fbpx

Bobice zove – činjenice i zdravstvene koristi

Bobice zove

Bobice zove naučno poznate kao Sambucus nigra zapravo su divno i korisno voće. Mala, okrugla bobica je skladište raznih hranljivih sastojaka, vitamina i minerala koji promovišu zdravlje.

Općenito, bobica se može naći u različitim bojama. Neke poznate sorte bobica su: Adams br. 2, York, Johns, Scotia, Beauty i mnoge druge. Bobica je sitna, okrugla, obično zelena dok je mlada, a kako zri, postaje tamno ljubičasta i crna. Ljubičasta ili crna bobica od 8 do 10 mm može se brati od jula, a sezona traje do septembra. Bobice su izrazito trpkog i kiselog ukusa. Čim plod sazri stotine bobica formiraju jednu grozd.

Biljka

Biljka zove je listopadno razgranato grmlje ili malo drvo veličine do 10 m, računajući vertikalne izdanke od osnove i zavojite grančice. Otkriveno je da raste na sunčanim mjestima i može da podnese bogata, vlažna, blago kisela, suva do vlažna tla. Kora je svijetlo zelena kad je mlada i postepeno se mijenja u grubo sivu vanjsku koru, zajedno sa dužinom nabora. Biljka ima pernato složene listove koji su dugački do 30cm, a sastoje se od centralne ose sa obično 4 do 6 uparenih listića. Listovi su obično jajoliki do eliptični dužine 20 centimetara, zajedno sa produženim vrhom i uglavnom u obliku klinova, a rubovi su nazubljeni. Cvjetovi su uglavnom pentamerni, aktinomorfni, biseksualno bijeli, u širokim, upadljivim grozdovima prečnika do 20 cm ili više, s pomalo neprijatnim mirisom, cvjetaju od maja do jula.

Istorija

Biljka je porijeklom iz arktičkih regiona sjeverne hemisfere, a danas se uzgaja u komercijalnoj razmjeri širom svijeta. Zova je veoma uobičajena u većem dijelu Evrope koja obuhvata Skandinaviju i sjeverozapad, Malu Aziju, Afriku, Kavkaz do zapadnog Sibira. Njeno prihvaćeno područje distribucije seže do Norveške i Litvanije.

Hranljiva vrijednost

Bobice zove su dobar izvor hranljivih sastojaka, vitamina, minerala. Konzumiranjem 145 grama ovog voća unosimo 52,2 mg vitamina C, 2,32 mg gvožđa, 10,2 g ukupnih dijetalnih vlakana, 0,334 mg vitamina B6, 26,68 g ugljenih hidrata, 0,088 mg bakra, 406 mg kalijuma, 0,102 mg vitamina B1, 57 mg fosfora, 0,087 mg vitamina B2 i 44 mg vitamina A. Mnoge aminokiseline, poput 0,132 g fenilalanina i tirozina, 0,019 g triptofana, 0,042 g metionina, 0,087 g leucina, 0,039 g izoleucina, 0,048 g valina, 0,039 g treonina i 0,022 g Histidina, takođe se nalazi u 100 grama voća.

Zdravstvene prednosti bobica zove

Mala, okrugla bobica zapravo je skladište nekoliko hranljivih sastojaka, vitamina i minerala. Konzumiranje ove bobice može nam pomoći da budemo zdravi i aktivni. Odabrane prepoznatljive zdravstvene koristi bobica uključuju njihovu sposobnost poboljšanja zdravlja kostiju, zaštitu od prehlade, jačanje zdravlja kože, stimulisanje imunološkog sistema, smanjenje efekata gingive, poboljšanje zdravlja mozga, jačanje zdravlja očiju i poboljšanje zdravlja srca.

Zaštita od prehlade

Istraživanje urađeno u Griffithovom Institutu za zdravlje Menzies u Queensland (MHIK) otkriva da suplement bobica zove štiti od različitih simptoma prehlade i gripe tokom dugotrajnih letova. Putovanje interkontinentalnim letom može biti veoma teško i može poremetiti fizičke i mentalne ugodnosti putnika. Kao što svi znamo umor i džet leg su jedan od najpoznatijih problema, uz simptome gornjih disajnih puteva koje mnogi turisti osjete. Za sve ove probleme povezane sa respiratornim bakterijama i virusima gripa, dokazano je da je ekstrakt bobica zove najefikasniji lijek.

Blagotvorno djeluje na kožu

Skromna bobica daje prirodni poticaj koži, koji skupi ovlaživači i kozmetička hirurgija možda ne nude. U skladu sa izvještajem istraživanja, pravilna zdrava ishrana pružiće zaštitu od srčanih bolesti kao i oštećenja kože. Komponente zdrave ishrane dokazano poboljšavaju strukturu kože. Dokazana je činjenica da aktivne komponente koje su prisutne u bobicama zove imaju i antiupalna svojstva koja su nam neophodna da ostanemo u formi i zdravi.

