Predsjednik Jermenije Armen Sarkissian rekao je da je Azerbejdžan pokrenuo najnoviju rundu sukoba oko Nagorno-Karabaha i izrazio nadu da će prekid vatre uz posredovanje Moskve biti održan uprkos problemima na terenu.
„Ne treba zaboraviti ko je započeo ovu fazu rata. Bila je to azerbejdžanska strana, a ne narod Nagorno-Karabaha“, rekao je Sarkissian.
Naseljen uglavnom etničkim Jermenima, Nagorno-Karabah se otcijepio od Azerbejdžana 1991. godine i proglasio se nezavisnom republikom nakon primirja 1994. godine. Vlada u Bakuu tvrdi da je region „okupirana teritorija“ i zahtjeva njegov povratak.
26 godina zamrznuti sukob ponovo je izbio 27. septembra, pri čemu su obje strane krivile drugu za početak. Stotine ljudi je ubijeno prije nego što je Moskva posredovala u primirju koje je trebalo da stupi na snagu 10. oktobra.
U nedelju je Azerbejdžan optužio Jermeniju za granatiranje grada Ganje, sjeverno od Nagorno-Karabaha, ubijanje devet civila i ranjavanje 34. Baku je takođe objavio snimke bespilotnih letjelica o razaranju.
Sarkissian nije porekao da je došlo do kršenja primirja 10. oktobra sa jermenske strane, rekavši da su ih isprovocirala početna kršenja Azerbejdžana – tvrdnja koju Baku negira. Sarkissian je, međutim, insistirao da nije Jermenija granatirala Ganju.
„Jasne su mi informacije iz moje vlade, Ministarstva odbrane i Ministarstva spoljnih poslova da definitivno nije Jermenija granatirala tamo“, rekao je Sarkissian. Takođe je primijetio da je Stepanakert, glavni grad Nagorno-Karabaha, granatiran u subotu neposredno nakon što je primirje stupilo na snagu.
Borbe su nastavljene i u Hadrutu, na južnoj strani Nagorno-Karabaha.
U međuvremenu, azerbejdžanski predsjednik Ilham Alijev insistirao je na tome da svi razgovori o rješavanju krize treba da vode direktno Baku i Jerevan, bez onoga što je nazvao „marionetskim režimom“ u Nagorno-Karabahu, i da ne može biti diskusije o tome da li „okupirane teritorije“ treba vratiti u Azerbejdžan, samo kada.
U intervjuu za moskovski dnevnik RBK, Alijev je takođe rekao da jermenski premijer Nikol Pašinjan treba da zahvali ruskom predsjedniku Vladimiru Putinu što ga je „spasio” od poraza.
„Kada nam je Pašinjan dao ultimatum, kada je uvrijedio osjećanja Azerbejdžanaca, zaslužio je da zbog toga bude kažnjen. I mi smo to učinili“, rekao je Alijev. „Trebalo bi da zahvali Putinu na činjenici da je Rusija još jednom priskočila u pomoć Jermeniji.“
Jermeni treba da zahvale Rusima … a Azerbejdan kome? Turskoj & Iraelu. Cak i sa njihovom odlicnom modernom logistikom i primenom novih sredstava ratovanja (dronovi & bespilotne naoruzane letelice), TR specijalcima, mudzahedinima, brojcano jacoj vojsci (i u ljudstvu i u tehnici) ipak nisu ostvarili znacajan ili damatican napredak. Dakle bolje… Pročitaj više »
Ne ulazeći u to tko je u pravu (ja sam Neutralan) ovo je točno.
Nije realno, da Armeni,njih 150000 drži toliko područje i to strateski važno. Ne ulazim u to,ko je počeo, kako ali status quo je odgovarao njima. Realno je ne mogu finansijski, niti sa ljudskim kadrovima izdržati neku dužu bitku..nisu ovo 90-e..Azeri imaju naftu i gas, prijatelje Izrael i Turkey..od Rusa takođe… Pročitaj više »
Stizu na naplatu racuni iz blize proslosti,jbg.promijenile se “medjunarodne okolnosti”.
Jesu li Rusi svjesni svoje nesvjesti? I dalje žele dobre odnose sa Erdom, kojem su prije 4 godine spasili guzicu – i vjerojatno danas žale zbog toga – a ovaj retard poslao Nusru Front nadomak Kavkaza. U Siriji se branila Rusija, bolje je da se koljače sa prostora ex-SSSR-a tamo… Pročitaj više »
Što se tiče ovog problema evo mene pa ko hoće neka procita: Prvo pogledajte mapu regiona,same Jermenije i Azerbejdžana.Vidjecete dvije enklave koje nisu spojene geografski sa matičnom zemljom.Jedna je Gorski Karabag(gdje žive preko 95% etnički Jermeni) a na teritoriji je Azerbejdžana a druga je Naticevan koja pripada Azerbejdžanu a na… Pročitaj više »