“Privatno je bolje od države” – Klopka liberalne ideologije koja guši državu i privatnu inicijativu

abstraktno ekonomija pokazatelji podaci

Kada se danas vode rasprave o idealnom ekonomskom modelu, mnogi su ukopani u ideološke rovove iz XX stoljeća. U tom smislu kao primjer možemo uzeti isključivo državno vlasništvo nad sredstvima za proizvodnju ranog realnog socijalizma, ali i politike slobodnog tržišta koje su desetljećima odbijale bilo kakav utjecaj države na ekonomiju.

“Perestrojka” Mihaila Gorbačova je posebno važna u smislu prijelaza s pravog modela na drugi, ali i djelomični povratak državnom vlasništvu ključnih ekonomskih sektora za vrijeme Putina i iskustva Kine, koja nije provela privatizaciju, ali je zakonom oslobodila privatno poduzetništvo pod nadzorom države. Stoga se vratimo ruskom iskustvu privatizacije, koje se ne razlikuje od onog u drugim zemljama bivšeg socijalističkog tabora i planske privrede, osim što je uspjelo popraviti negativne učinke i popraviti neke greške iz doba Jeljcina, što zemljama s ograničenim suverenitetom nije pošlo za rukom.

Sve je počelo s bajkom o “Perestrojki”

Na samom početku takozvane “Perestrojke”, a onda i tijekom “svetih devedesetih”, Rusijom je stalno odzvanjalo nekoliko postulata. Za djetinjasto naivan stav osobe koja je odrasla u Sovjetskom Savezu se to činilo logičnim i nespornim.

Prva teza je bila da su problemi sovjetske ekonomije uzrokovani su nedostatkom privatne inicijative i konkurencije. Ako date snage ljudima i stvarate konkurenciju, zemlja će cvjetati. Nakon što se osoba složila s gore navedenom, odmah je kao “da” slijedio logičan nastavak.

Druga teza je bila da je za dobrobit zemlje nužno umjetno stvoriti konkurenciju i istovremeno napuniti iznenada osiromašenu državnu riznicu.

Kako to odmah učiniti? “Mladi reformatori” su zagovarali veliku privatizaciju.

“Privatizacija je put ka prosperitetu Rusije”, onda su govorili društvu, tako da nitko ne bi posumnjao u potpuno lažnu tezu. Zapravo, čak i danas se ona aktivno promiče. Privatnici su, kažu oni, uvijek učinkovitiji od države.

Što je ovdje prijevara? Kako bi se borili protiv štetočina, predlaže se spaljivanje čitave kuće. Ali ako je kuća puna žohara, taj se problem može riješiti na različite načine. Ako uzmete bacač plamena i zapalite gnijezdo insekata, žohari će nestati. O tome da će i sama kuća nestati zajedno s žoharima, savjetnik koji predlaže takvo “rješenje” ne govori.

Dakle, vratimo se privatizaciji. Privatna inicijativa je divna stvar koja se može i treba koristiti razvoju gospodarstva i zemlje. Istovremeno, privatna inicijativa savršeno koegzistira s državnim planiranjem, a privatni oblik vlasništva isključivo treba postojati s državom, unutar jedinstvenog ekonomskog prostora. Međutim, pogrešno je reći da “privatizacija” rješava problem oslobađanja privatne inicijative. Naprotiv, ona šteti svakoj iskrenoj i dobro planiranoj inicijativi privatnih poduzetnika.

Zapravo se u to jednostavno uvjeriti. Najlakše se zapitati je li u Kini provedena velika privatizacija, gdje je gospodarstvo bilo centralizirano kao u Sovjetskom Savezu? Odgovor je ne. Nije bilo u privatizacije u Kini. Ipak, Kina ima dobro razvijeno gospodarstvo koje je stvorilo ne samo unutarnju konkurenciju, već je uspjeli konkurirati vodećim ekonomijama svijeta u relativno kratkom povijesnom razdoblju.

Stara tvornica zgrada ruševina istočna Evropa

Privatizacija bi prouzročila ogromnu štetu gospodarstvu i zbog toga Peking nikada nije pomišljao na takav korak.

Zato se dogodila na cijelom postsovjetskom prostoru, a privatizaciju su hitno proveli likovi kao što je Anatolij Čubais. Njihove aktivnosti su, za razliku od pravosuđa, već osudili povijest i “narodna ljubav”.

Želite li promijeniti politiku, prvo promijenite gospodarstvo. To su učinili ruski američki “partneri”, započinjući privatizaciju rukama “Chubaisa & Co.” početkom ’90-ih. Nakon toga je Rusija vrlo brzo izgubila političku neovisnost.

Čim je novi predsjednik Rusije Vladimir Putin krenuo prema povratku državne kontrole nad najvažnijim strateškim sektorima, čija je etapa bila i “pad” Hodorkovskog, mogućnost samostalnog djelovanja ruske države odmah se povećala.

Privatizacija je bila način prijenosa imovine socijalističke ekonomije u kapitalističke ruke. Pa? Ali, ne! Suština privatizacije uopće nije u ovome. Glavnu ulogu u promjeni gospodarstva zemlje ne igra privatizacija stanova ili podruma u susjednoj kući. Glavna stvar je prijenos u privatne ruke kontrole nad glavnim sektorima i poduzećima. I to u strane ruke, što se gotovo nikada ne spominje.

Zbog toga privatizacija nije ništa drugo nego politički prijenos kontrole nad imovinom zemlje u ruke drugih država, a sve se prikriva kao ekonomski proces.

Uvjeriti se u ispravnost ove teze opet nije teško. U prvoj fazi “privatizacije” se imovina predaje u “ruke” domaćih fizičkih i pravnih osoba, nakon čega se, nakon nekoliko godina, imovina prodaje “stranom investitoru”. Ima li išta jasnije od ovoga?

Ipak, zbog istine treba reći da, kao što je slučaj u medicini, lijek postaje otrov ovisno o dozi njegove uporabe. Kina je privlačila strani kapital za gospodarski razvoj. U čemu je razlika? U tome što je u Jeljcinovoj Rusiji odmah izgubljena kontrola nad cijelim industrijama. Tek tada su novi vlasnici, koji su uzimali  imovinu tijekom prijevarnih “aukcijskih hipoteka”, počeli komunicirati sa zapadnim kapitalom. U Kini su svu “komunikaciju” u strateškim sektorima i pitanjima vodili ljudi koje je ovlastila država.

Viro tvornica šećera, Virovitica Hrvatska.

Na temelju općeg plana jačanja zemlje je kineska država planira stvoriti nove i razviti postojeće industrije. S tim ciljem je država privukla i kineske biznismene da češće sudjeluju u procesu, dok su se u isto vrijeme strogo kažnjavali dužnosnici koji su željeli profitirati od državne imovine.

Privatizacija sama po sebi ne stvara i nikada nije stvorila nova poduzeća i nova radna mjesta. To je iluzija. U najboljem slučaju će prodana tvornica će nastaviti raditi, a broj zaposlenih u njoj će ostati isti. Zbog same prodaje se gubi kontrola nad postojećom imovinom i ne dobiva se nova. U praksi je veliki broj poduzeća je zatvoren odmah ili neko vrijeme nakon privatizacije. Zbog toga se može reći da je privatizacija, koja je prema izjavama trebala povećati ekonomsku moć države, prirodno dovela do njenog slabljenja. To je sada pogoršano velikim problemima u situaciji kada Rusija pokušava obraniti svoje interese na međunarodnoj sceni. Očito je da je put kojim je išla Kina, odnosno nedostatkom privatizacije, azijskog diva učinio jakom i prosperitetnom zemljom.

Paradoks? Ne baš. Samo trebate ispravno shvatiti da verbalne deklaracije obično dovode do dijametralno suprotnih rezultata. Želite li zaista razviti privatnu inicijativu? Nastojte omogućiti mladim talentima da rade na svoju dobrobit, ali da istovremen poboljšavaju dobrobit cijele zemlje. Zatim zadržite obveznu državnu kontrolu i državno planiranje gospodarskog razvoja. I to je čitava mudrost.

Parafrazirajući Napoleona, možemo reći da ako ne hranimo svoje gospodarstvo, počet ćemo hraniti tuđe. I nakon nekog vremena će vaše gospodarstvo “hraniti” životni standard stranih zemalja, postajući samo tržište i teritorij za “plasiranje” kapitala, nakon čega, u ovom sustavu, slijedi obvezni izvoz profita i novca u inozemnu metropolu.

Dakle, suprotstavljanje države i privatnog vlasništva u modernoj ekonomiji dovodi do njenog slabljenja. Takav sukob onemogućava ispravan i brz razvoj. Zapravo, oni koji zagovaraju razvoj samo i isključivo države ili samo i isključivo privatnog vlasništva se mogu usporediti s onima koji bi predložili da se u području obrane razvijaju samo kopnene snage ili samo pomorska flota.

Rusija treba flotu, kopnene snage, raketne trupe i jake obavještajne službe, a sve su to dijelovi jedne cjeline koji se međusobno trebaju dopunjavati i tek tada ćemo dobiti pravu, modernu i snažnu obranu države. U ekonomiji je očigledno sve potpuno isto.

“Privatno je učinkovitije od države”? – Pogledajmo činjenice

radnik ruke

Sada kada smo utvrdili da isključivost privatne inicijative nije dobra ni za jednu ekonomiju, ali i da je privatizacija po modelu kakav je proveden u svim bivšim planskim ekonomijama istočne Europe, ne samo u Sovjetskom Savezu, zapravo bila okupacija u političkom smislu, čemu se Rusija oduprla, prijeđimo na moderno doba.

Pridržavanje ideoloških načela i dogmi uvijek uzrokuje ekonomske gubitke, stagnaciju i druge tužne stvari. To vidimo u današnjem globalnom gospodarstvu, naizgled iz neočekivanog kuta. Zemlje koje su nedavno bile lideri slobodne trgovine i načela WTO danas su zagovornici sankcija, nametanja trgovinskih ograničenja, carina i povećanja carinskih tarifa. To se ne događa zato što je u Washington došao na vlast “freak” predsjednik, već zbog toga što ekonomska realnost gura SAD prema dvije važne stvari. Prva je vraćanje industrijske proizvodnje na svoj teritorij, a druga stvaranju široke potražnje za proizvodima proizvedenim u samim Sjedinjenim Državama. Ako SAD moraju odustati od ideoloških principa slobodne trgovine i “svijeta bez granica” kako bi postigle svoje ciljeve dominacije, Washington će mirno odbaciti vlastitu ideologiju.

