Ako pregovori zakazani za sutra ne uspiju, Washington je Bruxellesu zaprijetio novim carinama. Ovaj put bi mogli biti pogođeni automobili i stotine tisuća radnih mjesta u automobilskoj i popratnim industrijama EU ovog sektora.
Američki predsjednik Donald Trump je rekao da će, ako razgovori s predsjednikom Europske komisije Jean-Claudeom Junckerom ne uspiju, Washington uvesti carine na automobile koji se uvoze iz EU. Sastanak se treba održati sutra, 25. srpnja.
Donald Trump očito neće pristati na ustupke i neku trgovinsku politika svojih prethodnika je nazvao “glupom”.
“Desetljećima su Sjedinjene Države dopuštale drugim zemljama da kradu naše poslove, zatvaraju naše tvrtke i oduzimaju nam bogatstvo, ono što se dogodilo je strašno. Kao poslovni čovjek govorim o tome već 20 godina, a naši lideri nisu učinili ništa. Pola trgovine je loša, glupa trgovina. Sada imamo drugačiji pristup. Europska unija ima vrlo čvrstu liniju protiv Sjedinjenih Država. No, oni će doći k meni u srijedu da vidimo možemo li riješiti situaciju. Inače ćemo morati učiniti nešto s milijunima njihovih automobila, koje nam šalju svake godine”, rekao je američki predsjednik na konferenciji o promociji domaćih proizvoda na kojoj su sudjelovali predstavnici američke industrije.
Među glavnim problemima u trgovini, Trump je ponovno izdvojio Kinu, Sjevernoamerički sporazum o slobodnoj trgovini (NAFTA) i “WTO pravosuđe”.
Prije toga je Trump rekao da će SAD nametnuti carine od 20% na automobile uvezene iz zemalja EU, a to mjeru neće uvesti samo ako EU ne ukloni trgovinske carine za američke kompanije. Također je pozvao europske proizvođače automobila da grade svoje tvornice u Americi.
S druge strane, stručnjaci i sudionici na tržištu upozoravaju da će američke carine ma automobile i dijelove iz EU, kojima je Trump zaprijetio, utjecati na proizvode vrijedne 300 milijardi dolara i Bruxelles će morati uvesti mjere odmazde.
Ranije je Juncker najavio spremnost Europske unije da razmotri takozvani multisektorski sporazum za smanjenje carina na automobile između dviju strana, kao i s drugim velikim zemljama u koje EU izvozi automobile. Ali za takav sporazum, koji bi značajno mogao utjecati na automobilski sektor, treba vremena i većina stručnjaka vjeruje da ga Trump neće prihvatiti.
Međutim, kao što smo jučer izvijestili, pojašnjavajući trgovinski rat između Sjedinjenih Država i Kine, stvari uopće nisu jednostavne, kako ih žele prikazati trump i njegova administracija, a posebno nisu usmjerene na “uništenje globalističke elite i slobodnog tržišta”. Upravo suprotno, Donald Trump odlučno, ali i očajnički ili, blago rečeno, hazarderski upravo želi očuvati osnovne stupove slobodnog tržišta od kojeg žive Sjedinjene Države, iako uvođenje carina mnoge navode na krivo razmišljanje. Pokušajmo to pojednostaviti, ali se pri tome držati činjenica.
U kontekstu globalizacije, onakve kakva je zamišljena nakon pada Sovjetskog Saveza i širenja američke hegemonije na gotovo cijeli svijet, nametalo se tržišno gospodarstvo, propagandni mit jer je svjetska bankarska sfera najvećim dijelom “privatizirana”. Zapravo, banke stvaraju i likvidiraju države.
Ogledni primjer je američki FED. 1913. “utjecajne banke” stvorile su “nedržavni sustav” koji je u praksi ne samo “privatizirao” američku državu, nego je pokrenuo i političku preobrazbu svijeta, a konačni cilj je bio stvaranje svjetske države. Početkom ’90-ih, kada je SSSR raspao, a Kina i Indija su još uvijek bile relativno slabe ekonomije, činilo se da je zaista došao “kraj povijesti”, kako je to vrijeme nazvao američki politolog i filozof Francis Fukuyama.
