Planirate saditi vrt? Zanima vas koliko čega trebate posaditi za svoju obitelj? Pročitajte tekst

Povrće

Uzgoj vlastite hrane može biti pravi izazov, posebno kada je jednostavno možete kupiti na tržnici i u trgovini. Ali jedna od najvažnijih stvari u vezi s tim je što niste sigurni što se nalazi (a što ne) u vašoj hrani, posebno ako želite da vi i vaša obitelj jedete samo najčišću hranu bez traga toksičnih tvari iz sintetskih gnojiva i pesticida.

Bez obzira je li vas na odluku o uzdržavanju vlastitog vrta dovelo malo dijete kojem želite dati zdrave prve obroke, ili se netko od članova vaše obitelji razbolio, a možda jednostavno želite promijeniti način života, možete započnite put ka svom vrtu s ovim vodičem za uzgoj vlastite hrane koja može nahraniti obitelj godinu dana.

Planiranje vašeg vrta

Izrada vrta zahtjeva vrijeme i novac, ali uz pravilno planiranje, te izazove možete umanjiti i maksimalno iskoristiti svoje resurse. Razmotrite sljedeće:

1. Koliko zemlje imate?

Vaš vrtni prostor ograničava broj biljaka koje možete uzgajati. Prema vrtu vrtlaru Johnu Jeavonsu, jedna osoba treba oko 370 četvornih metara da bi zadovoljila svoje godišnje potrebe. Većina ljudi nema tu količinu prostora. Srećom, postoje razne metode pomoću kojih vrtlari mogu iskoristiti svoje ograničeno zemljište.

  • Vertikalno vrtlarstvo – ovo je sadnja povrća, začinskog bilja, pa čak i usjeva u okomitom prostoru. Možete koristiti prazan zid u svom vrtu i postaviti posude za sadnju.
  • Sukcesijska sadnja – ovo se odnosi na tehnike vrtlarenja koje možete koristiti kako biste povećali svoj prinos. Također osigurava kontinuirani pristup svježim proizvodima.
  • Popratna sadnja – to je način kombiniranja sadnje dvije ili više kultura zajedno. Presađivanje određenih kultura pomoći će njihovom rastu i osigurati vam bolju žetvu.
  • Stupnjeva sadnja – Ova metoda maksimizira urod u vašem vrtu sadnjom istih usjeva u različitim intervalima. To znači da, kad je jedan dio usjeva spreman za žetvu, nakon nje uslijedit će još jedna serija.
  • Berba i sjetva – Praksa je sadnja različitih usjeva u istom prostoru. Nakon što se ubire jedna vrsta usjeva, zamijenite je drugom vrstom.
  • Isti usjev s različitim datumima zrelosti – Ovo je sadnja različitih sorti istog usjeva. Svaka sorta imat će svoj datum sazrijevanja, tako  možete ubirati plodove u setovima.

2. Što vaša obitelj voli jesti?

Najbolje je posaditi voće i povrće koje vaša obitelj voli jesti. Provjerite svoju smočnicu ili prošle večere i zabilježite ono što članovi vaše obitelji najviše vole.

Također morate uzeti u obzir dob. Mlađi članovi obitelji mogu jesti manje povrća i voća od starijih. Većina izvora preporučuje obroke za odrasle, a ne za djecu, stoga ih prilagodite.

3. Što možete posaditi u svom području?

Svaka lokacija ima specifične vremenske uvjete koji će utjecati na vaš vrt. Najbolje je saditi autohtone sorte jer su one već navikle na lokalne vremenske uvjete. Postoje i neki usjevi koji mogu rasti u bilo kojoj vrsti tla i vremenskim prilikama. Obavezno napravite domaću zadaću i pitajte kolege vrtlare što najbolje raste u vašem kraju.

4. Koliko biste trebali posaditi

Odlučivanje koliko čega trebate posaditi može biti škakljivo. Možete završiti s previše plodova koji bi se mogli pokvariti ili možda uopće ne budete imali plodova ako se vremenski uvjeti pogoršaju. Evo nekoliko savjeta kako odrediti koliko saditi:

  1. Analizirajte svoje račune za namirnice
    Računi za namirnice fantastičan su način provjere koliko vaša obitelj potroši u tjednu. Na primjer, ako vidite da kupujete pola kilograma rajčice tjedno, znate da morate posaditi rajčicu koja će dati istu količinu. Također možete zabilježiti koje voće, povrće i ostale namirnice vaša obitelj konzumira najviše.
  2.  Provjerite sheme sadnje
    Višestruki izvori na internetu nude sadne karte koje prikazuju popis biljaka i preporučene količine po osobi.

U slučaju da ste pobrali više nego što treba vašoj obitelji, svoj višak možete sačuvati za zimu.

Možda vam ovo izgleda kao velik i mukotrpan pothvat, ali kada sjednete za stol s vašom obitelji i vidite kako uživaju u ukusnim i zdravim plodovima vašeg rada, shvatit ćete kako je vrijedno truda.

Sretno u vašem vrtu.

