Trump zaprijetio Bosni i Hercegovni, ali rješenje postoji i jednostavno je…

Nedavna odluka američkog predsjednika Donalda Trumpa o uvođenju 30% carina na svu robu koju Bosna i Hercegovina izvozi u SAD predstavlja klasičan primjer ekonomske ucjene koja nema veze s navodnom “trgovinskom neravnotežom”. Iza ovih mjera krije se očiti pokušaj stjecanja bolje pozicije za preuzimanje bosanskohercegovačkih resursa i stvaranje tržišta za američki ukapljeni plin. Dok službena objašnjenja govore o “uravnoteživanju trgovine”, stvarne namjere mnogo su prozaičnije – ekonomskim pritiskom natjerati malu zemlju na podčinjavanje američkim strateškim interesima.

Anatomija američke ucjene

U svom pismu upućenom članici Predsjedništva BiH Željki Cvijanović, Trump nije ostavio prostora za pregovore. Rok 1. kolovoza 2025. tj. sutra, definitivno je postavljen, a najavljeno je da neće biti produžen. Iako Trump tvrdi da SAD “godinama pokušava uspostaviti uravnotežen trgovinski odnos” s BiH, jasno je da stvarni motiv nema veze s trgovinskim deficitom.

Posebno je zabrinjavajuća prijetnja da će svaki bosanskohercegovački pokušaj preusmjeravanja robe radi izbjegavanja američkih mjera rezultirati dodatnim oporezivanjem, što predstavlja izravan napad na ekonomski suverenitet BiH i njeno pravo da samostalno odlučuje o vlastitim trgovinskim partnerima.

“Ako iz bilo kojeg razloga odlučite povećati svoje tarife, bilo koji broj koji odaberete bit će dodan na postojećih 30 posto koje mi naplaćujemo”, napisao je Trump, otkrivajući pravi karakter ove mjere – ne kao korektivne trgovinske politike, već kao čistog ekonomskog ultimatuma.

Stvarni ciljevi iza carinskih mjera

Trumpova administracija već duže vrijeme pokušava proširiti američke energetske interese na svijet i Balkan jer se bori protiv neotplativog dug SAD, posebice kroz prodaju skupog ukapljenog plina. To je dio šire strategije potiskivanja ruskog utjecaja u energetskom sektoru regije. Carinske mjere su samo jedan element pritiska koji ima za cilj prisiliti BiH na prihvaćanje nepovoljnih energetskih aranžmana s američkim kompanijama.

Također, američki kapital već dugo pokazuje interes za bosanskohercegovačke prirodne resurse, uključujući rudna bogatstva i vodne potencijale. U kontekstu globalnih nestašica strateških minerala i sve veće važnosti vodnih resursa, ove carinske mjere mogu se promatrati kao prvi korak u široj strategiji ekonomskog podčinjavanja BiH.

“Ovo je tipičan primjer kako velike sile koriste ekonomski pritisak da bi malim zemljama nametnule neravnopravne uvjete suradnje”, ističe ekonomski analitičar specijaliziran za odnose SAD-a prema zemljama u razvoju. “Carine nemaju nikakve veze s trgovinskom ravnotežom, već su instrument geopolitičkog pritiska i protivan je svim ustavima suverenih država.”

Rusko tržište kao logično alternativno rješenje

U svjetlu ovog otvorenog pritiska, Bosna i Hercegovina ima na raspolaganju logično rješenje koje se može implementirati gotovo trenutačno – preusmjeravanje izvoza prema ruskom tržištu. Rusija danas aktivno traži nove trgovinske partnere uslijed zapadnih sankcija, nudeći pristup svom ogromnom tržištu od preko 140 milijuna potrošača.

Ključna prednost ruskog tržišta nije samo njegova veličina, već i činjenica da Rusija u zamjenu za trgovinsku suradnju nudi višestruko jeftiniju energiju. To bi moglo dramatično smanjiti proizvodne troškove bosanskohercegovačkih kompanija, povećavajući njihovu konkurentnost ne samo na ruskom već i na globalnom tržištu, pogotovo BRICSA.