I to je ispravan pristup, kao što je pokazala Kina, koja je odbacila ekonomske prakse Mao Ce Tunga, koji je i dalje otac i utemeljitelj Narodne Republike Kine.

Rusija se u gospodarstvu i dalje slijedi isključivo ideološke dogme. Budući da je prema Leninovoj prikladnoj izreci “politika najkoncentriraniji izraz ekonomije”, politika ruske države postaje ideološka. Tu se praktički ne razlikuje od Sovjetskog Saveza.

U Sovjetskom Savezu je glavni ideološki postulat u ekonomiji bio “odsustvo iskorištavanja čovjeka po čovjeku”, iz kojeg je izravno nastala potreba za državnom imovinom i vlasništvom nad svim sredstvima za proizvodnju. U isto vrijeme, zbog ideološke čistoće, moderna Rusija je omogućila privatne inicijative u gospodarstvu. U Sovjetskom Savezu nije bilo nemoguće otvoriti ni privatnu brijačnicu ili kafić, čak i ako bi svi članovi jedne obitelji morali raditi u njoj.

Ovaj pristup nije donio nikakve koristi. Štoviše, za vrijeme Staljina je poticana, često pretjerano, privatna inicijativa, što svjedoči postojanje oko 114 000 artela, “zadruga na dobrovoljnoj osnovi” koje su seljacima ipak omogućile da slobodno prodaju svoje proizvode. Sustav tržišta kolektivnih poljoprivrednih gospodarstava pokrivao je cijelu zemlju, a za njih su izgrađena prava remekdjela arhitekture, od kojih je jedno tržnica u Donjecku.

Nakon 1991. godine je jedna ideologija u ekonomskoj sferi zamijenjena drugom. Od tada pa do danas su liberali, koji drže ključne poluge u ekonomskoj sferi, nametnuli potpuno pogrešnu ideju da je “privatno uvijek učinkovitije od države”. Takva formulacija pitanja se po stupnju nedosljednosti ne razlikuje se od sovjetskog ideološkog pristupa. Reći da su država ili privatno vlasništvo bolji jedno od drugog je kao reći da je učinkovitija lijeva ili desna ruka istog tijela. Ali normalno zdravo tijelo treba obje ruke za zajedničke akcije. Ako je jedna od ruku izgubljena, onda već imamo osobu s ograničenim sposobnostima. Isto tako, tvrdoglavo pridržavanje ideoloških načela u gospodarstvu stvara “ekonomiju s invaliditetom”.

Mikhail Sergeyevich Gorbachev

FOTO: Mihail Gorbačov

Kao i svaka ideologija, liberalna ideologija, koja tvrdi da je “privatnik bolji od države”, potiče određene akcije. Nacisti, koji su proglasili rasnu inferiornost Židova, Roma i Slavena, koji su govorili o krivnji komunista i Židova za probleme Njemačke, nakon tih verbalnih eskapada su se okrenuli planiranom istrebljenju ljudi. Ti monstruozni zločini bili su izravna posljedica nacističke ideologije. Štoviše, činjenicu da je njemačko gospodarstvo zbog toga pretrpjelo ogromne gubitke potpuno se ignorira. Na primjer, čak i za vrijeme Drugog svjetskog rata su vlakovi s ljudima koji su bili namijenjeni istrebljenju imali prednost čaki pred vojnim tranzitom. Na okupiranim teritorijima su Nijemci, slijedeći ideološke dogme, doveli su do razvoja tako snažnih partizanskih pokreta koji su nacistima odvukli desetke divizija od glavne.

Dakle, neizbježna posljedica ideološkog pristupa u modernoj ruskoj ekonomiji je stalna želja vlade Dmitrija Medvedeva da se nešto privatizira. Na prodaju se nudi profitabilna imovina države, koja svake godine svojim ekonomskim aktivnostima puni i državnu riznicu.

Izuzetno je važno naglasiti da je trenutni proračun Rusije u suficitu, što zapravo znači da nema potrebe za prodavati bilo što. 19 948 milijardi rubalja je prihodovna strana proračuna, 18 063 milijardi rubalja su rashodi. To znači da je uporna želja da se proda državna imovina uzrokovana isključivo ideološkim razlozima.

Neki dan je zamjenik ministra za gospodarski razvoj Maksim Oreškin, koji je dobio zasluženu javnu opomenu od predsjednika parlamenta Vjačeslava Volodina, dao izjavu o planovima privatizacije vlade Medvedeva. Oksana Tarasenko, zamjenica ministra, rekla je kako se prodaje državnih udjela u kompaniji Pomorskoj trgovačkoj luci Novorosijsk (NCSP) i Ujedinjenoj žitnoj kompaniji (OZK) ne bi trebale očekivati 2019., ali je dogovor oko Sovkomflota “moguć”.

Što je Sovkomflot? Doktor ekonomskih znanosti Valentin Katasonov podsjeća da je to najveća ruska brodarska tvrtka, jedna od najboljih na svijetu. Njezini su položaji posebno snažni u segmentu poduzeća u offshore transporta nafte i ukapljenog plina, uključujući u područjima s teškim ledenim uvjetima, kao i pružanju usluga u offshore istraživanjima i proizvodnji nafte i plina. Ovo je najveći svjetski vlasnik tankera ledolomaca. Ukupna flote tvrtke je 150 plovila, od čega jedna trećina visoke klase ledolomaca. To jest, Sovkomflot je stabilna i profitabilna tvrtka za čijim uslugama potražnja raste u cijelom svijetu, posebno s pokretanjem LNG projekata u Rusiji. Zašto prodati takvu imovinu, pita se Katasonov.

Stvarno, zašto? Uostalom, ako prodajete imovinu koja generira prihod vašem proračunu, onda ga gubite. Sljedeće godine će vaši prihodi biti sigurno manji, jer izgubili ste izvor dijela prihoda. Da, primi se novac od prodaje tvrtke, ali se on potroši, isplati u obliku socijalnih obveza, a prihodi države su se smanjili. Takav korak vas prisiljava da nešto prodate sljedeće godine. To znači da će se u sljedećoj godini prihodi još više smanjivati, a što više prodajete, više ćete morati nešto prodavati. Čini se da ekonomija i nije kvantna fizika, ako se dobro pojasni.

U isto vrijeme, priča da je ono što ste prodali nakon transakcije počelo bolje raditi, jer “privatno je učinkovitije od države”, puke su tlapnje. Zbog toga što je državna tvornica otišla u privatne ruke, država nije postala bolja. Prihod u riznicu je uvijek manji, jer su porezi uvijek samo dio dobiti. Dio, jer glavna dobit privatne organizacije ili osobe koja je kupila tvornicu u državnom vlasništvu nema nikakve veze s državnim proračunom.

Međutim, oprez. Ako je privatna inicijativa, znanjem i svojim sredstvima, stvorila novo poduzeće, situacija je radikalno drugačija. Stvorena su nova radna mjesta, a državna riznica prima poreze i prihode koje prije nije imala. Stoga bi u svakom pogledu trebalo poticati stvaranje novih poduzeća i na privatnu inicijativu, ali zaustaviti privatizaciju postojećih.

liberalizam komunizam nacifasizam

Ali ovdje se vraćamo tamo gdje smo počeli. Ideologiji. Želja vlade Medvedeva za privatizacijom posljedica ideologije liberalizma koja je štetna za Rusiju. Srećom, struktura vlasti u Rusiji je takva da bez zelenog svjetla parlamenta i ureda predsjednika to neće biti moguće provesti u djelo. Dmitrij Medvedev, koji u drugim pitanjima ponekad zna biti oštriji od samog Vladimira Putina, da ne spominjemo njegova savjetnika za ekonomiju Sergeja Glazjeva, kao da je ostao dosljedan idejama iz 2011. godine, kada govorio o svojoj viziji dobra za zemlju i vlastitih prioriteta u gospodarstvu.

“Moj izbor je drugačiji. U ruskom gospodarstvu dominiraju privatno poduzetništvo i privatni investitori. U tom kontekstu, vjerujem da je danas potrebno provesti niz novih koraka. Kakvih? Prvo, država ne treba tako velike količine imovine i vlada je podnijela prijedloge o rasporedu privatizacije velikih tvrtki. Provedba ovih planova je svakako nužna. Ali ti su planovi suviše skromni. Smatram opravdanim odbijanje kontrole, a u nekim slučajevima i blokiranje udjela u mnogim velikim tvrtkama koje su sada u državnom vlasništvu”, rekao je tada Medvedev.

Od tada je prošlo mnogo godina, ali ideološka privatizacija kao da je i dalje srž vladine politike. Kao i uvijek, nema argumentiranog odgovora na pitanje zašto bi privatne ruke plana “2019.–2021.” trebale biti bolje od privatnih ruku privatizacije “1992–1993”? Da zaključimo.

1. Danas u svijetu ideološke dogme u ekonomiji slijedi nekolicina zemalja i sve trpe gubitke i probleme. Lideri svjetske ekonomije pokazuju potpuno pragmatičan i neideološki pristup, bez obzira na njihovu političku boju.

2. Slijedeći liberalnu ideologiju se ruskoj ekonomiji u razvoju nanosi ozbiljna šteta. Glavna šteta za rusku državu bi bila uzrokovana nezaustavljivim, čisto ideološkim nastavkom privatizacije.

3. Privatizacija je način da se smanje državni prihodi, što dovodi do njene ovisnosti o prodaji nove imovine, a dugoročno će dovesti potrebe za uzimanjem kredita na Zapadu.

4. Privatizacija je način prijenosa kontrole nad našom imovinom u inozemstvo. Ruski gospodarstvenici neće moći sudjelovati u privatizaciji velikih poduzeća u državnom vlasništvu, a da ne spominjemo građane, zato se uvijek govori o “stranim ulagačima”.

5. Privatizacija, ako je proglašena blagoslovom na državnoj razini, potiče privatizaciju i na regionalnoj razini, što dužnosnike dovodi do iskušenja da jednostavno ukradu novac upravo pod krinkom “privatizacije”. Prodaja za novac, umjesto da se prodaje za realnu vrijednost je najčešći način nanošenja štete državnim interesima.

