„New Green Deal“ – Volite okoliš, ali pratite trag novca i sve će vam biti jasno!

Iako smo ovu temu već obradili u analizi „Ma kakva klima?! – Greta Thunberg vrijedi 1000 milijardi dolara“, gdje smo naveli sve aktere ovog ogromnog posla stoljeća kojem je glavni cilj još veće raslojavanje i prebacivanje novca poreznih obveznika na račune probranih imena s Forbesove liste ultramilijardera, budući da Europu čeka „New Green Deal“, vraćat ćemo se ovoj temi sve dok barem uski krug ljudi koji prate ovaj portal ne postanu svjesni da nikoga od te „gospode“ ne zanimaju ni okoliš ni klimatske promjene, već je jedini cilj propagiranja klimatske apokalipse i projekata za spas Zemlje dati više posla organizaciji Oxfam, koja godinama prati sve veći jaz između propadajuće srednje klase i siromašnih na planeti s jedne strane i poznatih „1%“ s druge.

Ovdje ćemo prenijeti tekst kojeg je nakon održavanja Svjetskog ekonomskog foruma u Davosu na internetskoj stranici New Eastern Outlook objavio William F. Engdahl, koji sugerira da pratite trag novca i sve će vam biti jasno. Ako vas ne zanima, onda ništa. Dajte vlastima odriješene ruke da proračunski novac bacaju u sulude projekte koji neće promijeniti ništa, osim što će još više napuhati bankovne račune ultramilijardera koji uz pomoć medija i gurua klimatske apokalipse, kako se čini, uspijevaju praviti budalama većinu stanovništva Zapada.

William F. Engdahl: „Slijedite trag novca i doći ćete do onih koji stoje iza zelene agende“

Čini se da su u nešto više od godinu dana svi skočili kako bi podržali „New Green Deal“, projekt radikalnih mjera za zaustavljanje klimatskih promjena. Sada je bastion korporativne ekonomske globalizacije, Svjetski ekonomski forum u švicarskom zimovalištu Davosu, ove godine kao glavnu temu postavio “Zainteresirane strane za kohezivan i održiv svijet”, uz glavni naglasak na pojmove kao “kako spasiti planetu” i slične. Naravno, istaknuta govornica bila je mlada švedska aktivistica Greta Thunberg. Ono što malo tko shvaća jest koliko se sve to pažljivo orkestrira kako bi se pripremili masovni pomaci u globalnim tokovima kapitala u kojima će nekolicina financijskih divova steći ogroman novac.

U Davosu su 2020. godine prvi put dominirale teme agende o klimatskim promjenama. Ono što proizlazi iz sastanka oko 3000 svjetskih korporativnih divova jest da se orkestrira velika globalna kampanja koja uključuje čelnike najvećih svjetskih fondova za kapitalna ulaganja i najveće svjetske središnje bankare.

Komesari zelene agende iz Davosa

Nije slučajno što Davos, promotor globalizacije, tako snažno stoji iza programa klimatskih promjena. Svjetski ekonomski forum u Davosu ima odbor imenovanih povjerenika. Među njima je sada i mlada Greta Thunberg, klimatski multimilijunaš Al Gore, predsjedatelj Projekta klimatske stvarnosti (CRP). Povjerenici Davosa su bivša izvršna direktorica MMF-a, sada čelnica Europske središnje banke Christine Lagarde, čije su prve riječi na novom položaju bile da središnje banke klimatske promjene moraju smatrati prioritetom.

Još jedan povjerenik Davosa odlazeći je čelnik Banke Engleske Mark Carney, upravo imenovani savjetnik za klimatske promjene Borisa Johnsona i upozorava da mirovinski fondovi koji ignoriraju klimatske promjene “rizikuju bankrot”.

Odbor također uključuje utjecajnog osnivača Carlyle Grupe, Davida M. Rubensteina. Potom Feike Sybesma iz giganta agrobiznisa Unilevera, koji je ujedno i predsjedavajući Foruma voditelja na visokoj razini o konkurentnosti i cijenama ugljika, posebne grupe Svjetske banke. Možda je najzanimljiviji u smislu promocije “New Green Deala” Larry Fink, osnivač i izvršni direktor investicijske grupe BlackRock .

Izvršni direktor BlackRocka, Larry Fink, citira Gretu Thunberg!?

BlackRock nije obični investicijski fond. Sa sjedištem u New Yorku, BlackRock je najveći svjetski upravitelj imovine vrijedne 7000 milijardi dolara u preko 100 zemalja. To je više od BDP-a Njemačke i Francuske zajedno. BlackRock dominira vlasništvom dionica na svim većim svjetskim burzama, glavnim dioničarima glavnih naftnih kompanija i najvećim svjetskim kompanijama za prodaju ugljena.  Njemački političar Frederick Merz (CDU) predsjednik je BlackRocka Njemačke od 2016. godine.

