fbpx

Znanstvena istraživanja koja financiraju velike korporacije ne ulijevaju povjerenje

Korupcija u znanosti

Živimo u vremenu kada velike firme bez kompleksa financiraju znanstvena istraživanja. Možda je to neizbježno, međutim kredibilitet takvih istraživanja je na staklenim nogama.

Zbog nedostatka javnog novca, velike multinacionalne korporacije sve više i više ulažu novac u znanstvena istraživanja. Rezultati istraživanja koje financiraju korporacije iz godine u godinu postaju apsurdna. Ni građani, ni znanstvenici nemaju više povjerenja u rezultate takvih istraživanja.

Istraživači u najnovijoj studiji su tražili od 500-tinjak dobrovoljaca da se izjasne o rezultatima izmišljene studije (utjecaj na zdravlje genetski modificirana hrane), ovisno o partnerima uključenim u istraživanje.

Uz fiktivnu studiju su priložena i četiri fiktivna partnera: univerzitetski istraživači, vladine organizacije, nevladine organizacije i na kraju prehrambena industrija.

Dobrovoljci su davali sud o rezultatima istraživanja, ovisno o partnerima koji su bili uključeni u istraživanje. Uz rezultate istraživanja, dobrovoljci su dobivali i listu partnera koji su bili uključeni u istraživanje. Neki su vidjeli jednog partnera, drugi dva, treća grupa tri, a ostali sva četiri partnera.

Rezultati studije jasno pokazuju da pojavljivanje prehrambene industrije automatski stvara sumnju u rezultate istraživanja i gubitak povjerenja. Čak i uz prisustvo nevladinih organizacija uz industriju, ne povećava povjerenje u rezultate istraživanja.

O čemu se radi? Znanstvena istraživanja financirana od strane industrije favoriziraju one koji ih plaćaju, posebno kada se testira efikasnost lijekova ili kvaliteta hrane.

Primjer. Ako se vrši istraživanje jednog prehrambenog proizvoda, a istraživanje financira privatno poduzeće (sponzor), proizvod ima 8 puta veću šansu da dobije pozitivnu ocjenu.

Ne treba zaboraviti da industrija financira istraživanja koje pomažu tehnološkom razvoju, jer ipak im je profit na prvom mjestu. Tehnološki napredak treba omogućiti sigurne proizvode koji će na tržištu ostati što je duže moguće i stvoriti što veći profit.

Zbog toga, autori studije smatraju da treba postojati kompromis između industrije koju interesira samo profit i građana koji žele konzumirati sigurne proizvode, tako da se poveća transparentnost, te omogući uključivanje vanjskih partnera koji će provjeravati vjerodostojnost dobivenih rezultata.

0 0
Ocijenite članak
Pretplati se
Obavijest
guest
17 Comments
najstariji
najnoviji najviše ocjenjeniji
Bobi
Gost
Bobi
3 godine prije

Ti ces napisati sto cu ti reci jer te ja placam. Toliko o istrazivanjima placenim od strane korporacija, firmi i bogatasa.

Hari1
Gost
Hari1
3 godine prije

Kompromis između industrije i građana već postoji u obliku političara, zakona, propisa, zakonodavaca, regulatornih i standardizacijskih tijela, znanosti i obrazovanja. Koji su opet podložni korupciji. Koje netko treba platiti. Koji rade na temelju onog što su naučili od prethodnih generacija. Koji su rođeni i odgajani u korumpiranom društvu. Problem je u moralno-etičkim normama čovjeka/ljudi/društva. To se očigledno ne može riješiti uspostavom novih regulatornih tijela ili partnera.

Andrej
Gost
Andrej
3 godine prije

Premda se nacelno u nekim stvarima slazem sa iznesenim pogledima, ide se malo predaleko kada se generalizira tvrdnjom da niti znanstvenici ne vjeruju u rezultate istrazivanja. Time se postavlja pitanje vase odgovornosti za napisanu rijec. Premda zasigurno postoje slucajevi u kojima se moze reci da je kapital pobijedio znanost, to jos ne znaci da imate pravo na generalnu ocijenu. To je tendenciozno i neodgovorno.
Igrate se sa prirodjenim ljudskim strahom za vlastito zdravlje, zato jer je lakse napisati nekoliko pausalnih ocijena nego na par stotina stranica provesti analizu koliko su takvi stavovi utemeljeni. Znanstveni pristup bilo cemu ne trpi salabajzere, te bih iskoristio priliku da vas podsjetim na cuvenu Euklidovu izreku da ne postoji siroka cesta, niti precica do znanja (informacije).

