Povijest pokazuje da se nakon velikih svjetskih sukoba vrijednost dolara uvijek u pravilu drastično povećavala. U tom kontekstu, da bi preživio sadašnju situaciju, dolar treba novi svjetski rat, smatra ekonomski stručnjak i bivši savjetnik u Ujedinjenim narodima, Valentin Katasonov.
„Položaj dolara u globalnom gospodarstvu je i dalje snažan, ali je američka valuta u velikoj opasnosti“, u svom članku tvrdi doktor ekonomije, profesor na Moskovskom državnom institutu za međunarodne odnose i bivši savjetnik Ujedinjenih naroda Valentin Katasonov.
Nekoliko velikih svjetskih i regionalnih sila već jednostrano koordiniraju svoje napore, udružuju sredstava i resurse, a mnogi svoje dolarske rezerve počinju pretvarati u druge financijske instrumente ili jednostavno gomilaju zlato, što dolar može dovesti do kolapsa. Što će učiniti FED da bi spriječio ovaj scenarij?
Katasonov podsjeća uvjete u kojima je dolar postao važna svjetska valuta. Godine 1913. je 47% globalnih deviznih rezervi bilo u funtama, dok je samo 2% bilo u dolarima, ali 1928. je već 21% rezervi bilo u dolarima. Koji je bio razlog za takav veliki skok?
Američki Kongres 1913. godine, pod pritiskom financijske elite, stvara „Federal Reserve System“, poznatiji kao FED, koji počinje štampati dolare, podsjeća autor. Sjedinjene Države su u to vrijeme je bile najveći industrijski proizvođač u svijetu, ali su također imale i veliki vanjski dug, posebno prema Velikoj Britaniji.
Prvi svjetski rat je radikalno promijenio situaciju i sjevernoameričku zemlju transformirao u najvećeg međunarodnog vjerovnika. Čak i glavni saveznici Sjedinjenih Država, Francuska i Velika Britanija, zadužuju se kod Washingtona i kupuju njegove državne obveznice.
Drugi svjetski rat je dodatno ojačao dolar, kaže Katasonov. 70% svjetskog zlata nakon tog svjetskog sukoba se nalazilo u Sjedinjenim Državama, zemlji koja je postala najmoćnije svjetsko gospodarstvo. Ova situacija je dovela do toga da je Washington 1944. godine nametnuo model „Bretton Woods“, prema kojem su monetarne vlasti svake zemlje svoju valutu vezale za zlato. Dogovoreno je i stvaranje Svjetske banke i Međunarodnog monetarnog fonda, uz korištenje dolara kao međunarodne referentne valute.
Od 1970. godine do danas cijena nafte se isključivo računala u dolarima. Nafta se sve do danas temelji na dolaru, tako da je od vitalnog značaja za SAD kontrolirati zemlje proizvođače nafte, kako se ne bi okrenule nekoj drugoj valuti u prodaji vlastitih energenata. No, Iran i Rusija su se „oteli kontroli“, a Venezuelu je Washington otjerao svojim postupcima i pritiskom na vladu Nicolasa Madura.
Da bi to razumjeli, ne zaboravite sudbinu Libije. U toj je zemlji insceniran rat, a njezin vođe, Muammar Gaddafi, koji je počeo prodavati naftu za eure i planirao kasnije to činiti za zlatne dinare, likvidiran je.
Kad dolar počne gubiti vrijednost, ne u smislu ciljane inflacije, nego kao alat globalne hegemonije, Amerika izaziva oružani sukob ili smjene režima, osobito na Bliskom istoku. Američki dolar se nakon takvih kampanja u pravilu oporavljao.
Iako Trump tvrdi kako želi „povoljnu stopu inflacije“ i da se sa slabijim dolarom lakše nosi s rivalima u realnom sektoru, američki BDP najvećim čine „usluge“, što je vrlo rastezljiv pojam, oko petine bruto domaćeg proizvoda dolazi iz industrije i realnog sektora, tek oko 1% čini poljoprivreda.
Dakle, skuplji dolar osigurava za SAD jeftine uvozne proizvode, što održava potrošnju u zemlji, a vladajućoj oligarhiji da kupuje svjetske prirodne resurse, koncerne i tvornice.
Trenutno, američki nacionalni dug iznosi 106,10 bruto domaćeg proizvoda i sve je teže servisirati te dugove. Washington se žali i na negativne kamatne stope nekih država, koje plaćaju za kupnju njihovog duga. Vrlo malo, ali plaćaju, dok su prinosi na američke obveznice još uvijek relativno visoki.