No, ovdje svim ruskim narodima treba postaviti jasno pitanje: žele li početi raditi, kao što rade Kinezi, kako bi se izbjegla prodaja onoga što su generacije njihovih djedova i očeva s velikim teškoćama gradile i stvorile ili se žele prepustiti kratkotrajnim čarima “lakog novca”, nakon čega slijedi odljev profita u inozemstvo i pad u bezdan dužničkog ropstva, što sa sobom nosi gubitak suvereniteta?

najnoviji najstariji najviše ocjenjeniji
Obavijest
Jole
Gost
Jole

Dečki dragi,sjećate se možda i najomiljenije parole neoliberalizma:” Maknite državu iz gospodarstva ” !! Ono što nisu glasno rekli je nastavak te rečenice koji glasi ” da mi preuzmemo i državu i gospodarstvo.Neoliberalizam je poput boljševičke revolucije I komunizma.ideologija smišljena za porobljavanje masa.Tamo su masama upravljali Partija i CK,a u neoliberalizmu imamo korporativnu diktaturu u kojoj masama iz pozadine upravljaju korporativni vlasnici.I nakon 100 godina u pozadini isti igrači i ista grupacija,samo su sredstva i alati za porobljavanje drugačiji.

Jole
Gost
Jole

Hvala za minus.Barem se netko prepoznao u komentaru.

nessy
Gost
nessy

Ocekivano odlican clanak, odlicnog autora.
Nazalost, tendecija, je okrupnjivanje kapitala, i to na najvisem nivou. Najbogatije i najmocnije korporacije (u privatnim rukama, naravno), su mocnije, i po prihodu jace od mnogih drzava. Privatni vlasnici, po definiciji gledaju samo svoj, privatni interes. Ljudi koji imaju stotine milijardi, zele jos (za sto?), opci interes ih ne zanima. Najavljeni TIPP sporazum trebao je legalizirati pravo multinacionalki, da tuze i da se sude sa suverenim drzavama. Ovo je jasno i glasno povratak, nisam siguran, na feudalizam, ili nesto jos gore. Malo je drzava, koje su prepoznale tendencije, a jos manje je onih koje zele ili mogu nesto uciniti da se zastite od nikad sitih, uvijek pohlepnih, najcesce, zlocinaca, koji vrte, doslovno, sve pare svijeta.

Nostromo
Gost
Nostromo

Iza velikog kapitala uvijek stoji veliki KRIMINAL, sto veci KAPITAL to je veci KRIMINAL!

eu kolonija
Gost
eu kolonija

lako je meni za rusiju. neznam što ćemo mi na balkanu sa ovim našim komunističko-robovlasničkim sustavom. rusija je previše ozbiljna država da joj mi držimo pridike oko gospodarstva. ozbiljne države imaju mehanizme zaštite državnih interesa I u uvjetima potpune privatizacije. recimo da je gazprom ili rosnjeft privatne tvrtke što bi se promjenilo za rusiju. ništa jer države poput rusije mogu preko naknada za korištenje prirodnih bogatstava ubirati profit. dakle država je ta koja diktira po kojoj cijeni se od nje otkupljuje nafta ili plin a preko toga ona utječe na prihode privatnih korporacija. meni su problem ovi kleptomani na balkanu gdje se čitavo stoljeće crpe prirodna bogatstva a narod sve siromašniji. kako netko u državi poput bih, gdje ima preko 50% nezaposlenih I gdje oni zaposleni dobivaju plaću 200 eura, može u državnim institucijama dobivati plaću od po 2.500 eura mjesečno. zar u takvim državama plaća u administraciji nebi trebala biti 200 eura umjesto 2.500 eura. zar se plaća državnih službenika ne određuje na osnovu standarda građana. zar se u takvim državama nebi trebao umanjiti pdv I porez na dobit I tako rasteretiti narod I porezne obveznike umjesto što tim novcem hranimo korumpiranu kleptomansku kastu. to je ono što mene interesira I na kraju bih svima poručio

“ne pitajte se što ste vi dali za državu već što je država dala vama”:)))

mladen3x
Gost
mladen3x

Tako je,problem je krađa koja se događa u državnim poduzećima da bi ovi na vlasti preko posrednika napunili svoje džepove.

Nostromo
Gost
Nostromo

Kinezi su tu postavili standard i drugi bi ga samo trebali slijediti, korumpirani i lopovi drzavne imovine bivaju nagradjeni stajanjem pred streljackim strojem. A da to pocmu prakticirati u Hrvatskoj e onda bi 2/3 ako ne i vise clanova mafijaskog HDZ odavno bilo pokojnima.

Štijef z Doljnje Pušče
Gost
Štijef z Doljnje Pušče

Je take je Bog i Bogme, povikase seljaki, skidose gace i sijedoose u koprive.

Štijef z Doljnje Pušče
Gost
Štijef z Doljnje Pušče

Tate koji od drzave kradejo je treba nagraditi kak u Kini sa 7:65 usred cela

otpisani
Gost
otpisani

Svaka čast na analizi uspješnosti Kineske i Ruske ekonomije, ali bi daleko sretniji bio, da se autor pozabavio problemom u “ekonomijama” “država” nastalim raspadom Jugoslavije, analizom sadašnjeg stanja i eventualne mogućnosti za izlazak iz ovog ponora u koji i dalje propadamo.
Da Kina nije pobila i na dugi rok pozatvarala pokvarene političare i gospodarstvenike nikada ne bi došla na ovu razinu. Nešto slično je u manjoj mjeri i Rusija učinila, (ali bez smaknuća pohlepnog ološa).
Dokle god u Hrvatskoj sudski procesi traju u nedogled a korumpirano i lopovsko smeće prolazi nekažnjeno, mi nemamo šanse.
Najveći problem ja vidim u samoj vlasti i vladi koja može NEKAŽNJENO donositi odluke koje su čista VELEIZDAJA a za koje bi u Kini bili SIGURNO smaknuti. Tu je i sudstvo gdje od dna do vrha vrvi korumpiranim ološem. Posljedično i izaslanici u saboru i vodstva stranaka znajući kako “sustav funkcionira”, ne mogu (i kad bi htjeli) ništa promjeniti dapače, mnogima od njih ovakva kaljuža odgovara za razne malverzacije na nižim razinama….

U ovakvoj situaciji, bez vertikalne i horizontalne čistke, NIKADA se neće ništa moći napraviti ni na državnom ni na privatnom planu, jer takvoj pokvarenoj strukturi koja vlada, ne znači ništa moj ili tvoj uspjeh u gospodarstvu i naš doprinos proračunu. Proračun bi trebao biti gorivo za daljnje pokretanje gospoidarstva, a ne samo hrana za štakore i raj za njihovo koćenje.

Svjestan sam da je to sve samo dio paklenog plana gospodara Zemlje da se mali narodi asimiliraju u velike zajednice kao roblje i da se ovlada njihovim teritorijem pa da im se posisa sve što imaju vrijedno, ne mareći za njihovu budućnost i opstanak.
To se može usporiti ili čak spriječiti jedino spontanim radikalnim kažnjavanjem sudionika ove prljave rabote… Tko će to uraditi ? … ja neću jer sam već star, ali dragi moji, drugog puta NEMA.

OBICNOSAMOCITAM
Gost
OBICNOSAMOCITAM

Nema izlazka iz ovog ponora,bar ne bez revolucije. A s obzirom na kontrolu medija i svega ostaloga nekako ne vjerujem u mogucnost revolucije. Nas iz duznickog ropstva moze spasiti samo reset ove civilizacije.

...
Gost
...

… a tom resetu se bližimo i on je neumitan … pitanje je samo dali ćemo ga doživjeti ili ne.

Perun
Gost
Perun

Dobra ekonomija je samo ona ekonomija koja je odrziva …ona ekonomija koja nije odrziva nije dobra ekonomija Ekonomija je pojam za sebe a sistem koji upravlja ekonomijom je opet pojam za sebe .Gusarstvo i piratstvo nije nastalo u Americi nego u Omisu ,Opuzenu i na Hrvatskim otocima poglavito na Jadranu kad Amerika i Rusija nisu bile zaokruzene ni kao drzave ni kao politicki prostor .To je dio naseg nasljedstva to ja zovem neo liberalna turisticka ponuda .A proces privatizacije mozemo usporediti sa piratizacijom i gusarstvom sa sagledivim posljedicama tj,katastrofom lokalnih razmjera .Niko nije kriv sto mala ceta USKOKA ne mere stat na rep piratima gusarima i Hajducima.

Lucija
Gost
Lucija

Perune,
E, pa ti gusari su bili mala kompenzacija za ono što je odnošeno od nas na drugu stranu Jadrana, prvenstveno ljudi kao robovi i drvo, drveni trupci. Venecija je izgrađena na drvetu s Velebita…
A gusari postoje otkad i plovidba, naročito su bili poznati Marokanski gusari…
A gusarenja ima i dan danas, nedavni slučaj kod obala Afrike, u koji su bili uključeni i naši pomorci…
Pa i ja tebi savjetujem da ‘sagledaš širu sliku’…
Što misliš zašto je Elizabeta I imala svoje gusare?

Perun
Gost
Perun

Neko je morao krasti banane sa Spanskih galija ko ce ako nece gusari draga Lucija .Britanska kruna je bila u ratu sa Armadom dugi niz godina a kraljica Elizabeta je voljela banane a monopol za trgovinu bananama imali su Spanci.Pa bio sam na Karibima znam cijelu pricu.Sad vise banane nisu u modi sad je nesto drugo u modi a dolazi sa Kariba a ima veze sa svjetskom ekonomijom a nisu banane…

Zax
Gost
Zax

Previse komplicirano . Hitler je to davno lijepo objasnio. Jaka drzava znaci jaku ekonomiju. Amerika je pocela propadati kad su bankari i burzovni mesetari postali mocniji od drzave. Rusija se za vrijeme staljina naglo razvijala dok je za vrijeme gorbacova pocela propadati. Mada je sistem pod obojicom bio isti. I juga je dobar primjer. Dok je Tito cvrsto drzao uzde ekonomija je cvjetala. Kad je ispustio krajem sedamdesetih sve je otislo kvragu.

Nostromo
Gost
Nostromo

Ono sto je Hrvatska za vrijeme Tita napravila ovaj HDZ od 1990. nije u stanju niti o bojiti.