Hari1
Gost
Hari1
3 godine prije

Znanstveni pristup izgleda trpi svašta: od divljih teorija, anomalija, neetičnih znanstvenika i organizacija, ovisnosti o financiranju projekata, produktivnosti i vremenu; od pretpostavki, aproksimacija, upitnosti prethodnih teorija na koje se pri izgradnji svoje referencama baziraju; do utjecaja na život ljudi primjenom takvih teorija, posljedicama eksperimenata, razvoja društva i tehnologije na takvim temeljima, mitova o sposobnostima znanosti itd. Radi se o jako širokoj cesti, iako postoji ideja o teoretskoj konvergenciji prema istini, no tu se već pokazuju problemi nesigurnosti statistike, prevelikog broja paralelno djelujućih faktora i nepoznanica, te neuhvatljivih nematerijalnih utjecaja koje se pokušava svesti pod efekte materijalnog.

Treba reći kako će znanost biti onoliko kvalitetna koliko su joj kvalitetne metode/alati i koliko su kvalitetni ljudi koji se s njom bave, bilo kao teoretičari ili praktičari ili posrednici u primjeni iste u svakodnevnom životu. I opet dolazimo do pitanja morala/etike oko kojeg se sve vrti.

Andrej
Gost
Andrej
3 godine prije

Možemo li sve to nazivati znanošću ili je takova “znanost” samo paravan za postizanje partikularnih interesa? Nemam hrabrosti sve to nazivati znanošću. Prirodno je i ključno vaše potezanje etičkog pitanja.
Naša društva su pod pritiskom zbog nametnutih i iskrivljenih ideja o nekim pojavama. Tako živimo “demokraciju” koja to nije, “znanost” koja to nije, “kulturu” koja to nije, što zajedno doprinosti da živimo u “društvu” koje to nije, odnosno u društvu koje se razgrađuje. To možemo tvrditi, jer imamo dokaz da je tome tako.
Znanost nije nepogrešiva, niti joj itko razuman može postaviti takav zahtjev.
Znanost, kolikogod bila složena, kolikogod naizgled nedokučiva, se svih proteklih stoljeća, pa i danas, još uvijek podređuje jednostavnom principu pretpostavke, tvrdnje i dokaza.
Svjestan sam da postoje brojna istraživanja, koja se potvrđuju ili odbacuju statističkim analizama (najtočnija lažljivica) u širem vremenskom rasponu, što sugerira, da će se na prave dokaze morati pričekati.
Međutim, ono što smatram neetičnom sugestiju u članku, jest generalizacija kojom se sve znanstvenike gura u isti koš.
Usput valja spomenuti, da je “znanstveni pristup” svakog doba imao svoje divlje teorije, anomalije, neetične znanstvenike i sve ostalo nabrojano, ali upravo nas je neutralni “pretpostavka, tvrdnja, dokaz” pristup oslobodio velikog broja pobrojanih anomalija iz prošlosti. To svakako nije zaključena priča, to je proces koji traje.
Svakako primjećujem, da ovakav neodmjeren uvod u članku, nikako nije u korist našim, već duboko u generalizacije potonulim društvima.

Imenjak
Gost
Imenjak
3 godine prije

ja sam znanstvenik i moji kolege su znanstvenici. mi svi zajedno podozrivo gledamo na otkrica farmaceutskih tvrtki, a voljeli bi da su ta rjesenja tocna

Tedi
Gost
Tedi
3 godine prije

Najvaznija znanost je briga za zdravlje ljudi,a kako vidimo farmaceutske korporacije imaju na hiljade ljekova za bolesne da ih ljece,ali da ih ne izljece,i lova je sigurna.Nisu krivi znanstvenici nauceni su kako da rade,ako malo skrenu ode glava,koliko je naucnih istrazivaca ili doktora izgubilo glavu.Na pr. dokaz da cjepljenje MMR kod odredenog broja djece izaziva autizam ili besplatna el. energija.
Samo jedno pitanje,koje mi neda mira,posle Tesle na stotine elektroinzenjera su skolovani i sta su za covjecanstvo napravili?Osim pametnih bombi, nista.