Ako vam se članak svidio, podijelite ga ->

najnoviji najstariji najviše ocjenjeniji
Obavijest
Piretis
Gost
Piretis

Prije nekih 30 godina vrtova je bilo i u gradovima. Danas ih nema ni na selu. U cijeloj ulici gdje živim, a živim na selu (doduše proglašeno je to prigradskim naseljem, ali gdje ima štala i kukuruza teško da je to grad), ima 3-4 vrta. Ljudi vele da im se ne isplati. Meni se isplati.
Evo još nekoliko korisnih savjeta:
Ako ikako možete nabavite par sjemenki ili mladica od profesionalnih povrtlara. Oni kupuju sjeme vrhunske kvalitete a ne ono pakirano u šarenim vrećicama namijenjeno amaterima. Čak i da platite, a mala je šansa da hoćete jer oni barataju sa stotinama ili tisućama sjemenki, svejedno će vam se isplatiti.
Ne koristite nikakve kemikalije, umjetna gnojiva i slično. Prvo, na tako maloj površini potrovat će te i ono što niste planirali niti smjeli (npr salatu) drugo, zbog različitih biljaka napad štetnika bit će mali ili nikakav. Nemojte svjesno trovati sebe i svoje.
Da li vam netko od susjeda, posebno starijih, neki savjet obavezno bar probajte na dijelu napraviti tako. Postoje znanja koja ne pišu u knjigama ali zato ih ljudi pamte.
I na kraju najvažnije. Isplatilo se ili ne sve što uzgojite vaših je ruku djelo, bili ste aktivni i na zraku, znate što jedete i kad uporedite to vaše sa identičnim iz trgovinskog centra i osjetite razliku, a hoćete, znate da ste uspjeli.

otpisani
Member
otpisani

Piretis
Da, nema vrtova, nema krava, nema kunića nema čak ni kokoši ali zato ima pasa i mačaka, kućnih “ljubimaca”, pa kad već ideš u market po hranu za mačke i pse kupiš nešto slično i za obitelj, pa se vrt i blago “ne isplati” držati, zamisli, kokoš, trebaš je uhvatiti, zaklati, očerupati, iznutrice izvaditi (fuj) i na kraju meso joj je žilavo … a ono, mesnica, ili još bolje već pečeno pile iz Konzuma sa malo pečenog krompira, u kesu, pa trk kući i već za dvadeset minuta imaš obrok na stolu… i svi sretni;)
——————–
…a tvoji savjeti za vrt i proizvodnju nezagađene, “zdrave” hrane (i to još sa hibridnim sjemenom), hm, mislim da ni ti kao profesionalni poljoprivrednik ne radiš tako i siguran sam da onu hranu koju si proizveo za tržište tu hranu i sam jedeš …sumnjam da tu hranu za tržište uzgajaš baš na opisani način a ne vjerujem ni da sebi posebno sadiš povrće i ne koristiš preparate za zaštitu, barem do nakon cvatnje ili dok biljka ne stekne dovoljno snage i vlastiti imunitet ?… nadalje, kakvo gnojivo koristiš prije sadnje ako nemaš svoju štalu i stajski gnoj ? Ako koristiš gnoj sa velikih farmi i nije dovoljno odležao (sazrio) riskiraš uništenje korisnih mikroorganizama u zemlji raznim lijekovima i antibioticima koje farmeri obilato koriste a sadržaj dušika, fosfora i kalija (NPK) u gnoju, se kreće oko 1- 1,5 % (ukupno) i to većinom u korist dušika a mikroelemenata ima samo u tragovima. Prednost nekontaminiranog stajskog gnoja je samo u popravljanju strukture zemlje (bolja iskoristivost vlage) i moraš ga koristiti u velikim količinama (400-800 kg/100m2) ako ne dodaješ NPK. Često se savjetuje i vlastita proizvodnja humusa, ali bez dodatka NPK i mikroelemenata, nakon nekog vremena zemlja će biti iscrpljena i povrće koje sadiš biti će kržljavo i sklono nametnicima i bolestima, teško će podnositi sušu a ako ga zalijevaš sa kloriranom vodom i ne koristiš neke preparate za dohranu i zaštitu kako sam rekao na početku – neuspjeh je zagarantiran.
Smatram da ograničena i pametno dozirana upotreba NPK gnojiva, mikroelemenata i zaštitnih preparata na bazi bakra i sumpora ili insekticida sa kratkom karencom u početnoj fazi vegetacije, ne može škoditi našem zdravlju a koristiti će biljnom zdravlju. Treba znati da samo zdrava i jaka biljka može dati zdrav i kvalitetan plod. Naravno, nedaj bože koristiti herbicid (njega smatram najvećim trovačem našeg zdravlja)
Kupljeno voće i povrće u velikim trgovačkim centrima je nezdravo zato što dolazi iz forsirane i intenzivne plantažne proizvodnje (intenzivna upotreba NPK bez organskih materija, herbicidi i sistemski pesticidi), ubire se prije nego sazrije, pa ga onda u skladištu dodatno tretiraju protiv kvarenja a većina voća se još tretira i preparatima za dozrijevanje i dugotrajan život na polici trgovine i od tuda dolazi opasnost njegove konzumacije.

smart tool
Gost
smart tool

Lijepo napisano!
Sve sam ja to izracunao za svoje atomsko skloniste samo mi fali 100K da ga napravim.
Ako neko ima da odvoji od svoje crkavice bio bi mu zahvalan…

Damir
Gost
Damir

Puno njih ima 400m2 ali više vole čekati dobitak na lotu i kriviti druge.

STEPKE
Gost
STEPKE

Takve kao ti , nece ni Atomska bomba 🙂 , Svi beze od tebe jer si cicija 😉

Weteran
Gost
Weteran

Veliku površinu traži navedeni povrtar?!
Postoji i drugačiji praktični proračuni:
Za jednu četvoročlanu porodicu i njene godišnje potrebe u osnovnom povrću dovoljan je plastenik od 16 metara kvadratnih!

STEPKE
Gost
STEPKE

Meni se cini da je to malo? Koje povrce mislite na 4×4 metara da posadite

tihobl
Gost
tihobl

Konoplju, pa kad rasproda moze kupiti svo povrce za porodicu.

POVEZANE VIJESTI

Izbornik