Mikojan
Gost
Mikojan

Zanimljivo je to, našim političarim su puna usta privatnog poduzetništva, zakona privatnog vlasništva prije svega itd itd, i tako ja sad želim biti privatnik-naftaš-plinar-rudar, imam zemlju u privatnom vlasništvu i u dubinama MOG privatnog vlasništva su nepregledne količine plina, nafte, zlata, dragog kamenja. Kada mogu početi sa eksploatacijom ? Ne, ne mogu, to je državno, trebam nekog tenisača-reketara da mi dozvoli da ja na svojoj zemlji zarađujem na mojoj nafti, plinu, zlatu, dijamantima !? pa kako to ako sve treba privatizirati. Ne bi ja imao ništa protiv da ta MOJA nafta bude državna i da se prodajom nafte financiraju bolnice, škole, gorivo za privredu i poljoprivredu doslovno besplatno ali to nije praksa. Što je to ? Sve više mi se čini da su izbori svake četri godine ništa drugo nego borba za privatiziranje svega unutar granice države te stjecanje osobne koristi bez ikakvog interesa za ostale u državi, tkz. narod.
Ako je država loš gospodar kako netko tako loš može voditi-gospodariti sa državom? Ne može upravljati brodogradilištem npr. A brodogradilište je država u malom, ima sve što država ima, ogradu, osiguranje, zgrade vlade-uprave, zgrade naroda-radnika, financije, kojekakve odjele-ministarstva, naravno vlast, upravu-Sabor i naravno predsjednika uprave-premijera.
Gubici? Za svaki gubitak postoji krivac imenom i prezimenom, ništa se ne dešava samo od sebe, sa svime netko upravlja. Ja još ni jedmom nisam čuo da je za gubitak kriv Petrović Petar ili njegov brat također, nikada, zašto?

shumadinac
Gost
shumadinac

Idealna privreda bi bila privreda vođena potrebama društva koja bi proizvodila onoliko i onda određene robe koja je potrebna društvu. Ako se radi o izvozu onda bi se proizvodilo samo toliko da zaustavljanje izvoza iz bilo kog razloga (recimo sankcije) ne bi izazvalo velike probleme društvu. Taj ideal je vrlo teško ostvariv.

“Planska privreda” (u kontroli države) je praktično isti oblik kao gore opisani sa tim da privredu vodi vladajuća politička struktura. To je realniji model ali ga vode političari…

Državno-privatna varijanta je takođe dobar model gde postoji realna i zdrava konkurencija. Jedino što treba je obezbediti da konkurencija zaista bide realna i zdrava – što je verovatno teže ostvariti nego “društvenu privredu”.

Kritika ruskog pristupa privrednom razvoju stoji ako se ona posmatra “dvodimenzionalno” – na papiru. Ono što se u čisto ekonomskim analizama ne nalazi su političko-vojni pritisci.

Zapad Kinu nikada do sada nije smatrao ozbiljnim konkurentom već je na nju gledao kao na izvor jeftine radne snage koji će postepeno da se “asimilira”. Tek sada shvataju kakvu su grešku napravili i zato, normalno, pritisak i prema njoj počinje da raste.

Za razliku od Kine Rusija su oduvek smatrali ozbiljnom preprekom. Nikada hladnoratovski pritisak ne bi popustio da Rusi nisu “pokazali galantnost”. Već smo nebrojeno puta videli da Rusi sve rade planski – i to planiraju do savršenstva. Zašto bi mislili da Putin ne bi sprečio Medvedeva u “činjenju ozbiljnih grešaka”? Koliko vidimo i pored tih “grešaka” ruska privreda napreduje.
Suština tih “grešaka” je da se sa Rusije i dalje uklanja “stigma komunizma”, da se ne dozvoli ukazivanje na nove komunističke tendencije koje bi pomogle da zapadna javnost opet na Rusiju gleda “starim očima”. Osim toga, budite sigurni da “otvorene licitacije” nisu baš potpuno otvorene. Prvenstvo će uvek dobiti jaki lobisti – da li mislite da Gerhard Šreder promoviše Rusiju zato što je voli 🙂

Da se Rusija nalazi u ravnopravnim uslovima kao što piše u ekonomskim knjigama budite sugurni da ne bi bilo nikakve privatizacije. Iz istih razloga ne treba bezuslovno pljuvati ni naše političare – tačno je da se večina vodi ličnom koristi ali je počelo raznim ucenama. U stvari, ucene (i “bele” i “crne”) su te koje na raznim nivoima i u raznim oblicima uništavaju SVE privrede sveta. Ali ekonomski analitičari ne zalaze u “teorije zavere”…

Son of Alerik
Gost
Son of Alerik

Konstrukcija ti je u jednom dijelu pogrešna. Rusiji nije potrebno uklanjanje ‘stigme komunizma’ da bi nešto privatizirali. Oni su svakako danas veći ‘neprijatelj’ Zapadu, nego li u doba komunizma. Bit će da je točnije kako Rusija privatizira ono što je za privatizaciju zrelo, bilo zbog korupcije, bilo zbog neznanja.
Bilo bi privatizacije i bez sankcija.
Neke države moraju imati velik izvoz, tako mora i Rusija (posljedično i ima jedan od najvećih suficita u trgovinskoj razmjeni) zato što izvozi energente.

Perun
Gost
Perun

Na ljutu ranu stavi ljutu travu ,nasa poslovica Mislim da je ova Ruska ,,Ponudi psu kost da bi ga mogao scepati za vrat,Moja poslovica glasi Vezem gazdu tamo gdje mu je i konj svezan.Pokojni predsjednik Franjo Tudjman krupnu stoku je svezao za jasle a sitna se razbjezala po svijetu da pase travu i pije vodu,Nije tako lijepa stala za stoku sitnog zuba ,Mudri Sine od Alerika

Son of Alerik
Gost
Son of Alerik

Perun
Kako se uzme. Niti stoji ta o jaslama, niti ova o stoci sitnog zuba, barem ne do kraja. Ti koji su među prvima stali na jasle, s vremenom su propali, po zatvorima ili u bijegu. A ni ‘stoka sitnog zuba’ nije toliko glupa. Uhljebila se, stala uz HDZ, otišla u mirovinu s prosječnih 30 godina staža – izvukla povlastice za sebe.

Perun
Gost
Perun

Hrvatska drzava ce jednog dana biti jaka i stabilna .Taj moj optimizam ne moze nista uzdrmati nadam se ni vecinu naroda iz kojeg poticem.Mene ne vodi samo idea nego i instikt za prezivljavanjem.Nada krepaje zadnja ,Mudri sine od Alerika

IVE iz pecalbe
Gost
IVE iz pecalbe

Neoliberalizam zaboravlja socijalnu komponetu privredih subjekata, (zaposljavanje i place) a misli iskljucivo o sto vecem profitu sto je nakaradno.
Pitanje: Koja je firma bolja?
A. firma koja zposljava 50 radnika i ostavruje 70% profita
B. firma koja zaposljava 500 radnika i ostavrauje 10% profita
A oba iznosa profita su u apsolutnm iznosu jedanaki.
Za privatnika sigurno firma A a za drustvo u cijelini firma B.
Jedan bogati pojedinac sa 1000 sirmaha nije pozitvno drustvo
End of story.

Piretis
Gost
Piretis

@IVE iz pecalbe- U Jugi smo imali B. firme. Zaposlenost je bila skoro pa maksimalna ali kada negdje radi njih devet umjesto jadnog onda su plaće bogu za plakat. Danas imamo, pa dobro ne baš B. firme jer ih ima npr Njemačka i Švicarska ali nešto tog tipa, pa su plaće, nekima, bolje ali je nezaposlenost ogromna.
Ispadne da smo iz zla prešli u gore.

Son of Alerik
Gost
Son of Alerik

Piretis
Nezaposlenost je u Jugoslaviji bila ogromna. Uz preko milijun i pol iseljenih ljudi ‘na privremeni rad u inozemstvo’ još je bilo 1,4 milijuna nezaposlenih krajem osamdesetih plus članovi seljačkih obitelji koji se nisu ubrajali u nezaposlene (oko 1,4 milijuna ljudi). Eh da, komesarski isprani ne vole brojke. Kad im ne pašu.

Mucke
Gost
Mucke

Je*iga onda nisi mogao u penziju sa 30 godina zivota zato sto si clan partije.Nego kako se danas vode clanovi seoskog gazdinstva,bas me zanima,ako je uopce ostao koji u ovoj ljepoti.

Ivo
Gost
Ivo

hahah, šuti ne sramoti se, kolerik. Milijun i pol iseljenih ima samo iz Hrvatske danas. Hahah, koje provale, legendaran si.

OBICNOSAMOCITAM
Gost
OBICNOSAMOCITAM

Alerik odlazili su ljudi iz Juge na privremeni rad i vecinom se vracali. A koliko ih danas odlazi s tog podrucja svaki dan?..a vratit se nece skoro niko jer dok tamo zarade penziju ovdje vise nece biti one drzave iz koje su otisli.

Lucija
Gost
Lucija

A da ti malo proučiš kriterije, Soa
– države koja vodi statistiku, te što se i kad definira kao nezaposlena osoba,
– međunarodne kriterije, radi usporedivosti…
A koji je danas u Hrv. kriterij nezaposlenosti? Ozbiljno pitam, ne mislim samo na brisanje iz evidencije onoga koji se ne javi mjesec dana?

Mikojan
Gost
Mikojan

@ Son of Alerik blebne i ostane živ,
SoA (’em ti kraticu) veliš nezaposlenost u Jugoslaviji je bila ogromna, zamisli, sad ću ovako nabrzinu probati nabrojati koliko je proizvodnih pogona-tvornica zatvoreno u mom selu, evo bez puno razmišljanja, 8 tvornica, nestalo poslje 1995. privatizacijom, prosijek zaposlenih 100-150 ljudi, gdej sat ti ljudi rade a nije otvorena ni jedna jedina tvornica, samo trgovački centri. Druga stvar, ondašnji ekonomski migranti koje smo zvali jugošvabama ili gastarbajterima to su doslovno i bili, svi su gledali kako zarađeni novac uložiti u domovini bilo u nekretnine, zemlju, strojeve i svi su sanjali o povratku. Osobno znam mnogo njih koji su devedesetih goidna doslovno plakali što su se vratili u domovinu, da, devedesetih, ne osamdesetih. Dalje, ti isti kada su uspjeli “kupiti” posao u domovini plakali su jer su morali raditi više, da više nego u njemačkoj a za pet do deset puta manju plaću. Onda seljačke obitelji i selo, osamdesetih, sa malo zemlje živjeli su više nego dobro, sva domačinstva, kuća, auto, normalni traktor, zemlje maksimalno koliko im je država dozvoljavala 10-15 jutara, rijetko ko u najmu na crno pa je imako koje jutro više, svako domačinstvo 5-10 krava, 20-30 svinja, plačali su porez, da POREZ na tu zemlju, plačali su mirovinsko i zdravstveno i sve to sa 15 jutara zemlje. Samo od mlijeka je svaki mjesec bila zarada da sve te obaveze plate, otkup stoke je bio na način da ono što želiš prodati dovezeš, izvažeš, uzmeš novce i odeš. Kakva je praksa bila devedesetih, u slobodi i demokraciji, bolje da ne pišem. E moj komesaru SoA ili bezbednjak, očito nismo živjeli u istoj Hrvatskoj-Jugoslaviji.