Od kraja 2013. godine, kada je to predložila Kina, mnoge zemlje u bilateralnoj trgovini izbacuju dolar i koriste se nacionalnim valutama, a stvaraju se i regionalne valute.
Kako bi preživjeli, dužnosnici Federalnih rezervi će morati posegnuti za svojim omiljenim mjerama, odnosno pokrenuti rat i tako ojačati dolar kako bi SAD uopće preživjele.
„Dolaru za opstanak treba Treći svjetski rat“, zaključuje Valentin Katasonov, koji nije jedini koji tako misli.
Naime, većina stručnjaka, svjesni da se ratovi pokreću i vode iz interesa, ne isključuju ni ovakav scenarij za oporavak statusa američke valute na globalnoj razini.
Međutim, nedavno je nastao problem s vječno „neutralnom“ Švicarskom, pa čak i Europskom središnjom bankom. Naime, Švicarska je također pristupila „de-dolarizacijskom klubu“ i potpisala s Kinom sporazum o uzajamnom korištenju nacionalnih valuta, a tu je i odluka Središnje banke Švicarske da ojača švicarski franak, što je na financijskim tržištima uzrokovalo tektonske poremećaje, a potrošače sahranilo.
Kada je stvorena Azijska infrastrukturna investicijska banka (AIIB), koju je utemeljila Kina, svijet je dobio alternativu Međunarodnom monetarnom fondu i Azijskoj razvojnoj banci (ADB), instituciji sa sjedištem u Japanu, ali pod stvarnim nadzorom Washingtona.
Središnje banke Kine i mnogih zemalja imaju ugovore o uspostavi središta za trgovinu u kineskom juanu. Takav centar postoji čak i u Zürichu, a London je na burzama prihvatio kinesku valutu kao ravnopravnu američkom dolaru, što i jeste, obzirom na status juana u košarici valuta MMF-a. Ovi sporazumi pomažu da se poveća broj europskih projekata u kineskoj valuti, a Peking je samo u zemlje EU do sada uložio 300 milijardi dolara. To je službeno priznata brojka.
Kada je „Meka bankarstva“, Švicarska, tijekom posjete kineskog premijera Li Keqianga Svjetskom ekonomskom forumu u Davosu pristala potpisati sporazum o bilateralnoj trgovini u nacionalnim valutama, to je bila vijest koja je odjeknula kao grom iz vedra neba. S tim se može usporediti samo pristupanje Velike Britanije Azijskoj infrastrukturnoj investicijskoj banci (AIIB).
“To je važan korak u internacionalizaciji juana, a posebno veliki korak u Europi “, rekao je dužnosnik kineske vlade.
Prema sporazumu je Švicarskoj odmah obećana naknada od oko 8 milijardi dolara, odnosno 50 milijardi juana. Ovaj korak je dio kineskog QFII programa, koji omogućuje da se u onim zemaljama koje ulažu u stranim valutama omoguće ulaganja u juanima. I ovdje je Kina napravila veliki posao, jer su programu QFII pristupile najpoznatije banke svijeta.
Ovo što su Kinezi uspjeli učiniti u Zürichu, već postoji u centrima u Hong Kongu i Londonu, a juan su prihvatili i Njemačka, Francuska, Luksemburg, te brojne zemlje Azije i diljem svijeta. Čisto simbolično, 2014. godine su središnje banke Kine i Švicarske potpisale valutni swap ugovor vrijedan 24 milijarde dolara ili 150 milijardi juana, kako bi ojačali bilateralnu trgovinu i ekonomske odnose.
U ovim okolnostima se ipak postavlja pitanje gdje bi SAD mogle izazvati više regionalnih sukoba ili Treći svjetski rat, ako su financijski centri poput Londona i Pariza, pa čak i Švicarske, zemlje koja je sinonim za sigurno financijsko poslovanje, de-dolarizaciju prihvatili kao neizbježan proces i pomirili se s činjenicom da valuta za sada formalno „drugog“ gospodarstva na svijetu ima pravo biti i valuta za međunarodnu trgovinu.
Treba vidjeti i ishod trgovinskog rata s Kinom, gubitke koje EU trpi iz geopolitičkih razloga i vazalskog odnosa sa Sjedinjenim Državama, čemu se sve glasnije protive kancelarka Merkel i francuski predsjednik Macron, što će učiniti Europska središnja banka i Mario Draghi, uskoro Christine Lagarde.
Ranije je Mario Draghi za razvoj europskog gospodarstva odlučio odštampati 1000 milijardi eura i plasirati ih na tržište do sredine 2016. godine, što je politika koju inače vodi FED. Kasnije se program nastavio i u rujnu ove godine je odobreno 20 milijardi dolara za takozvani program „Quantitative easing“, koji nikako da se ugasi.