raspe
Gost
raspe
3 godine prije

Drugovi moji hrabri,veseli,
nemojte gundjati,iskoristite svoj “free will “,odbacite suvremenu medicinu,ljekove,zdravstvene savjete i lipo krenite svojim putem.Jednostavno.

bbbb
Gost
bbbb
3 godine prije

Trebamo svi živjeti kao naši bake i djedovi i ne slušati ništa što nam tama uvaljuje u glavu preko sredstava za manipulaciju svijesti……….

logo
Gost
logo
3 godine prije

bbslazem se s tobom ali treba tu naci sredinu jer u nase doba mladosti i u vrijeme nasih predaka takodjer je postojala tama koja je vrlo uspjesno manipulirala mozgovima ljudi

bbbb
Gost
bbbb
3 godine prije

Sredstva za manipulaciju svijesti su: knjige, tisak, obrazovanje, tv, radio, glazba, filmovi, internet, svedi to sve na minimum dovoljan tebi i slobodan si u glavi…….

Crni žutokljunac
Gost
Crni žutokljunac
3 godine prije

Je,danas tehnologija omogučava tami manipulaciju po cijelom planetu.Najveće multinacionalne kompanije su jače od mnogih država.Jačaju sve više,a nacionalne države gube značaj.Guše male proizvođače i nameču hiper proizvodnju.Njihov bog je novac,a građani su samo objekti kojima treba uvalit svoje proizvode.

Imenjak
Gost
Imenjak
3 godine prije

ja tvrdim za znanost treba biti sekularna od kapitala, isto kao sto crkva treba biti sekularna od drzave.

Tomica
Gost
Tomica
3 godine prije

Naravno da su rezultati studija usklađeni s potrebama i željama onoga koji to financira. Možda su u početku i bile objektivne, pa se jednostavno nisu objavljivali rezultati ako nisu bili pozitivni. Mislim da se danas takve studije uglavnom naručuju sa već zahtijevanim rezultatima. Često neovisna istraživanja pokažu za neki(e) proizvod(e) da nisu ispravni ili su čak opasni i tada se naručuju ispitivanja koja će, kao suprotnim rezultatima, to opovrgnuti.
Čitao sam za aferu sa ftalatima. istraživanja smanjenja populacije krokodila je pokazala da nešto utiče na njih faktički kao hormon. Dalja istraživanja su pokazala da ima dosta takvih spojeva i da su redoviti sastojci mase proizvoda od hrane do kozmetike. Nakon toga su plaćene studije “pokazale” da to nije tačno i svi ti naučnici su izvrnuti ruglu. Velikom upornošću, ta ekipa je nastavila istraživanja te dokazala da je stvarna situacija puno gora nego su prva istraživanja pokazala. Naravno sve je to zataškano i njihovi rezultati nikad nisu objavljeni.
U svijetu gdje je jedino bitan profit, gdje se ljudi ubijaju za sitne novce, vjerovati da su takvi slučajevi rijetki i da nisu već ustaljena praksa, mislim da je skroz naivno.

bbbb
Gost
bbbb
3 godine prije

Imaš o ptalatima i onaj dokumentarac kad se čude kako to u muškoj krvi ženski hormon estrogen, skužiše da plastične epruete luče ptalate koji imaju formulu estrogena, To nije slučajno To je namjerno urađeno sa plastikom. To rade od drugog bobrok rata,. to trovanje plastikom i kemikalijama općenito večinom porijekla od nafte……..

Tomica
Gost
Tomica
3 godine prije

U biti nisu hormoni ali se i tako ponašaju. Neki smanjuju lučenje muškog hormona neki oštećuju unutarnje organe ili su kancerogeni. Plastika, kozmetika pa i hrana može sadržavati ftalate. Najgora je kombinacija, dva ili više, gdje i oni najmanje najmanje štetni postaju višestruko štetni.

Vlastimir
Gost
Vlastimir
3 godine prije

Zdravstvena mafija ZARAĐUJE VIŠE PARA NEGO DILERI DROGE.Ovo sve kazuje ako neko ume da čita između redova.

POVEZANE VIJESTI

Izbornik
17
0
()
x