Kineski juan je u ponedeljak naglo oslabio na najniži nivo u odnosu na dolar u poslednjih 10 godina, što je izazvalo strah od dalje eskalacije u američko-kineskom trgovinskom ratu.
Juan je opao nakon što je Narodna banka Kine postavila svoj dnevni referentni kurs na 6,92 što predstavlja najslabiji kurs od decembra. Kineska Centralna banka svakog dana postavlja novu vrijednost unutar koje se juan može kretati do 2% “gore-dole”.
U kontinentalnoj Kini za jedan dolar sada kupuju 7,03 juana, dok u trgovini izvan kine ovaj omjer iznosi 7,07 juana za 1 dolar.
Simbolično važan prag od 7 juana za 1 dolar je zadnji put pređen tokom finansijske krize 2008. godine.
Centralna banka Kine je rekla kako je u potpunosti u stanju da održi juan na “razumnom i uravnoteženom” kursu objašnjavajući da je današnji pad razlog trgovinskog protekcionizma i novih carina na kinesku robu.
Devalviranje juana je jedan od načina na koji će se Kina osvetiti američkim carinama, ipak to sa sobom nosi određene rizike. Tržište je prihvatilo odluku kineske Centralne banke. Slabljenje juana će izazvati strahove od bijega kapitala iz Kine, zajedno sa pooštravanjem finansijskih uslova u kineskoj ekonomiji..
Strategija slabljenja kursa može se gledati kao potencijalni odgovor na trgovinske tenzije koje mogu dodatno zakomplikovati pregovore SAD-a i Kine.
Američke vlasti su izuzetno osjetljive na manipulacije valutom koje se izvode kako bi se umanjio uticaj američkih sankcija.
Tržišta širom Azije su doživjela pad u ranom jutarnjem trgovanju zbog straha od novih trgovinskih tenzija.
Američki predsjednik Donald Trump je prošle sedmice najavio novih 10% carina na kinesku robu vrijednu 300 milijardi dolara. Ova mjera bi značila da će praktično sav kineski izvoz prema Sjedinjenim Državama biti dodatno oporezovan. Peking je u međuvremenu rekao da je spreman za dalju borbu.
Objasnimo “plastično” umjetno snižavanje kursa:
Opadanje realne vrijednosti juana ne prati realan porast vrijednosti američkog dolara, što znači da se za određenu količinu strane valute (u ovom slučaju dolara) može dobiti veća količina domaće valute (odnosno juana) tako dolazi do stvaranja veće količine novca na domaćem tržištu (tržištu Kine) tako da niži kurs domaće valute (juana) više pogoduje izvozu. Na taj način se izvozom ostvaruje veća količina novca u domaćoj veluti nego što bi se to ostvarilo da je domaća valuta na “jačem” kursu.
Imaju dva ¥
Jedan se izdaje za domaću upotrebu i vlasnik mu je kineska država, drugi ¥ je medjunarodni.
Na koji od tih ¥ je autor mislio?
Kina vec nekoliko decenija siluje svjetski ekonomski sistem na ovaj nacin a pogotovo dolar. Sada dok je juan nizak slijedi stancanje i otkup juana a kada se ponovo digne vrijednost valute imamo puno juana koji imaju dosta vecu vrijednost. Nakon toga ide otkup dolara i pretvaranje dolara u resurse. To su ogromni prihodi na veoma nefer nacin. Rusija koja je mnogo manja ekonomska sila od Kine 2014. u jeku sankcija je uradila takvu avanturu sa rubljom i za mjesec dana profitirala 40 milijardi dolara. A na kojem nivou to radi Kina samo se moze zamisliti.
Trump je čuveni ”dealmaker” . . . umitnik pregovaranja . . . sad će još twitnit kako je on upravo to sa najnovijom najavom carina od Kineza tija i kako mu Kinezi u stvari jidu iz ruke . . . ali sad je FED na redu za devalvirat dolar i ako se to dogodi, a moglo bi, onda je je to dobro za Wall Street i multinacionalne korporacije, a loše za američke građane jer sa slabijim dolarom dobiju manje roba i usluga šta znači superbogati još bogatiji, ostatak srednjeg sloja još manji, siromašnih još više . . . ali ni to nema veze, jer će njima CNN, CNBC i ostali ponavljat kako je američka ekonomija nikad bolja, nezaposlenost nikad manja i da Amerima u stvari nije bilo nikad bolje jer svi brojevi to govore, a ko može protiv tako čvrstih dokaza . . . 🙂 Samo i američke burze su… Čitaj više »
Neće dugo potrajati , smanjenje vrijednosti kineske valute vodi u propast njihove ekonomije
Kina ovisi o izvozu, jer domaća potrošnja ne može apsorbirati golemu proizvodnju.
Ako se Kini uvedu “mjere” koje bi bile prihvaćene šire od SAD bila bi u problemu.
Ne kažem da bi propala, to nikako, ali u problemu svakako.