Piretis
Gost
Piretis

@Mikojan- Opis poljoprivrede u YU je točan. Stvarno se imalo i moglo. Ipak ima razlog zašto danas nije (na moju veliku žalost) ni približno tako.
Carine. Naime, Jugoslavija je štitila svoju proizvodnju carinama, ponekad je bilo pretjerivanja pa je tako postojala carina na fotografske aparate iako nismo imali takvu proizvodnju. Ali za poljoprivredne proizvode to je bilo smisleno i opće korisno. Hrana nije bila, kako bi današnji liberali mislili, bitno skuplja nego da je iz uvoza nego je hranila cijelu državu a bilo je i za izvoz.
Ulaskom u WTO presudili smo svojoj poljoprivredi i samo zahvaljujući našoj navici da kupujemo po placevima ili direktno od seljaka selo još postoji. Pitanje je samo: Do kada?
P.S. Oni koji su se bavili poljoprivredom tada a i danas (ja sam nešto mlađi od njih) čak tvrde da se onda manje radilo a više imalo.

IVE iz pecalbe
Gost
IVE iz pecalbe

Son of Alerik, ti opet imas proljev na usta. Koliko je danas izseljenih? Koliko ih je danas na OPG, koliko ih danas na crno popravlja automobile, postavlja grijenje, struju, keramicke plocice, nemoj sa tim priljevom udriskati ces i sefa i stanicu

IVE iz pecalbe
Gost
IVE iz pecalbe

Pretis, koliko je sada situacija drugacija sa braniteljima i domjebninim ujebima, pardon domoljubnim uhljebima?

Lucija
Gost
Lucija

Shumi
Ne znam kako je kod vas u Srbiji, ipak je drpanje počelo 10 godina kasnije.
No u Hrvatskoj postoje ekonomski analitičari koji su ukazivali upravo na ove stvari koje je g. Babić napisao.
E, nema ih odavno. Ni u ministarstvima, ni institutima, čak ni u stručnim časopisinma.
Neki su vani, neki srećom imaju nešto svoje, a neki su – potpuno izgubljeni.
Slučajno?
I da, jednom je baš bilo rečeno da se bavi – teorijama zavjere.

Bruno
Gost
Bruno

Ne, Shumadinac. Gerhard Schröder je već odavno istaknuti ruski lobist u Njemačkoj. Ali za godišnju milijunsku plaću. Ne voli Schröder ništa i nikoga osim novca.

Ivo
Gost
Ivo

Da je liberalni fašizam samo umiveno robovlasništvo, nije uopće sporno. ono što se moramo zapitati je kako je moguće da ljudi bivaju opetovano preveslani u izglasavanje tog smeća na čelo države. Viđeno u Argentini ne tako davno. Ispada realno da prosječna ljudska ovca ima pamćenje amebe i svijest (logično,a čega drugog) ovce. Nedavno proživljene patnje se brzo zaborave, i povjerenje daje slijedećoj slatkorječivoj bud@li koja ih onda ponovno ošiša do gole kože.

Potrebno je zaista maksimalno strpljenja da i dalje želiš pomoći tim ovcama bez pameti, i raditi za nihovo dobro, znajući da ti nisu u stanju reći ni hvala. Jedini što čovjeka veseli je da u trenucima promjena zanos ljudi traje dovoljno dugo da se stigne obračunati s neprijateljima naroda, i posložiti pristojan broj njih pred zid, dok se oni koji ostanu prikriveni ponovno ne razmašu i okrenu ovce na svoju stranu. Čovjek ipak treba biti zahvalan i za to, hebi ga.

IVE iz pecalbe
Gost
IVE iz pecalbe

Zar ti Ivo mislis da je u Hrvatskoj drugacije, u dndu na Argentinu, Cile ili, pogledaj smao glasacko tijelo HDZ mafije?
Ja za HDZ nebih glasao, ni da me repetiranom puskom prisiljavaju, ali neuki i nepismeni nasijedjau na njihove price, a korumpirani koji su privatizirali i necasno zaradjuju daju im donacije.
Ljepo je nedavno rekao Ante Nobilo: “Napravili smo pogresnu drzavu, najbolje idemo sve potracati i krenuti ponovo.”

Ivo
Gost
Ivo

znam Ive, znam. Hrvati su još žešće ovce za šišanje, nažalost.

alan ford
Gost
alan ford

neoliberalnu ideologiju, turbokapitalizam, špekulativni virtualni kockarski kapitalizam na burzama.. sve je to izmislila rotšildsko-rokefelerovska ciobankarska lihvarska mafija, vlasnici FED-a, vlasnici SAD-a, vlasnici UN-a, vlasnici EU…. I svi mi, koji smo odrasli u nekadašnjoj Jugoslaviji, ranije smo bili naivni, vjerujući, da će samom privatizacijom i samim prelaskom sa socijalističke državne ekonomije na kapitalističku, preko noći, doći totalno blagostanje i bogatstvo kao u Njemačkoj, Danskoj, Austriji, itd… malo sutra Ustvari, rezultat tog blagostanja koje je postignuto u sjeverozapadnoj Europi, bila je razumna takozvana “socijalna tržišna ekonomija”. Koja je vladala u tim državama od 1945. do negdje sredine 90-ih godina. Jedan od autora te ekonomije, bio je tvorac njemačkog gospodarskog čuda nakon rata, Ludwig Erhard, ministar gospodarstva dugogodišnjeg poslijeratnog kancelara Adenauera ( 5 mandata i ukupno 20 godina na vlasti!!) i kasnije i sam kancelar Njemačke sredinom 60-ih godina. Parola Erharda bila je “blagostanje za sve”. “socijalna tržišna ekonomija”. bila je kapitalistička ekonomija, ali sa visokim stupnjem socijalne zaštite i državnih mjera u Njemačkoj i ostalim zapadnim državama.. Može se reći, da je to bila kao neka mješavina između socijalizma i kapitalizma. Naši stariji ljudi iz regije, koji su 60-ih i 70-ih bili po Njemačkoj, Austriji, Švedskoj itd.. i danas pričaju sa oduševljenjem o tom zlatnom dobu, o toj Njemačkoj, koja je tada bila raj na zemlji. Sa visokim zaradama, sa mnogim mjerama socijalne zaštita za radnike, neograničeno pravo na bolovanje, Božićnice, Uskrsnice, zaštita od otkaza….zabrana firmama da smanjuju radnicima satnice, itd, itd. Tada je bila drugačija politička i ekonomska situacija u Europi i svijetu. Nije još bilo EU (bila je samo EEZ, kao čisto gospodarska zajednica,) bile su nacionalne države sa stvarnim granicama, koje su čuvale ne samo svoje granice, več i vlastitu nacionalnu ekonomiju, velike koncerne se držalo na uzdi, tako da oni nisu mogli, tek tako, preseljavati svoke svoje tvornice i podružnice u siromašnije države Europe i svijeta zbog jeftine radne snage i jeftinijh troškova, kao što mogu danas. Sve te mjere štitile su tada njemačke radnike, i one domicilne Nijemce, i one strane radnike, “gastarbajtere”, Hrvate, Srbe, Bošnjake, Grke, Talijane, Španjolce, Turke… itd..koji su radili u Njemačkoj…. Međutim, nakon 1990., nakon sloma komunizma i SSSR-a, nakon pretvaranja EEZ u EU, 1992., Mastrichtskim ugovorom… i kasnije nakon proširivanja EU i NATO-a, taj dobri razumni sustav nacionalnih ekonimija i nekadašnje “socijalna tržišna ekonomija”. sve više se ruši,.. Jer su lihvari, rotšildsko-rokefelerovska mafija, započeli svoj proces globalizacije i stvaranja robovlasničke svjetske države, o čemu sanjaju još od početka 20-og stoljeća. Po naređenju tih mafijaša, tamo megdje od sredine 90-ih godina, započine jebanje u zdrav mozak, koje se u propagandnim medijima naziva “nužno sprovođenje reformi”, A to je ustvari sve više se ukidaju mjere socijalne i državne zaštiite i sve više se sve privatizira… sve više treba običnom čovjeku otkidati od usta. Tako je 90-ih privatizirana i njemačka pošta i telefon i postala je privatna firma, veliki koncern Telekom (koji je danas vlasnik i hrvatskog telekoma, a mislim i ostalih telekoma u regiji), svjetski koncern, čiji najveći dio dionica drži hazarska lihvarska banka… Pročitaj više »

Perun
Gost
Perun

Svaka cast Alane .F. dobra analiza .Izgleda da Evropa pocinje da lici na brod prenakrcan putnicima i robom a oluja se tek sprema (citaj recesija).

Red Dog
Gost
Red Dog

Bilo je tu i ciste mrznje i zelje da se zatire sve „komunisticko“.
Gledao sam intervju sa Nemcovim.
– Drzavna preduzeca treba prodati, pokloniti, baciti.
– Zasto baciti?
– Da komunisti nemaju sta preuzeti ako se vrate.
To je bila osnovna zamisao. Tacka posle koje nema povratka. Jer ako komunisti i pobeduju na demokraticnim izborima ce preuzeti… sta? Nista, jer je sve privatno i u to se ne smeju mesati.
U „diktaturama“ kao sto je Rusija se mozda i moze nacionalizirati, uz osude o krsenju ljudskih prava i sankcije. Ali ako vukojebine, kao sto su Srbija ili Hrvatska, pokusavaju ce kapital skicati i praviti probleme, tako da niko ni ne razmislja o tome.

Red Dog
Gost
Red Dog

Putin je toliko netipican da bi se moglo reci da je nenormalan za danas.
Gledao sam neverovatno intiman dokumentarac o krugu oko Jelcina. Primili su i novajliju Putina i sredili su mu pobedu na izborima. Dok je Putin drzao pobednicki govor naciji, izmedu ostalog o vaznosti postenja, se je stab u susednoj sobi smejao najvnoj budali.
Danas ih nema vise. Preostao je samo Medvedev.
A i Jelcin je gundao neko vreme kasnije kad je gledao Putina na televiziji: „Suvise je… crveno“.

Lucija
Gost
Lucija

Ma naravno.
Pa već sad tvrde koješta. Za kojih 5 godina će tvrditi da je npr Pliva bila neka zgradica gdje su 2 ili 3 čovjeka proizvodili Andole…i poslovali, naravno s gubitkom.