Vraćajući se na američki FED i model kako je nastao, sljedećih 100 godina je svjetsko gospodarstvo sebi osiguravalo “svjetski novac” prijetnjom nasilja i poslovanjem multinacionalnih korporacija koje pripadaju “poštovanim obiteljima” koje žive na iskorištavaju potreba rastuće svjetske populacije.
Obratimo pozornost na činjenicu da je dionicama “najcjenjenijih” korporacija u svijetu od 2008. godine, od vremena akutne “svjetske krize”, cijena naglo porasla, jer “slobodno tržište” zapravo jamči monopol na cijene. Točno, ali je tako bio sve do nedavno, dok se Kina, ali EU nisu odlučili uključiti u taj proces i određivati pravila igre. Gubitak monopola Washingtona se, kako vjeruju u trenutnoj upravi, može kompenzirati samo carinama.
Naime, praksa je da središnje banke različitih država ili cijelih geografskih regija tečajeve takozvanih nacionalnih valuta određuju tako da centar nikada ne bude “uzrujan” i da se hijerarhija sustava sačuvana bez rizika gubitka kontrole.
“Netržišna gospodarstva” stvaraju “netržišnu društvenu ideologiju” i slijede politiku kojom u osnovi čuvaju stabilnost svog vlastitog nacionalnog financijsko, ekonomskog, slijedom toga i društvenog sustava i vrijednosti.
Takozvano digitalno društvo je dovelo do točke okončanja procesa kada će se novac potpunu virtualizirati i uspostavit će se opća neformalne kontrolu nad ljudskim ponašanjem. To je već učinjeno odavno, plastičnim karticama i virtualnim novcem, koji postoji samo upisan u sustavu. Kao varijanta daljnjeg divljeg “razvoja” dio stanovništva će stvoriti hibride čovjeka i stroja, digitalne sluge, što također nije nikakva teorija zavjere, nego govorimo o tehnološkim postignućima koja možete vidjeti na brojnim sajmovima visoke tehnologije.
Međutim, aktualna kriza u kojoj SAD gube svoju dominantnu poziciju u svijetu i ekonomska kriza koja je posljedica prekomjerne proizvodnje “svjetske valute” koja nema nikakvo osiguranje, , kao i obično, dovela je do toga da se traže “ekstremni neprijatelji”.
Točnije, oni su određeni i prije same krize, koja se u Americi sada naziva “deficitom u trgovinskoj razmjeni”. Kriza je kontrolirani proces daljnjeg obogaćivanja monopolista uz uništavanje potencijalnih konkurenata političkim metodama. U tom smislu, povijesno iskustvo dvadesetog stoljeća je vrlo znakovito. Kriza zbog prekomjerne proizvodnje i znanstvenih postignuća je vojnim ili političkim procesima likvidirala europske kontinentalne monarhije
Početkom 20. stoljeća “svjetski novac” je pomogao carskom Japanu protiv Rusije, iako se mora priznati da su uzroci kolapsa Ruskog Carstva puno kompleksniji, ali su tadašnje globalističke elite iskoristile pogodne povijesne okolnosti za njegovo rušenje. Sredinom stoljeća je “svjetski novac” uništio Japansko Carstvo i doveo do testiranja atomskog oružja na njegovom teritoriju. Nakon Prvog svjetskog rata, “svjetski novac” je pomogao je Njemačkoj da osveti, ali je do 1945. Njemačka bačena koljena vojnim sredstvima i podijeljena na dva dijela.
Kriza je uvijek nešto što jača, jer uništava druge i ovo se mora uzeti u obzir kada netko spomene krizu u Sjedinjenim Državama, koje su u XX stoljeću preuzele ulogu vladara “svjetskog novca”.
Nema svjetskog tržišnog gospodarstva, jer to već duže vrijeme nije tržište, već univerzalna trgovina čija pravila reguliraju oni koji njime upravljaju.