Ovdje ima jedan zanimljiv detalj. 14. siječnja 2020., samo nekoliko dana prije sastanka u Davosu na kojem su se potvrdile namjere suzbijanja klimatskih promjena, Larry Fink je poslao neobičan godišnji bilten korporativnim direktorima. Osnivač BlackRocka i njegov izvršni direktor Larry Fink presjeo je iz vlaka tradicionalnih ulaganja u vlak za ulaganja u klimu.

Napisao je pismo brojnim korporacijama koje vodi od kojih traži da od 7000 milijardi dolara dio odvoje za ulaganja u klimu.

“Klimatske promjene postale su odlučujući faktor u dugoročnim perspektivama kompanija”, citirajući riječi s nedavnih klimatskih prosvjeda zapadne omladine je napisao Fink.

“Svijest se brzo mijenja i vjerujem da smo na rubu temeljnog preustroja financija. Dokazi o klimatskom riziku prisiljavaju investitore da preispitaju osnovne pretpostavke o modernim financijama”, dodao je moćni financijski poduzetnik.

Govoreći kako je “klimatski rizik ujedno I investicijski rizik”, Fink tada postavlja nemoguće teško pitanje o tome kako će klimatski rizici utjecati na čitava gospodarstva. Ali on ima odgovor. Pozivajući se na ono što naziva “dubokom ponovnom procjenom vrijednosti rizika i imovine”, Fink nam kaže, “kako tržišta kapitala budući rizik guraju naprijed, vidjet ćemo promjene u raspodjeli kapitala brže nego što vidimo promjene same klime”.

“U skoroj budućnosti, prije nego što to većina očekuje, doći će do značajne preraspodjele kapitala i šačica najvećih svjetskih financijskih grupa upravljat će tom preraspodjelom kapitala”, napisao je Larry Fink i ovdje bi trebalo napraviti stanku i zapitati se postoji li nekakva druga agenda ovdje osim borbe za okoliš i klimu?

Kako će Fink i prijatelji prebaciti svoje tokove ulaganja, i to novcem drugih ljudi, uštedama milijuna nas? BlackWater planira zahtijevati da kompanije koje ulože svojih 7000 milijardi dolara dokažu da su u skladu sa “zelenim planom održivosti u izgradnju portfelja i upravljanja rizikom, jer neulaganja predstavljaju visok rizik povezan s održivošću, a to su proizvođači toplinskog ugljena, pokretanje novih investicijskih proizvoda koji se temelje na fosilnim gorivima, zbog čega treba jačati opredijeljenost za održivost i transparentnost u aktivnostima upravljanja investicijama”.

Prevedeno, ako ne slijedite zahtjeve Panela o klimatskim promjenama Ujedinjenih naroda i srodnih skupina I organizacija, uključujući McKinsey&Co, izgubit ćete veliki novac.

Tko su TCFD i SASB?

Kao dio svoje tvrdnje da je zaslužan za novo zeleno ulaganje, Larry Fink navodi da je BlackRock bio među utemeljiteljima Radne skupine za financijska pitanja vezana uz klimu (TCFD).

“Za ocjenu i izvještavanje o klimatskim rizicima, kao i za pitanja upravljanja koja su bitna za upravljanje, TCFD pruža vrijedan okvir”, piše vlasnik grupe BlackRock.

TCFD je 2015. godine stvorila Banka za međunarodna poravnanja, kojom je predsjedao kolega člana Odbora Davosa i director Banke Engleske Mark Carney. U 2016., je TCFD, zajedno s korporacijom London City i vladom Velike Britanije stvorio Inicijativu za zeleno financiranje (GFI), čiji je cilj usmjeravanje tisuća milijardi dolara za “zelene” investicije.

Središnji bankari imenovali su 31 osobu za osnivanje Radne skupine za financijska pitanja vezana uz klimu (TCFD). Njome predsjedava milijarder Michael Bloomberg, a njen su dio BlackRock, JP Morgan Chase, Barclays banka, HSBC, Swiss Re, Kineska banka ICBC, Tata Steel, naftni div ENI, Dow Chemical, rudarski gigant BHP i David Blood iz tvrtke “Al Gore’s Generation Investment LLC”. Ovdje imajte na umu ključnu ulogu središnjih banaka.

Ali kako bi se dodatno osiguralo da BlackRock i prijatelji u svijetu od tisuće milijardi dolara odaberu pravu investiciju za prave kompanije, Fink navodi kako  “BlackRock vjeruje da Odbor za standarde računovodstva održivosti (SASB) pruža jasan skup standarda za izvještavanje o informacijama o održivosti širokog spektra pitanja”.

Ovo je ohrabrujuće, sve dok ne vidimo tko su članovi skupine SASB, koja će pružati savjete za ulaganja prilagođena klimi. Osim BlackRocka, tu su i fondovi Vanguard, Fidelity Investments, Goldman Sachs, State Street Global, Carlyle Group, Rockefeller Capital Management, te brojne velike banke poput Bank of America i UBS.