Bogata antioksidansima

Borovnica, crna ribizla i bobica zove su zajedno poznate kao “ljubičaste bobice” zbog svoje tamne boje. Istraživanje je otkrilo da ljubičaste bobice imaju gotovo 50 % više antioksidansa u poređenju s drugim sortama bobica i mogu ponuditi više zdravstvenih koristi u bolestima kao što su Alzheimer, srčane bolesti, rak. U bliskoj budućnosti zbog svojih korisnih antioksidativnih kvaliteta bobice zove mogu se naći u sve većem broju specijalnih zdravstvenih pića, hrane i hranljivih sastojaka.

Zdrave imune funkcije

Istraživanje je otkrilo da je bobica zove bogata vitaminom C, koji podstiče proizvodnju bijelih krvnih ćelija i pomaže imunim ćelijama da efikasno funkcionišu. Štiti bijele krvne ćelije (WBC) od oksidativnih oštećenja i potiče pravilno funkcionisanje. Pored toga, bobice imaju antocijanine, molekule za koje nekolicina naučnika misli da mogu da poboljšaju imunološki sistem. Jedna šolja ovog voća (145 g) sadrži 58 % dnevnog potrebnog unosa.

Funkcija mozga

Za efikasno funkcionisanje mozga potreban je kiseonik. Gvožđe je neophodno za prijem kiseonika koji mozak treba. Nedovoljno gvožđa može rezultirati letargijom, lošom memorijom i smanjenjem produktivnosti. Bobice zove sadrže 2.32 mg gvožđa što predstavlja 29 % dnevne preporučene vrijednosti. Stoga konzumiranje bobica može pomoći funkcionisanju mozga. Manjak gvožđa može rezultirati nemirnim, razdražljivim ponašanjem i nedostatkom pažnje, što se može prevladati konzumiranjem bobica zove.

Podržava vid

Vitamin A je jedan od bitnih elemenata za pravilno funkcionisanje oka. Čim svjetlost uđe na mrežnicu oka, stimuliše se molekul obično poznat kao rodopsin. Rodopsin usmjerava signal prema mozgu koji rezultira vidom. Dakle, u naš plan ishrane moramo uključiti hranu bogatu vitaminima koja uključuje bobice zove i mrkvu. Zato visok sadržaj vitamina A bobice zove čini odličnim dodatkom ishrani za održavanje zdravih i jakih očiju. Bobice sadrže 44 mg (6,29% DV) vitamina A koji podržavaju poboljšanje zdravlja vida.

Gingivalni efekti

U naučnom istraživanju tečnost za ispiranje usta koja sadrži zovu pokazala je minimalno, neznačajno smanjenje rezultata gingivnog indeksa. Zato je korisno uključiti bobice zove u svakodnevnu ishranu da biste ostali zaštićeni od oralnih zdravstvenih problema.

Zdravlje probave

Baš kao i druge bobice, bobice zove su predivan izvor dijetalnih vlakana koja mogu u potpunosti poboljšati probavno zdravlje. Vlakna koja se nalaze u bobicama zove pomažu crijevima, protiv nadimanja, zatvora, grčeva i poboljšavaju gastrointestinalni sistem. Bobice zove sadrže 10,2 g ukupnih dijetalnih vlakana što je 26,84 % dnevne preporučene vrijednosti. Vlakna takođe pomažu da se poveća efikasnost unošenja hranljivih sastojaka u crijeva, tako da iskoristite više hrane.

Zdravlje kostiju

Bobice zove takođe sadrže raznoliku paletu minerala za pravilno zdravlje kostiju, koji doprinose mineralnoj gustini kostiju. Ako ste zabrinuti zbog osteoporoze i drugih bolesti povezanih sa kostima dok starite, onda uključivanje bobica zove u vašu ishranu ne izgleda kao loša opcija!

Zdravlje srca

Kao dobar izvor kalijuma, kao i druge bobice, bobice zove pomažu jačanju srca. Kalijum je vazodilatator, pa pomaže oslobađanju kardiovaskularnog sistema jednostavnim otvaranjem krvnih sudova, kao i povećanjem protoka krvi, čime smanjuje krvni pritisak. Ovo može smanjiti vjerovatnoću razvoja ateroskleroze te izbjegavanje srčanog i moždanog udara. Jedna šolja bobica zove (145 g) ima 8,64 % dnevnog potrebnog unosa.