Miki maus
Gost
Miki maus

Luce, snaga Plive je bila u Sumamedu, 20 godina traje pravo na patent za lijek, a posle toga je opce dobro. Samo sa US trzista je Pliva dobivala oko 250 milijuna $, plus ostali svijet, ogromni novci,a i dolar je nekad bio puno jaci( krajem osamdesetih 1$-3,5 dm). Pliva je bila jedna od 5-6 farmaceutskih kompanija koja je uspjela napraviti tzv blockbooster lijek(Sumamed), ali nije uspjela napraviti novi blockbooster i kad su istekla prava za Sumamed, preko noci je ostala bez ogromnih prihoda. Opcenito, svijet nije statican, stalno se mjenja, stizu novi igraci, moras se boriti i prilagodjavati. Vecina komentatora ovdje svijet uzima kao nesto staticno, nepromjenjivo, pa tako i privredu. Vecina je i protiv uvoza strane robe, a kome bi onda prodali svoju robu, ako zatvore granicu za uvoz? I drugi ce tebi. Samo usporedite svijet prije 40-ak godina i danas. Nije bilo Kine, Koreje…( brodogradnja npr), potpuno dragacije sve okolnosti.

Mucke
Gost
Mucke

Snaga Plive je bila u drustvenom vlasnistvu koje je istu firmu dovelo na vrh svijeta proizvodima poput sumameda,apaurina,heparina ili palete proizvoda za gastro tegobe(najbolja oralna suspenzija na svijetu) za koje danas tesko mozes naci dostojne zamjene u nasim apotekama.Privatizacija Plive je donijela samo tehnolosko nazadovanje drzave a to se ne moze pravdati nekakvim “okolnostima”.

Mikojan
Gost
Mikojan

Za privatizaciju Plive mnogi političari, samozvani domoljubi bi trebali ostati bez sve imovine i onda bez glave, mnogi, mnogi. No, to će se zaboraviti i nikome ništa.

Lucija
Gost
Lucija

Maus
Nervirala sam se i kad sam gledala bilance Plive u “pretvorbi”.
Običan lopovluk s uništavanjem konkurencije. I Nestle je htio kupiti Kraš i zatvorit ga, ali to je druga priča. U svim banana državicam prvo su krenuli na visoku tehnologiju.
Pa su micali rukovodne kadrove i na njihova mjesta doveli hohštaplere, ma ne i ovaj izraz je kompliment.
Postoji jedno pismo radnika Plive na internetu (našla to kad je Orešković postao premijer), opisom užasa koji su ih snašli, od čudnih ugovora koji su ih upropastili – širenje, nešto kao Agrokor, u što su ulupani grdni novci, a neki se obogatili.
Jedan od gadova ima i kuću u NY.

Miki maus
Gost
Miki maus

Pa, to i jeste glavno pitanje, gdje je nestao ogroman novac od prhoda na prava za Sumamed? I zasto taj novac nije iskoristen za istrazivanje i razvoj, npr novog blockboostera. Tko se jos sjeca hiperuspjesnog menadzera Covica, direktora Plive? Tko se sjeca panike pred kraj prava i prihoda od Sumameda? Tada je u medijima 2-3 mjesecno Pliva izbacivala novi “blockbooster”. Nekazem da Pliva i dalje nebi bila uspjesna i jaka, ali ni blizu kao sa prihodima od Sumameda. Za razvoj novog blockboostera trebaju godine i godine i ogromna sredstva, pa ako uspijes, nema jamstva.

Mucke
Gost
Mucke

Jedini ispravan potez koji politicari mogu povuci u ovom trenutku je povratak na drzavu blagostanja iz 70-ih i 80-ih sa svim ondasnjim ogranicenjima koja su se stavljali pred privatne biznise.Da budem jasniji, privatni biznis ni u jednom trenutku ne moze narasti toliko da predstavlja opasnost po drzavu (bilo koju),takodjer ne moze postati vlasnik nicega sto se smatra javnim (narodnim) vlasnistvom.

Grom iz vedra neba
Gost
Grom iz vedra neba

Dobar članak. Dobro zapažanje. Dobra analiza. Dobro objašnjeno.

Moreno
Gost
Moreno

Privatizacija je kompleksno pitanje i teśko je odradit, ne uvik, ali je često bolje ništa ne poduzimat.
Privatno vlasništvo nad sredstvima za proizvodnju proizvoda i usluga nije sporno, ali samo za područja koja nisu monopoli.
A najveći problem je privatizacija upravljanja centralnom bankom i privatizacija poslovnih banaka šta se u Hrvatskoj dogodilo 1994 jer da nije, ni oluje 1995 nebi bilo.
Sa mogućnośću distribucije novca odnosno usmjeravanja tokova novca postiže se to da se političarima daju zadaci kako bi donosili određene zakone koji su uglavnom protiv građana, a u korist onih koji vladaju nad novcem. Ako je iznad političara na vlasti neko ko želi da se neka tvrtka uništi onda će je političar uništit i joś na tome dobit mita sa druge strane.

Upravljanje novcem je pitanje svih pitanja i to nebi smilo bit privatno.

Kažun
Gost
Kažun

Franjo, vrati seee (Tahi) !

Štijef z Doljnje Pušče
Gost
Štijef z Doljnje Pušče

Matija Gubec i Stijepan Pasanac, vrnite se, tak imamo vas rad.

Bruno
Gost
Bruno

Uvijek je najbolje ako država i privatni poduzetnici surađuju, odnosno ako im se interesi ne razilaze. Jedan moj poznanik ima tvornicu sa 200 zaposlenih u Njemačkoj. Pokrenuo ju je iz svoje male radionice davnih 70-ih. Čovjek proizvodi zaštitu od vjetra, sunca i kiše za automobile, što vožnju čini ugodnijom i lakšom. Vlasnik je 26 patenata i sve je izgradio sam svojom vlastitom inicijativom. Državi je samo važno da njegovih 200 zaposlenih plaćaju porez i sve ostale socijalne iznose, te da njegovo poduzeće ostvaruje dobit i plaća porez. Kako vidimo, privatna inicijativa u suradnji sa državom daje najbolje rezultate. Država je tu da stvori što je moguće bolje okvirne uvjete za poslovanje. Nažalost, znamo da to nije uvijek tako.

Direktor
Gost
Direktor

Bruno, nisi mogao jednostavnije napisati, “Država je tu da stvori što je moguće bolje okvirne uvjete za poslovanje. ” na žalost kod nas je Država ta koja ti zabranjuje raditi, zatvara te, kažnjava te i na kraju te naziva i lopovom. I kad pomisliš da će krenuti na bolje evo nam “inspektorata” u velebnim prostorima umjesto državnim prostorima, čiji najam košta mililone mrtvih životinja a sve da bi se zbrinulo partijskog druga i oderalo obrtnike, male i velike poslodavce. Ova država je za privatnu inicijativu najmanje deset puta gora od bivše tamnice naroda Jugoslavije. Ko ne vjeruje neka pita stare obrtnike.

Lucija
Gost
Lucija

Direktor
Jedino ako obrtnike posjetimo doma. Većina obrta je zatvorena.

pera lozac
Gost
pera lozac

Haha, u Baranji je 91-e bilo 26 privatnih mesara, pre dve godine je i zadnji zatvorio.
Mlin radi nesto kilavo 10% onog ranije, parna pekara zatvorena, secerana raznontirana i razjebana, Progres i Neimar (gradjevina) nestale, da nenabrajam vise sve sto se moglo unistit, unisteno je.
A posebna prica je Belje koje je todoric unistio.

Perun
Gost
Perun

Dobar clanak a ovo sto cu napisati je samo komentar na zbivanja proteklih decenija na ovom prostoru a potaknut prethodnim textom

Tesko je sagledati velicinu i znacaj politickog procesa kad si dio njega ,tada nedostaje nesto sto analiticari nazivaju ,,vremenski odmak ”. A kod novinara postoji tendencija ,,ovdje i sada” a o posljedicama kasnije ako bude bilo vremena.Ljudi u bivsoj drzavi uvijek su znali sta ih razdvaja ali rijetko je netko iskazivao interes za ono sto nas povezuje.Da li je to zajednicki jezik ,pismo ,ekonomija,brakovi medju ljudima ,obicaji etc.etc….Nisam nostalgicar i pesimist a i vecina ljudi koje poznajem .Pamtim kad me je otac odveo kod rodjaka u posjetu da mi pokaze STECAK U DVORISTU KUCE.Tada to nisam razumio ni shvatio sta je htio ,jednostavno mi je pokazao gdje su,, kamenovi”.Kasnije sam pokazao interes za KAMENJE i povijest (historiu) i poceo traziti po literaturi da saznam nesto vise o sebi i drugima.Povijest (historia) ima lice i nalicje,Moze biti vidljiva ali ne shvatljiva za nekoga u odredjenom trenutku.Uzroci i posljedice ,cinjenice i pretpostavke, nadanja i i vidljivi rezultati,….svega sto se desavalo oko mene, i okruzenja i zajednice gdje obitavam,…bicem i duhom… Dio sam naroda ,slavenskih korijena i na to nedam i toga se ne stidim, sta vise ponosan sam na to svoje SLAVENSTVO .Mi smo dio svijeta i sve sto se desava odrazava se i ima uticaj i na ovim prostorima .Svaka prethodna vojska uvijek je bila okupatorska a ova nova vojska oslobodilacka ..Tako je i sa ekonomijom svaka neodrziva ekonomija je propala ekonomija a svaka odrziva ekonomija je dobra ekonomija .Na ovim prostoroma obitavala je i ,,DUBROVACKA REPUPBLIKA ” pa je nestala sa politicke scene ukazom Napoleona .General Lauriston ušao je u Dubrovnik 25. svibnja 1806. i na gradskim zidinama podiže francusku zastavu. Godine 1808., 31. siječnja car je proglasio Dubrovačku Republiku – ukinutom.NESTO SLICNO DOGODILO SE I ,,SFRJ” i ona je ,,nestala” kao politicki faktor ukazom predsjednika USA i podjelom na republike tj.novonastale drzavne tvorevine,sa ,,vlastitim i nametnutim ” ekonomijama,politickim uredjenjem i represivnim aparatima (vojska i policija).Kuca je postala tijesna jer je celjad postala bijesna.Te potomke Dubrovcana i ostalih naroda naci ce te i u americkom politickom establismentu ,onome koji je pokopao bivsu drzavu SFRJ.Dubrovačka sinagoga je najstarija sefardska sinagoga u svijetu, od onih koje su još aktivne. Druga je najstarija sinagoga u Europi.Pokusajte naci poveznicu izmedju dubrovackih trgovaca i americkih trgovaca robljem .Nadjite vremena za malo dublju analizu desavanja na ovim prostorima i pokusajte naci distancu za analizu procesa i desavanja na ovim prostorima.Slaven Bijelac Slobodan Strijelac

P.S Procitajte ,,Povelju Bana Kulina Napisana je 29. kolovoza 1189. godine arvaticom na jeziku u kojem preteže hrvatski jezik nad crkvenoslavenskim, s dijelovima na latinici napisanima latinskim jezikom, i kao takva zaslužuje pozornost ..sto bi nas narod rekao ,,obican trgovacki ugovor ” iz tog vremena

Laki Topalović
Gost
Laki Topalović

Mislim da se ovdje više govori o pravom modelu privatnog poduzetništva, kojeg ipak kontrolira država, ali ga ne financira i isključuje privatizacije. Bilo bi dobro da si Son of Alerik da truda da pomno pročita ovaj članak. jer mu je ovo omiljena tema.