Što radi ova okvirna skupina? Prema njihovoj internetskoj stranici, „od 2011. radi u sektoru industrije”.

Dakle, upravo financijske skupine koje danas upravljaju globalnim tokovima kapitala i glavnim rudarskim i naftnim projektima sada će postati arbitri onoga zbog čega će kompanije dobiti blagoslov  novca, a sve će se provoditi kroz takozvane “zelene obveznice”, komad dužničkog papira kojeg će plaćati vlade I porezni obveznici

Svemu ovome dodajmo i središnje bankare

Posljednjih mjeseci su se vodeći svjetski središnji bankari svrstali u tabor “boraca protiv klimatskih promjena”, što su stavili kao ključni dio „temeljne odgovornosti“ središnjih banaka, zaboravljajući na pitanja poput inflacije ili stabilnosti valute. Nitko se ne trudi objasniti kako bi to trebalo funkcionirati, što još više zabrinjava.

U studenom prošle godine je FED održao konferenciju pod nazivom “Ekonomija klimatskih promjena”. Lael Brainard, predsjednik Odbora za financijsku stabilnost Federalnih rezervi, kaže “kako su klimatske promjene važne za monetarnu politiku i financijsku stabilnost.

U nedavnim komentarima je guverner Banke Japana, Haruhiko Kuroda, rekao za japanske medije: “Klimatski povezan rizik razlikuje se od ostalih rizika po tome što njegov relativno dugoročni utjecaj znači da će učinci trajati duže od ostalih financijskih rizika, a utjecaj daleko je manje predvidiv”.

„Stoga je potrebno temeljito istražiti i analizirati utjecaj rizika povezan s klimom“, dodao je Haruhiko Kuroda.

U svojim prvim komentarima kao čelnica Europske središnje banke, bivša šefica MMF-a Christine Lagarde izjavila je da klimatske promjene želi vidjeti da igraju ključnu ulogu u revidiranju politike ESB, što je izazvalo kritike njemačkog člana Europske središnje banke Jensa Weidmanna.

Možda najaktivniji središnji bankar kada govorimo o klimatskim promjenama je odlazeći guverner Banke Engleske Mike Carney i “komesar” Davosa u odboru s Larryem Finkom. Carney, koji će biti savjetnik za globalno zatopljenje Borisa Johnsona, nedavno je, pozivajući se na analizu neimenovanih mirovinskih fondova, za BBC rekao “da ako zbrojite politike svih tvrtki, one su u skladu sa zagrijavanjem od 3,7 do 3,8 stupnjeva Celzijevih”. Nadalje, tvrdio je da znanstvenici kažu da rizici povezani  s porastom temperature od 4 Celzijeva stupnja uključuju “porast razine mora za devet metara, što će pogoditi oko 760 milijuna ljudi, nastanak toplotnih valova i suša, što će uzrokovati ozbiljne probleme u lancu opskrbe hrane”. Zaista zastrašujuće stvari.

Kao što je gore spomenuto, još 2015. godine je član Odbora Davosa Mike Carney, kao predsjednik Odbora za financijsku stabilnost Banke za međunarodna poravnanja, stvorio Radne skupine za financijska pitanja vezana uz klimu (TCFD), kako bi savjetovala „investitore, zajmodavce i osiguranje od rizika povezanih s klimom. ”

Ono što je sve jasnije jeste da najnoviji globalni poticaj za dramatične klimatske akcije više govori o opravdanju velike reorganizacije globalnog gospodarstva u daleko manje učinkovit energetski način, što podrazumijeva i drastičan pad globalnog životnog standarda.

2010. godine je čelnik Radne skupine 3 Međuvladinog panela Ujedinjenih naroda za klimatske promjene, dr. Otmar Edenhofer, rekao u jednom intervjuu, “kako se mora jasno reći da klimatskom politikom de facto distribuiramo svjetsko bogatstvo”.

“Moramo se osloboditi iluzije da je međunarodna klimatska politika ekološka politika. To više nema gotovo nikakve veze s politikom zaštite okoliša”, rekao je dr. Otmar Edenhofer.

Koji najbolji način da se sve to pokrene nego započeti s najvećim svjetskim grupama za kontrolu tokova kapitala kao što je BlackRock?

Ovim riječima svoju kolumnu ua New Eastern Outlook zaključuje William F. Engdahl, a mi ćemo se ovoj temi svakako vratiti, nadamo se ne prekasno, kada nas Europske komisija, Europska središnja banka i financijska oligarhija s Wall Streeta i London Citya ogole do kraja i ostave sa zelenim projektima i praznim proračunima, uz neizbježne dugove koje će vraćati generacije poslije nas.

New Eastern Outlook

Ma kakva klima?! – Greta Thunberg vrijedi 1000 milijardi dolara