Kako jesti zovu

Može se pripremiti na sljedeće načine:

  • Čaj: Sušeni cvjetovi se koriste za pravljenje slatkog čaja.
  • Vino: Vino od zove se može praviti i od cvjetova i od bobica.
  • Rakija: rakiju od bobica proizvode u Mađarskoj i potrebno je oko 50 kg voća da bi se stvorio litar rakije.
  • Žele i džemovi: Pirjano voće, žele i džemovi normalno su aromatizirani cvjetovima.
  • Supa: Supa od zove je tradicionalno jelo u Skandinaviji i Njemačkoj.
  • Uštipci: Uštipci cvjetova zove napravljeni su prženjem cvjeća potopljenih u lagano tijesto.
  • Sirup: Cvjetovi se pretvaraju u sirup koji se razrjeđuje neposredno prije pijenja.
  • Bojenje hrane: Za proizvodnju zelene boje za ulja i masti koristi se lišće.
  • Mast
  • Astringent
  • Sok
  • Sprej
  • Pastile
  • Tablete
  • Tečnost
  • Puder
  • Kapsule

Ostale tradicionalne upotrebe i prednosti zove

  • Svježe cvjeće koristi se u destilaciji „Zovine vode“. Voda je blago adstrigentna i blagi je stimulans.
  • Može se koristiti kao sredstvo za losione za oči i kožu.
  • Infuzija napravljena od zove koristi se za liječenje grudnih tegoba i za ispiranje očiju kod upaljenih očiju.
  • Čaj od zove napravljen od cvijeća koristi se protiv prehlade, visokih temperatura i šarlaha.
  • Cvijeće se koristi u oblozima da olakša bol i ublaži upalu; koristi se kao mast, liječi spoljašnje rane, opekotine, promrzline, ožiljke.
  • Kolike i prolive liječe se čajem od sušenih bobica.
  • Sok od bobica zove bi trebao biti odličan lijek za upale očiju.
  • Mast od lišća je ublažavajuća i primjenjuje se u liječenju rana, modrica, opekotina, uganuća.
  • Unutrašnja kora se koristi za liječenje opstipacije kao i kod problema sa artritisom.
  • Opekotine i ožiljci se mogu liječiti mladom stabljikom.
  • Voće se koristi za podsticanje mokrenja.

Druge činjenice

  • Ekstrakti bobica se koriste u vrtlarstvu kao sredstvo protiv insekata.
  • Izdanci zove se stavljaju u tlo kako bi odbili miševe i krtice.
  • Takođe se zasadi zova za suzbijanje erozije.
  • Nije cijenjena kao drvo zbog njenih malih dimenzija, a ipak je drvo pogodno za pravljenje klinova i drugih sitnih drvenih predmeta zbog svoje bjeline i gustoće.
  • Kora sa jednogodišnjih grana koristi se za pravljenje presjeka biljaka u mikroskopiji.

Preventivne mjere

  • Iako se zova obično ne smatra otrovnom, vrlo mali broj slučajeva trovanja životinja i čovjeka navodi se odmah nakon konzumiranja kore, lišća, bobica, korjena i stabljika.
  • Tamno plave/ljubičaste bobice su blago štetne u svom nezrelom stanju i mogu se konzumirati tek kada su potpuno zrele.
  • Zbog prisustva cijanogenih glikozida, svi zeleni dijelovi biljke su otrovni.
  • Alergijske reakcije se povremeno primjećuju uz upotrebu stabljike, cvjeća i kore.
  • Zova može izazvati opasnost od prijevremenog porođaja, pobačaja i oštećenja ploda. Nije pogodna za dojenje i trudnice.
  • Nepečena ili nezrela bobica je toksična i može da izazove ozbiljnu dijareju, mučninu ili povraćanje. Jedu se samo tamne/crne bobice zove.
  • Zbog vjerovatnih diuretičkih efekata zove, morate biti oprezni ako je uzimate zajedno sa lijekovima koji pojačavaju mokrenje.
  • Sirup od bobica zove može izazvati pad nivoa šećera u krvi. Stoga oni koji uzimaju lijekove poput metformina da regulišu nivo šećera moraju biti oprezni ako uzimaju ovaj sirup. Uzimanje sirupa zajedno sa ovim lijekovima može dovesti do hipoglikemije (niskog šećera u krvi).
5 1
Ocijenite članak
Pretplati se
Obavijest
guest
9 Comments
najstariji
najnoviji najviše ocjenjeniji
otpisani
Member
Famed Member
otpisani
3 mjeseci prije