Son of Alerik
Gost
Son of Alerik

Kad se malo bolje razmisli, nema ničeg ljepšeg za uprave državnih tvrtki od socijalizacije gubitaka. Recimo, u par godina s nekoliko tisuća radnika stvoriš nekoliko milijarda gubitaka, uzmeš taj novac od svih onih poduzeća koja su radila s profitom, od stanovništva kroz PDV, trošarine i ostale namete te saniraš gubitke.
Državu onda imaš kao servis preko kojeg paraziti, loši, nesposobni isisavaju životnu snagu (i novac) od onih koji rade, stvaraju. Tako postavljena država je san snova svih partijaša, aparatčika, neradničke klateži koji ‘znaju’ da je za sve kriv neoliberalni kapitalizam, uključujući i raspad milog im samoupravljačkog polugladnog sistema.
Idemo s primjerom broj 1.
Tvrtka AD Plastik iz Solina je dio nekadašnje Jugoplastike. Privatna je tvrtka, privatizirana 2001. Sami zaposlenici su vlasnici oko 20% firme. Imaju svoje tvornice, osim u Solinu još u Rusiji, Rumunjskoj, Srbiji, Mađarskoj, ukupno osam tvornica u pet država. Prihod im je oko milijardu i sto milijuna kuna s 2 400 radnika. Jedan su od najboljih i najvećih proizvođača plastičnih dijelova za auto industriju.
Primjer broj 2.
TLM Šibenik država prodaje hrvatskom konzorciju za 1 kunu. Radnika 1400, proizvodnja 50 000 tona aluminija na godinu. Država sanira 800 milijuna kuna državnih jamstava za TLM, odnosno gubitaka. Konzorcij Adrial baulja s tim radnicima i s tom proizvodnjom nekoliko godina kako bi firmu doveli do stečaja. Razlozi – nepostojanje obrtnog kapitala, višak radnika, premala proizvodnja. Poduzeće kupuje slovenski Impol. Zapošljava 500 radnika i povećava proizvodnju za skoro 100%, na 90 000 tona. Posluje s profitom, a država bere poreze.

Bi li za hrvatsku državu bilo bolje da nije privatizirala TLM i da je toj firmi svake godine uplaćivala u prosjeku 100 milijuna kuna za gubitke, bolje rečeno za pljačke uvezanih mafijaških grupa unutar firme i same države?
Bi li za hrvatsku državu bilo bolje da nije privatizirala po principu radničkog dioničarstva AD Plastik koji bi kao državni dosad se ugasio?

Generalizacije su loše i ne mogu se automatizmom primjenjivati kao ideološka mantra. Negdje je privatizacija najbolje rješenje, negdje je najgore moguće.

Kina je imala svoj model koji bi ostao prazna i gladna kineska priča da nije bilo ‘neoliberalnog kapitalizma’ voljnog ulagati u Kinu.

Rusija je doista bila stado za šišanje ‘neoliberalnom kapitalizmu’. Mnoge tvrtke su jednostavno morale propasti nakon raspada SSSR-a, ako ni zbog čega drugoga, onda zbog raspada dotadašnjeg tržišta. Ono što je valjalo razgrabili su ruski novonastali oligarsi. Njima se također mora odati priznanje za preživljavanje Rusije u tranzicijskim okolnostima. Vođeni pohlepom, sačuvali su rusko gospodarstvo do trena u kojem je ojačala država. No, Rusima i Putinu je bilo relativno lako kasnije ucijeniti oligarhe i staviti pod državnu kontrolu dobar dio gospodarstva. Da, imaju naftu i plin koji su državni.

Umjesto zaključka – ne valja se slijepo držati ideologija, ali valja voditi računa o nacionalnim, državnim interesima i izabrati najbolje. To je odgovornost državnika i politike. Po toj odgovornosti, kao i svijesti naroda o njegovoj moći i odgovornosti za vlastitu sudbinu se danas države razlikuju. kako po uspješnosti, tako i po zadovoljstvu naroda samog življenjem u svojoj državi.

Ivo
Gost
Ivo

lupetaš po narudžbi,kao i uvijek. Kad si već kod konkretnih primjera, ajmo malo o brodogradilištima. Rade i decenijama zapošljavaju desetke tisuća ljudi kao državna, bankrotiraju unutar par godina kao privatna, tvoji gazde veselo odlaze punih džepova isisanog novca.

Za vrijeme Jugoslavije izdajnički ološ i subverzivni elementi tvog kalibra bili bi izvedeni pred sud, suđenje bi trajalo 2-3 sedmice, nakon toga bio bi s pravom proglašen neprijateljem naroda i poslan na gubilište. Streljali bi te u ranim jutarnjim satima i zakopali u neoznačenom grobu. Jugoslavija je znala kako s ljudskim šljamom, šteta je da su se s vremenom razmekšali. Kad si okružen ljudskim smećem, budnost ne smije nikad popustiti.

Bubakar Sanogo
Gost
Bubakar Sanogo

Ivo – sramotis se. Brodosplit je desetljecima pod drzavom poslovao sa milijardama gubitaka, nakon privatizacije posluje pozitivno iz godine u godinu. Uljanik desetljecima sa milijardama gubitaka i onda je uslijedila kvazi privatizacija u kojoj vecinu drze “radnici” a ne privatni kapital i nakon toga je uslijedio slom.

Ivo
Gost
Ivo

Pušikar Snogu, lupetaš po običaju. Sva brodogradilišta u Jugoslaviji poslovala su s dobitkom i omogućavala razvoj cjelokupne prateće industrije, što je za tebe, jasno,neshvatljiv koncept.

Problem Brodosplita i ostalih brodogradilišta kod nas nastao je poslije tzv. osamostaljenja, kad su kriminalci iz hdz-a počeli s tihom privatizacijom, pa su se odjedanput počele zapošljavati horde vanjskih podizvođača (tzv. kooperanti), koji su radili isto što i zaposlenici brodogradilišta, ali za puno veće novce, plus ogromne zarade njihovim gazdama. Normalno, u pitanju je bila organizirana pljačka, i sve to skupa nema veze s državnim upravljanjem, već s organiziranim kriminalom.

Što se Brodosplita tiče, u pitanju je još jedna tipična organizirana pljačka i izvlačenje novca. Broj radnika je drastično srezan, veliki brodovi se odavno ne rade, zadnji pred više od desetak godina, a tzv. ‘brodogradilište’ opstaje zahvaljujući raznoraznim državnim poticajima i donacijama, kojima kriminalni državni vrh kupuje nešto socijalnog mira, dok lovu od poticaja dijeli s nominalnim gazdom.

Ovo za Uljanik neću ni komentirati, pokazuješ ili da si inherentno ograničen, ili plaćen da izigravaš naivca. Sad smisli neštro pametnije da opravdaš praznični sendvič.

Mölltaler
Gost
Mölltaler

Boeing u Americi isto već desetljećima posluje sa gubicima i opstaje zahvaljujući desecima milijardi $ državne pomoći i nikome ne pada na pamet kritizirati tu pomoć. Zašto? Zato što je bitan za razvoj tehnologije i držanja koraka sa konkurencijom. Jugoslavija je npr. proizvodila podmornice. Samo 10-12 država u svijetu ima tehničke mogućnosti za takvo što. Nije uopće bitno da li je ta proizvodnja bila u gubicima bitno je da smo imali pamet za takvo što. Sada to više ne možemo i pokrenuti to sa nule je gotovo nemoguće. Najlakše je porušiti tvornice i brodogradilišta, napraviti hotele i zaposliti konobare i sobarice. To može svaka budala. Napraviti mlazni motor ili podmornicu može manje od 5% država u svijetu, a mi smo bili među njima. A vi slobodno slušajte o slobodnom tržištu od amera, a oni pomažu svoje strateške kompanije bilionima $.

onaj najgl.......veći Dalton
Gost
onaj najgl.......veći Dalton

@Mölltaler
Da li Vi to gospodine tvrdite da smo prije znali napraviti avione, a sad ih ne znamo ni kupiti?
Al’ smo napredovali.
P.S.
Pljačka resursa, ratovi i diktature, uništen okoliš, lova ide van, neovisno radi li se o korporacijama, Svjetskoj banci, MMF-u ili nekom u nizu. To je dobitna kombinacija laprdanja o slobodnoj trgovini.

onaj najgl.....veći Dalton
Gost
onaj najgl.....veći Dalton

Ah, da, još nešto. Zbilja je ovaj svijet zanimljiv.
Recimo Amerikanci pozivaju zemlje da ne dozvole prelet ruskim zrakoplovima njihovim zračnim prostorima.
Ako čovjek uzme kartu Airways, iznenadi se tko sve prelijeće ruskim zračnim prostorom. Kad bi Rusija zabranila prelet nekim zračnim prijevoznicima, pa oni morali zaobilaziti ruski zračni prostor, čineći 5 ili 10.000 km više, osjetno bi ih to zaboljelo u biznisu. pa i divove kao što je PamAm. A neke bi dovelo i do bankrota.
A što reći o ruskoj prodaji titana, npr. Boeingu. Boeing bi bez toga proizvodio samo trećinu sadašnje godišnje proizvodnje. Koliko bi profitirao Airbus. Kojeg Trump sada ganja zbog kao ”nezakonitih subvencija EU”. Valjda su američke subvencije Boeingu ”zakonite”. A bez ruskog titana, u Seattleu bi došlo do masovnog otpuštanja zaposlenika, a gdje su još stotine, ako ne i tisuće kooperanata….. Blizu stotinjak tisuća radnih mjesta.
Pa to sve još u svjetlu američkih sankcija Rusiji.
Zbilja je ovaj svijet zanimljiv.
P.S.
Malta. U mene tako zovu vrstu građevinskog materijala.
Kad ono i ona ima zračni prostor.
A onda saznam da se bave i švercom i preprodajom libijske nafte.
Imaju i neki službeni program prodaje EU putovnica za veliku lovu. Uglavnom nekim talentiranim umjetnicima kriminala, možda i terorizma.
Maštovit doprinos razvoju lokalne ekonomije.