Svijet financija prolazi kroz tektonske promjene, što je neupitno. Treba vidjeti hoće li Trump, ili sljedeća administracija, potpuno nevažno, posegnuti za najjednostavnijim i oprobanim receptom i ratom dolaru vratiti izgubljeni status neupitnog hegemona među valutama?
Odličan članak!
Samo sto ce ovaj puta nakon rata prezivjelima uvesti svjetsku vladu i karbonsku valutu koja ce uz sveopci nadzor pretvoriti prezivjele u robove koji ce sami sebe cuvati i cenzurirati!
Sad, rat na ovaj ili onaj način je u tijeku, bilo bi preopširno nabrajati kako i gdje, ovdje se misli na otvoreni vojni sukob, valjda.
Nije ni Kina anđelčić.
Kad im ne ide kako su zamislili, npr. sankcije SAD-a oni smanje vrijednost juana.
Sad zamislite da imate novce (obveznice ili bilo što drugo) u juanima i partija odluči da juan od sutra vrijedi par posto manje.
Zapravo nema sigurne vrijednosti. Zlato skače sumanuto (ovisno o manipulacijama), o dolaru je već dosta rečeno, juanom manipulira partija, rublja je podložna inflaciji. Šta je ostalo?
Rat nije nužno jedini način da dolar ostane glavna svijetska valuta jer dolar može propast i bez rata. Točno je kako se dolar ka i svaka fiat valuta kroz povijest održava vojnom silom. Kroz povijest fiat valute su propadale jer su te valute vlade proizvodile do u beskonačno. I u starome Rimu su to radili tako da su smanjivali udio plemenitih metala u kovanicama i povećavali udio metala kojega se u okolini moglo lakše dobit. Dominantne valute na globalnome nivou od 1450. godine do danas; 1450 – 1530 Escudo, Purtugal, 80 godina 1530 – 1640 Real a Ocho, Španjolska, 110 godina 1640 – 1720 Gulden, Nizozemska, 80 godina 1720 – 1815 Franc, Francuska, 95 godina 1815 – 1920 British Pound, 105 godina 1920 – ???? USD, SAD Sve te valute su se održavale dok su vladari mogli držat kolonije pod kontrolom šta je s vremenom bilo sve skuplje i skuplje… Čitaj više »
Amerika je izgubila kredibilitet kao zemlja.Nakon II sv.rata to je bila najvoljenija i omiljenija zemlja sveta dok je danas najomrzenija.Istorija se ne ponavlja na isti nacin uvek
U mogucem ratu brojne velike sile bi se obrusile na Ameriku kao glavnog uzrocnika svih problema danasnjeg sveta. Amerika je genocidna jer je ubila kroz sve svoje ratove direktnio i indirektno preko 9 miliona ljudi,zena i dece,unistila infrastrukturu jako velikog broja zemalja.
Bolje su lokalne valute jer su najoprimljivije za lokalnu politiku, gospodarstvu i ekonomiju.
Netko proizvodi papriku baburu i ta paprika je njegova valuta. Prodajom svog proizvoda dolazi do sredstava s kojim može platiti sve drugo. Netko proizvodi ciglu, netko namještaj. Netko prodaje svoje usluge, netko prodaje svoje znanje i svoje vrijeme za plaću s kojom onda podmiruje svoje obaveze i potrebe. A netko proizvodi novac. Za razliku od ostalih proizvoda koji zahtijevaju vrijeme, znanje, trud, rad, infrastrukturu, proizvodnja novca traži samo zakonski okvir. Fizičkog novca je ionako sasvim malo u odnosu na ukupnu količinu novca pa proizvodnja novca ne traži nikakve resurse, strojeve, rudnike i rude, nego samo kompjutere. Naravno, nakon što si kao privatnik dobio pravo na osnivanje banke (to recimo već godinama ne polazi za rukom ekipi iz Zadruge za etično financiranje). U konačnici je dakle novac proizvod kojeg proizvode privatne firme. Dobit od proizvodnje novca je privatna. FED koji proizvodi američki dolar je privatna firma. Kao što je i drugim… Čitaj više »
Za tuči se trebaju dvije budale, pitanje je sad, koja je druga budala, jer Putko je pre pametan, a Kineski predsjednik as well i kaj sad, koga će naći zapadne budale !!??XX.
