isto ili manje novca mozete kupiti 3× kvalitetniji proizvod i sto je najvaznije certificiran i strogo kontrolirane kvalitete. Uzet cu za primjer San -Daniele Italijanski prsut,tri puta ukusniji i kvalitetniji od provikanog Paskog prsuta ili vina Prmitivo tri puta kvalitetniji od recimo Dingaca i sto je najbitnije jeftiniji,o maslinovom ulju i sirevima necu trositi rijeci. P.S.Da nebi ostao neshvacen kao sto to cesto biva,smatram da je za uzrok neprimjerenog odnosa kvalitete i cijene,problem korupcije nerada u drzavnim ministarstvima,inspekcijama,institucijama,odnosno nekompetentnih drzavnih sluzbenika( uhljeba) i izrazito visokih fiskalin i parafiskalnih nameta drzave. Obitelji Ritosa zelim sve najbolje i puno srece u radu,osobito ako je ulaganje u vinogradarstvo i privatni biznis transparentno a novac koji je ulozen posteno zaradjen a ne cin prevare,muljaze i koristenja razno raznih benificija koje dolaze iz sfere,od… Čitaj više »