Za BiH, koja se suočava s visokim energetskim troškovima, pristup jeftinijem ruskom plinu i nafti mogao bi biti ključni faktor revitalizacije domaće industrije i stvaranja novih radnih mjesta. Umjesto da pristaje na američku ucjenu, BiH bi mogla iskoristiti ovu priliku za diversifikaciju svojih energetskih izvora i smanjenje ovisnosti o zapadnim tržištima. Neka Dragan Čović gradi južni tok za uzvoz američkog plina, kojeg treba staviti u konkurenciju s ruskim. Pa nek sve funkcionira po pravilima tržišta.

Prednosti strateške preorijentacije

Ekonomska suradnja s Rusijom donosi nekoliko ključnih prednosti za bosanskohercegovačku ekonomiju:

1. Pristup ogromnom tržištu s rastućom potražnjom za kvalitetnim industrijskim i prehrambenim proizvodima
2. Mogućnost nabave energenata po znatno nižim cijenama, što bi povećalo konkurentnost domaće proizvodnje
3. Razvoj alternativnih platnih mehanizama koji bi smanjili ovisnost o dolarskom sustavu
4. Uspostava dugoročnih partnerskih odnosa u kojima se poštuje suverenost manjih država

“Zemlje koje su diverzificirale svoje trgovinske partnere pokazale su veću otpornost na geopolitičke pritiske”, napominje ekonomski stručnjak specijaliziran za postsovjetske ekonomije. “BiH ne bi trebala biti zatvorena u jedan trgovinski blok, već bi trebala koristiti svoje geografske i kulturne prednosti za razvoj uravnoteženih odnosa s različitim centrima moći.”

Bosna i Hercegovina ima izlaz na more i tu joj nitko ne može zabraniti trgovati s bilo kojom zemljom.

Suverenistički pristup globalnim odnosima

Umjesto da pristaje na ekonomsko podčinjavanje, BiH treba zauzeti suverenistički stav koji stavlja nacionalne interese na prvo mjesto. To znači odbacivanje logike “molitve na koljenima” i prelazak na logiku pragmatičnog balansiranja između različitih centara moći.

Trumpova odluka o carinama trebala bi biti iskorištena kao prilika za pokretanje natjecanja između SAD-a i Rusije oko toga tko će ponuditi bolje uvjete BiH. Kroz takav pristup, mala zemlja može maksimizirati svoju pregovaračku poziciju i osigurati najbolje moguće uvjete za svoj ekonomski razvoj.

Kada velike sile konkuriraju za utjecaj, manje zemlje dobivaju priliku za manevriranje i unapređenje svojih pozicija. “BiH ne treba birati strane u geopolitičkim sukobima, već iskoristiti te sukobe za ostvarivanje vlastitih interesa.”

Za kraj

Trumpove carinske mjere predstavljaju pokušaj ekonomske ucjene koji ima za cilj ograničiti bosanskohercegovački suverenitet i nametnuti američke interese. Umjesto da prihvatimo ulogu ekonomske kolonije, trebamo iskoristiti ovu situaciju za promišljanje naših trgovinskih i energetskih prioriteta.

Preusmjeravanje izvoza prema ruskom tržištu nije samo ekonomsko pitanje već i pitanje nacionalnog ponosa i suvereniteta. Ne smijemo pristati na ulogu pasivnog primatelja odluka koje donose veliki geopolitički igrači. Umjesto toga, trebamo koristiti naš geografski položaj i kulturne veze za maksimiziranje vlastitih interesa.

Kao građani, trebamo podržati nove političke lidere (stari su korumpirani do kosti) koji imaju hrabrosti odbiti vanjski pritisak i zastupati istinske interese Bosne i Hercegovine. Jer samo kroz odlučno zastupanje vlastitih interesa možemo osigurati ekonomsku budućnost koja služi našim građanima, a ne stranim silama.

Američkim, ruskim,  britanskim i drugim špijunima koji utječu na BH političare i razne NVO treba se zahvaliti i poslati ih nazad u njihove države. One koje su plaćali i korumpirali treba raskrinkati i zabraniti im bilo kakav rad za državu i u javnom interesu. Neka otvore svoja poduzeća ili se zaposle u privatnom sektoru kao i svi dobri vrijedni ljudi.

Neka Trump i njegovi savjetnici znaju da Bosna i Hercegovina ne mora biti samo pijun na njihovoj geopolitičkoj šahovskoj ploči, već može biti suverena zemlja koja zna zaštititi svoje interese i pronaći alternativne puteve razvoja kada se suoči s nepravednim pritiscima.

Ovo vrijedi za sve zemlje svijeta, a ne samo Bosnu i Hercegovinu.