Uprava tržišta neke zemlje može prikupiti novac od trgovaca i kupaca, ali je nemoćna ukinuti opće zahtjeve centra, jer slijedi kazna i nova uprava koja će zamijeniti staru. Tako su stvari funkcionirale sve do nedavno.
Svjetska burza je općenito instrument za izvlačenje profita virtualnim manipulacijama. Potražnju i opskrbu osiguravaju računalni programi, a cijene se formiraju tamo gdje se ne očekuje da budu ponuđači ili potrošači. Zašto? Jer nečiji gubici automatski postaju nečija dobit. Novac se pomoću ne tako kompliciranih manipulacija s cijenom “imovine” brzo ili polako crpi iz nečijih računa, mijenjajući svoje vlasnike Tržišno gospodarstvo i svjetske burze su postale “legalizirani casino”.
Takvo je zapravo cijelo tržišno gospodarstvo. Ako pobunite tom sustavu, podložni ste sankcijama, ako želite biti neovisni bit ćete uvučeni u WTO. Odbijete li se koristiti dolarom, pripremite se za oštru destabilizaciju. U ovom međunarodnom “tržišnom gospodarstvu” je sve regulirano tako da podržava jednu zemlju i jednu središnju banku, koja je, što je paradoks, privatna.
Cijelo jedno stoljeće su postojali vječni korisnici i vječni donatori i nitko nije smio zaraditi više od onih koji proizvode “svjetsku valutu”. Sustav funkcionira jednostavno. Brojevi se napišu na papiru i drugi se stalno bore za kupnju tog komada papira.
Oni koji se usude odustati od ovog modela “financijskih i ekonomskih odnosa” su podvrgnuti sankcijama, destabilizaciji, oduzimanju imovine inozemstvu, prijetnjama, vojnim agresijama i napadima najnovijim visokotehnološkim alatima.
U ovom sustavu možete biti uništeni čak i zato što ne želite nikome ništa dugovati. U međuvremenu se tisuće komentatora, stručnjaka i prisilnih oportunista pretvaraju da procjenjuju “trendove na tržištu”. Ali trend je samo jedan – centar nikada ne smije biti na gubitku. Ekonomski analitičari ne predviđaju tržišne trendove, već ih spremne nude medijima.
Prava igra u monopolu odavno je odigrana. Suvremena svjetska kriza je zapravo želja monopolista da prebace odgovornost na opne koji su slabiji, kao što je uvijek bilo.
Međutim, ovi instrumenti daju sve lošije rezultate. Stvaraju se paralelni financijski sustavi i Kina, koja je postala najveći ekonomski i financijski neprijatelj sustava iz Bretton Woodsa je bez straha pokrenula proces dedolarizacije. Kako protiv Kine nema drugih instrumenata, centar je posegnuo za carinama, iako zvuči paradoksalno, posljednjim alatom za očuvanje takozvanog “slobodnog tržišta”. Donald Trump je zapravo to i priznao, kada je rekao da svjetsko tržište mora biti “poštenije i uređenije”, što znači da se mora vratiti u vremena kada je služilo bogaćenju pravih vladara Washingtona.
No, ovaj put su šanse za pobjedu vrlo male. Europska unija, iako deklarativno saveznik Sjedinjenih Država, ne može sebi dopustiti socijalnu pobunu zbog “obveza prema centru”. Zemlje poput Kine neće posustati i ne boje se trgovinskog, čak ni pravog rata. Rusija, koja trpi sankcije od 2014. godine, ne pokazuje nikakve znakove popuštanja ili slabljenja.
Uz sve navedeno, Kina je upravo devalvirala juan za 0,44%, što je najniži tečaj od srpnja 2017. Iako smo sada u akutnoj fazi konfrontacije, Kina već mijenja svoju ekonomsku politiku. Jučer je najavila povećanje državne potrošnje i ublažavanje propisa, kao i pokretanje velikih projekata. Osim toga, posebna se pozornost posvećuje jačanju domaće potražnje, što je otprilike kurs Središnje banke Rusije kada je, usprkos raznim savjetima, zadržala plutajući tečaj i povećala unutarnju proizvodnju i potražnju, što se pokazala kao dobitna kombinacija.