Vi kažete “zova” a kod nas se ta biljka zove;) – bazga … Meni vrlo interesantan grm (drvo) čiji su cvjetovi i plodovi prihvatljivi za sve krvne grupe i ne predstavljaju nikome posebno ni lijek ni otrov, dakle, svi ljudi je mogu neškodljivo koristiti (uz benefite opisane u tekstu članka).
U našoj se obitelji redovno sprema i koristimo je kao – “Sirup: Cvjetovi se pretvaraju u sirup koji se razrjeđuje neposredno prije pijenja.”
Moje omiljeno ljetno piće je : u čašu ulijem malu količinu sirupa od (cvijeta) bazge, dodam do pola čaše rashlađene malvazije i do vrha napunim rashlađenom mineralnom vodom i dodam malu, tanku kriškicu limuna (ponekad kada me volja ići u vrt dodam još i listić mente (mentha piperita – nana))… garantiram vam da ni Bogovi (ljeti) ne piju bolje osvježavajuće piće 😉

PPP
Gost
PPP
3 mjeseci prije

Otpisani, odrastao sam kraj zove, ali sam uvijek mislio da te bobe nisu jestive. Propustio sam puno toga, a sada zovi više nemam pristup. 🙁

otpisani
Member
Famed Member
otpisani
3 mjeseci prije

3P
Zovi jače ! 😉

Lucija
Gost
Lucija
3 mjeseci prije

PPP

Bazga tako miriše u 6. mj. da to ‘nemreš fulat’.
Radi sirup mama od jedne moje frendice…navodno dobar i za hemoroide…?

PPP
Gost
PPP
3 mjeseci prije

Eh da, Lucija. Zova prelijepo miriše i odmah se vratih u djetinjstvo. Osim što mi je baka pravila sok od zovinog cvijeta, drvo zove smo koristili za pravljenje samostrijela, jer je drvo zove u sredini ispunjeno mekanim tkivom kojeg smo štapićima izvlačili. 🙂

Rvat
Gost
Rvat
3 mjeseci prije

Bobice u sirovom stanju sadrze cyanogene Glycoside (Sambunigrin) koji je otrovan, kuhanjem bobica otrov isparava tako da sirup ili dzem bude jestiv. Inace Zova ili Bazga je jedna od ljekovitijih biljki u nasem podneblju.

otpisani
Member
Famed Member
otpisani
3 mjeseci prije

Rvat
Bobice u sirovom stanju (uz ostalo) sadrže cijanogeni heterozid – sambunigrozid koji izaziva znojenje i uvjetno je otrovan (u velikim količinama), pa se sirove i prosušene bobe koriste u ljekovite svrhe.
Sambunigrin (kojega ti spominješ) je alkaloid a nije u bobama već u kori i lišću bazge
(doduše, priznajem da nisam nikada probao bobe bazge ni sirove ni sušene ni kuhane)

tihobl
Gost
tihobl
3 mjeseci prije

@guest_444044
Pronadji negdje sirup od bobica i razredi u sok. Vidjeces sta je prava stvar. Jos uvijek ima bakica koje ga prave.
Ili kreni u selo, uskoro ce bobice poceti dozrijevati. Kad naberes vrecu trebace ti korona rukavice i viljuska, posto se svaka bobica mora skinuti sa peteljki. Ovo ti treba da ne obojis ruke u ljubicasto. Dodas secera i ukuvas (lako ces naci recept na internetu). Tek onda vidjeces sta si propustio u zivotu. Sok od aronije, borovnice, ribizle, kupine, itd. nisu mu do koljena.

VasilisaPremudra
Member
VasilisaPremudra
3 mjeseci prije

Dakle – jerbo su skoro sve zdravstvene blagodati odgovorno navedene sto u clanku, sto u komentarima – meni preostaje ponuditi recept za slatki grijeh:

Ubrati bijele, zrele procvjetale cvijetove bazge/zove (ubrati i stabljiku od otprilike +/- 8 cm) , oprati, prosusiti (sa stabljikom prema gore) na papirnatom ubrusu.
Umutiti gustu smjesu slicnu smjesi za palacinke (200 gr brasna,1 jaje,2 dl mlijeka i prstohvat soli – dovoljno za 8 velikih cvijetova).
Umociti cvijet u smjesu, drzeci za stabljiku i spustiti u duboko vrelo suncokretovo ulje koje pokriva samo cvijet (stabljika se pritom ne pece) ,dok ne dobije lijepu zlatno zutu boju. Izvaditi i na par trenutaka spustiti na papirnati ubrus. Jesti tek malo prohladjeno uz topping po izboru: javorov sirup, med, cimet, marmelada, dzem, pekmez, (pa cak i zloglasni) secer u prahu – sve su kombinacije nepcu dobitne…Najsladji su kada se jedu kao – pruzeni cvijet iz ruke dragog/drage. Romanticno. 😉

P.S.
Cvijet pojesti, stabljiku obavezno baciti. Nije jestiva.

POVEZANE VIJESTI

Izbornik
9
0
()
x