Ovog puta neče bit velikih svijetskih sukoba…. Bit če, kako se sve više vidi samo onaj unutrašnji u USrA…. A boga mi i red je… Dugo ga nije bilo, pa se tako nakotilo belosvijetskih vampira…
Ne slažem se uopće s člankom. Amerika je dosad iz velikih svjetkih sukoba kao dominantna sila uvijek izvlačila profit i jačala dolar. U današnjoj konstalaciji u lokalnim ratovima bi izvukla velike gubitke, a i poraz ukoliko bi rusi samo naoružavali suprotnu stranu. A svjetski rat bi bio vjerovatno nuklearan, pa tu opciju možemo mi isključiti, ili će nas isključiti nuklearno oružje.
U prilog tome ide činjenica da je ratovanje SAD-u postalo puno isplativije otkad im ratove vode uglavnom unajmljena vojska i dronovi.
Problem s ovom tezom je da je SAD izgubio status globalnog policajca nakon Clintona, sramoćenjem u Afganistanu i Iraku. Također, taj imidž im je trebao kako bi osigurali da većina svjetskog ulaganja završava na Wall Streetu (odnosno, američkom tržištu kao najsigurnijem tržištu na svijetu). Međutim, nakon Financijske krize 2008. američko tržište više nije sposobno održati agregatnu potražnju na istoj razini, tako da im imidž globalnog policajca više ne koristi.
Potezi američkog predsjednika (trgovinski ratovi, ‘America first’ politika) također pokazuju da je došao kraj toj logici po kojoj SAD može nekontrolirano povećavati dug računajući da ce ga ‘reciklirati’ (Varufakisov termin) usmjeravanjem globalnih profita prema Wall Streetu.
Od Afganistana do Libije, USA je u realnom ratu dok $ svakodnevno gubi važnost svjetske valute. Nijedan novi rat ne može preokrenuti taj trend .
Gospodine autoru clanka javni dug amera spram bdp ili pib je 126% ako cemo gledat dugove americkih banaka i osiguravajuci kuca i uzeti sve To dug
amera premasuje 40 biliona i amera direktno po njihovim statistikama je oko 105 millions koji ne rade od toge 47 millions koji nisu nikad ni radili i To je americka realnost
rat jedini način da dolar ostane neupitna svjetska valuta.. pa to sam na ovom portalu rekao sto puta. Odnosno, to odavno govore Paul Craig Roberts, Engdahl i ostali najbiolji poznavatelji kriminalne korporacije, zvane SAD. Ovaj članak je dobar, samo u njemu nedostaje glavna činjenica, glavni podatak, koji nekako nevidljiv lebdi u cijelom članku , a to je da pripadnici izabranog naroda, potpuno drže FED i cijeli financijski sistem SAD-a i cijelog Zapada i Europe u svojim rukama. nekoliko odlomaka iz članka: “..Katasonov podsjeća uvjete u kojima je dolar postao važna svjetska valuta. Godine 1913. je 47% globalnih deviznih rezervi bilo u funtama, dok je samo 2% bilo u dolarima, ali 1928. je već 21% rezervi bilo u dolarima. Koji je bio razlog za takav veliki skok? Američki Kongres 1913. godine, pod pritiskom financijske elite, stvara „Federal Reserve System“, poznatiji kao FED, koji počinje štampati dolare, podsjeća autor…” ——————- ta “financijska… Čitaj više »
Ukoliko dodje do trćeg rata , sigurno ovog puta neće pomooći oživljavanju USA $.
Razlog je vrlo prost. Prošli i svi ostali ratovi su se vodili van teritorije Amerike, i dok su drugi bili razarani i uništavana njihova privreda , Amerika se ubrzano razvijala i supllairala zaraćene strane. Privreda je cvala, jeftina radna snaga je stizala brodovima i bilo je jeftine radne snage na pretek.
Novi scenarij u svijetskom ratu , sigurno će se voditi i na američkom tlu, ( doći će i koja raketica do njih) a onda je to sasvim nova priča.
I njihova se industrija razara, nema priliva jeftine radne snage, a nema ni priliva jeftinih resursa( sirovina) kao prije.
U takvim uvjetima sumlnjam u jačanje USA$
Jadna je ova planeta Zemlja ako se ratovima i uništavanjem čuva dolar, jedva čekam da zažive kriptovalute i da bitcoin kupovina-prodaja krene.
Ako amerikenjca treba rat treba im pomoći da opet ratuju unutar svojih granica. Recimo da im se proda neka crna, crvena ili bijela revolucija kao što su oni drugima prodavali narandžaste revolucije.
Držim da ovaj put to nebu prošlo jer je KIna i Rusija dosta jaka i to neće dopustiti, a rat kao izlaz iz krize je amerima uvijek dobro došao. Bumo vidjeli.