U Kini postoje i znakovi odbijanja inozemnog zaduživanja. Državno vijeće Kine je Narodnoj banci Kine uputilo zahtjev da ispuni sve potrebne mjere za financiranje domaće financijske platforme.
SAD su vrlo zabrinute zbog slabljenja kineske valute, jer ovaj potez Pekingu daje prednost u “trgovinskom ratu” i sigurno će se ovih dana čuti optužbe za manipulaciju valutom.
Prošlog tjedna je američki predsjednik Donald Trump čak je kritizirao FED, rekavši kako mu se ne sviđa jačanje dolara. Međutim, njegove su riječi imale kratkoročni učinak na deviznom tržištu, jer FED ima pravo donositi vlastite odluke, što je potvrdio i sam Trump. Ne treba zaboraviti da se situacija s likvidnosti dolarom pogoršava i da FED redovito povlači desetke milijardi dolara iz sustava.
U kontekstu gore navedenog, velike ekonomije i brojne druge zemlje, koje ne pristaju na ucjenu, izašle su iz “Velikog kazina Bretton Woods”. Aktualna situacija s carinama bi mogao biti “trgovinski rat” koji će se voditi u globalnoj financijskoj arhitekturi kakvu smo poznavali cijelo XX i prvo desetljeće XXI stoljeća. Nakon ovog rata vrlo lako uslijediti zatvaranje “Velikog casina”, pod pretpostavkom da netko ne odluči kako ga treba spašavati svim sredstvima, čak i velikim svjetskim ratom.
Dedolarizacija – Od Muammara Gaddafija do prodaje nafte u juanima u Šangaju
Trgovinski rat i tko će platiti račun – Američke korporacije ili radnici?
Kad gledam sta se sve dogadja po svijetu sve mi se cini da je elita ubacila u visu brzinu, da je vrijeme za najjacu krizu
Sad bi evropljani trebali bojkotirati sve americke proizvode. Krenut cu od sebe 🙂
Da, dolazi nova programirana kriza, standardni alat neoliberalnog poretka za izvlačenje novca od populacije. Realno, jedini lijek protiv toga je planska državna privreda i nemilosrdno kažnjavanje korupcije, sve drugo je nesreća za ljude. Naravno, uz nemilosrdnu borbu protiv domaćih izdajnika koji su se prodali vragu za šaku škuda, kako bi osigurali svoju mizernu egzistenciju.
Kako je u pitanju tematika liberalizam/socijalizam, očekuje se skorašnje javljanje dežurnog trola/državnog službenika. Kreni, soa.
Novac je postao virtualan onog momenta kad je izgubio svoju podlogu u zlatu… Dodajmo tome i kamatu ,koja stvara jos virtualniji novac i jasno je da ovaj balon od sapunice ne moze dugo da traje… Dobro je to sve i trajalo..
Usput ,kineski predsjednik je na turneji po africi u sklapanju mega trilijonskih poslova…
Ne sekiram se ja za njih?
Kako da kupim novu dnevnu sobu ovoj mojoj?
SAD nije uspijela oipljackati Rusiju sada izmislja kako nadoknaditi taj neostvareni dobitak.
Za suprostaviti se SAD pljacki i imperijalizmu sto prije poceti ozbiljno raditi na stvaranju EURO_AZIJSKE UNIJE.
“Kasnije, tijekom desetljeća, Vladimir Putin je predložio inicijativu poznatu kao pod imenom “od Vladivostoka do Lisabona”. Plan je bio stvoriti divovsko euroazijsko tržište vrijedno desetke tisuća milijardi dolara. Zamislio je punu i pravednu integraciju Rusije u međunarodnu zajednicu. Samo ovaj plan je mogao od Rusije integralnog međunarodnog partnera, umjesto da se zemlja pretvori u mozaik malih banana republika poput bivše Jugoslavije. Putinov plan bi osigurao gotovo neraskidivu suradnju, prosperitet i mir među zemljama. No, sam prijedlog takve ideje je za postojeći svjetski poredak bio grozan zločin, piše Phil Butler.”