Perun
Gost
Perun

Molio bih uvazenog revolverasa ,gospodina Daltona da kaze neso i INA-i i njenim resursima u meni dragoj Rusiji i Siriji napacenoj zemlji, Kaj Davor Stern nis ne zna o tom. Pa o Plivi gospon Dalton ,to je tabu tema v Zagrebu i Remetincu ,Vrag mu bogca zjebal.Kaj se to dogovaralo v podrume u INA-i.Zakaj ne bumo busili v Rusiji i v Siriji ili negde drugde gde ima za busiti i crpsti plin i naftu.

Ramzes
Gost
Ramzes

Bravo,to je to

Piretis
Gost
Piretis

@Ivo- Brodogradnja ti je loš primjer. U ex YU brodogradnja je držala glavu nad vodom samo zato što se gotovo sve prodavalo van za devize (izvoznik je 40% mogao zadržati u valuti) pa je svoj dio prodavao po bitno višem tečaju od službenog onima kojima su devize trebale (zvalo se to šticovanje ili šticung). Na taj je način ta grana bila u pozitivi. Kad je država propala nestalo je takve trgovine devizama i nova je država (tj svi mi) morala financijski pomagati.
Dio o strijeljanju ne želim ni komentirati. Očigledno da ti ta država nikoga nije držala u svojim kazamatima, jer da jeste drugačije bi mislio.

Ivo
Gost
Ivo

piretis, brodogradnja je odličan primjer, kao i avio-industrija (Jugoslavija je proizvodila mlazne lovce, hrvatska uvozi krševe stare 30 godina, a ni to ne uspijeva kako treba). Postoji nešto što se zove razvoj privrede, prateće djelatnosti i slično, ali vidim da je i tebi to špansko selo.

No, ajmo s brojkama, tako je najbolje začepiti usta amaterima: Jugoslavija je imala brodogradilišta i sufinancirala ih, i u trenutku raspada imala zanemariv vanjski dug. Hrvatska je sve privatizirala i zadužena je do grla, plus većina obrazovanih pobjegla van države.

Ti sad možeš naklapati o kojekavom šticungu i ne znam kojim pizd…..ama do sutra, ali ovo je pametnome dovoljno. Ekonomija je bila postavljena na zdravim nogama.

I da, u pravu si, nitko od mojih nije bio u kazamatima. Svi su poštovali zakon i pošteno radili. Uz to, nisu rovarili protiv države koja je radila za narod, a ne protiv njega, kao ovi bantustani danas. Što prije uvedemo smrtnu kaznu za djela protiv naroda i države, to bolje. Kinezi su tu zakon. Napuniti stadion par puta godišnje s ljudskim otpadom kao i oni, i vidjeti ćeš kako brodogradilišta rade.

Piretis
Gost
Piretis

@Ivo- “No, ajmo s brojkama…” a ono ni jedne brojke. Hajde s brojkama, da vidimo.
Jugoslavija je bila gladna deviza. Imali smo nekonvertabilnu valutu a što-šta je valjalo kupiti vani (npr naftu). Tako da su brodogradilišta, za koja ja nisam rekao da nisu dobro radila, jer jesu i to svi u svijetu priznaju, uz turizam donosila prijeko potrebne devize. E sad, to je išlo samo zato što smo tada imali sistem kakav smo imali. Kad je sistem propao, a morao je, propala je i brodogradnja. Barem onakva kakva je bila.
Turizam je opstao, poslije porođajnih muka, unatoč gornjoj Babićevoj tvrdnji kako je svaka privatizacija put u pakao, upravo zahvaljujući privatizaciji i žilavosti i snalažljivosti domaćeg stanovništva (ono- cimmer.fraj, pa koja oštarija, pa malo meda i lavande).
Šticung nije bio nikakva “pizd”, nego ekonomska realnost više desetljeća. Tržište devizama nije postojalo pa je država dozvolila “razmjenu valute za dinar”.
P.S. Ni pola brige da je ondašnja država zatvarala samo kriminalce. Pedesetih godina odnos političkih i kriminalaca je bio fifti-fifti. Pa ti misli. I najposlije kako objašnjavaš otimanje zemlje od poljoprivrednika i davanje zadrugama ako je država “radila za narod”? Seljaci nisu bili narod? Niz mogu nastaviti, ako treba, o nacionalizaciji industrije…

Mucke
Gost
Mucke

@Piretis
Sta vi mislite,da se nekim cudom promijene okolnosti pa se rijesimo HDZ-SDP stetocina,koji bi omjer bio politickih-kriminalaca tada.Sto se tice zemljoposjednika i vecine “poduzetnika” mogli bi se jedino tjesit da im je otislo po nabavnoj vrijednosti.

otpisani
Gost
otpisani

E moj Piretis “(ono- cimmer.fraj, pa koja oštarija, pa malo meda i lavande)”… ti to nazivaš opstankom turizma !?
Tko je vlasnik gotovo svih velikih hotelskih kuća i autokampova osnovanih u vrijeme Juge – stranci… a šta rade sa profitom ubranim na grbači naših ljudi i naše infrastrukture koja im je u bescjenje prepuštena od domaćih izdajnika – odnose ga van a nama ostaje samo njihovo smeće i ona crkavica koju servirke i sobarice dobivaju onih par mjeseci u sezoni ! … a šta se sada dešava sa tom zemljom koju je hrvatska vlast otela od zadruga i “pikova” pa će je druge godine ustupiti strancima da nas truju pod našim nosom … daj, daj, bolje šuti.

Piretis
Gost
Piretis

@otpisani- Budimo realni. 90-ih je bio rat i turizma gotovo nije bilo. Po hotelima su bile izbjeglice, što iz RH što iz BiH. Ni prije rata nije se bogzna što ulagalo osim najnužnije (izuzetak je Istra). Poslije rata trebalo je to sve staviti u finkciju a za to teba novaca kojeg država nije imala, a najposlije zašto bi se to država bavila turizmom kad joj to nije posao, domaćih ljudi s kapitalim nismo imali pa je došao sa strane onaj tko je imao interesa. Ne kužim, što bi sad trebalo ponovo nacionalizirati hotele? I što fali privatnoj inicijativi u turizmu?
“Hrvatska vlast je otela zemlju… i pikove”??? Pa pogledaj samo čije je to bilo do 45. Znači kad netko otme njemu više nitko nema pravo oteti oteto? Mi smo u proteklih 75 godina imali nekoliko nepravdi koje su ispravljale stare pa uspostavljale nove. I sve se zamrsilo. Sada tražiti da se vrijeme počne računati od 1991 a zaboraviti što je bilo prije je presmiješno. Svijet je postojao i prije a s njim i prava, pravo na privatno vlasništvo npr.
Ovim svakako ne mislim reći kako su vlasti nakon 1991 radile dobre poteze. Ni govora. Neke su stvari nepovratno upropastile a i dalje to čine. Što opet ne znači da se i prije 91 nisu radile greške.

OBICNOSAMOCITAM
Gost
OBICNOSAMOCITAM

Piretis pojma nemas o cemu pricas! Te hotele i kampove su izgradili domaci ljudi iz domacih sredina. U njima su radili uglavnom savjesno i posteno i tako zaradjivali kruh za svoju obitelj. Vecina nema apartmane za izdavanje od kojih bi mogla zivjeti. I onda jednog dana prije 28 godina vlada odluci dati hotelske kuce (koje su dobro radile i koje nisu bile unistene zbog boravka izbjeglica i prognanika)bankama u sanaciju. Tako je ovdje gdje sad zivim hotelsku kucu koja je imala 150 stalno zaposlenih i oko 300 sezonaca vlada dala u vlasnistvo Slavonskoj banci. Prica je bila da se daju profitabilne turisticke kuce u vlasnistvo banaka da se banke saniraju i stanu na noge. Ali to je bila samo prica jer nakon samo par mjeseci Slavonska banka prodaje hotelsku kucu koju je dobila na poklon od drzave za sitnu lovu Austrijskoj banci.U nekim slucajevima su i cijele banke sa poklonjenim hotelima jednostavno prelazile u njemacke,austrijske ili talijanske ruke tako reci besplatno. To je u stvari dobro razradjen kriminalni plan otimacine i prodaje nekadasnje drustvene imovine zbog kojeg je ova drzava trajno osiromasena a napunjeni djepovi desetcima politicara i menagera! Da se mene pita ja bi ih sve zatvorio na dozivotnu tesku robiju da kopaju u rudniku po cijeli dan dok ne crknu! Inace danas u gore pomenutoj hotelskoj firmi koja se ponosno zove jednim germanskim prezimenom danas radi samo cetvoro mjestana i to niko nema stalan posao,samo sezonski. Mozes zamisliti kakav je to udarac za zivot jedne male sredine? Ali to nije sve. Mogu ti ispricati pricu i o brodogradilistu u istom mjestu u kojem je nekad radilo 350-400 ljudi stalno i imalo desetke domacih kooperanata a danas nakon privatizacije radi samo 12 ljudi! Namagarceni i smo opljackani od strane zapada uz pomoc par stotina domacih izdajnika koji su za koji milijun eura bukvalno rasprodali sve sto je u ovoj drzavi vrijedilo! Sad ulazimo u termalnu fazu bolesti,sad nam uzimaju jedino sto je preostalo…mlade i skolovane. Poslije toga slijedi decenija-dvije umiranja ovih ostataka od drzave i nakon toga nas nema. Ostace zemljiste sa stranim kapitalom na koje ce dovuci gladne sa drugog kontinenta da im rade uz jos mizernije uvjete i placu. To nas ceka,i to od Slovenije do Makedonije!

Mikojan
Gost
Mikojan

@OBICNOSAMOCITAM daj prestani samo čitati, imaš ti što za napisati, za ovo gore dao bi ti tisuću pluseva !

OBICNOSAMOCITAM
Gost
OBICNOSAMOCITAM

Hvala. Ponekad nesto i napisem a da toliko ne citam vjerojatno bi slabije i pisao 🙂

otpisani
Gost
otpisani

OBICNOSAMOCITAM
Tako je, do zadnjeg slova, nema se što dodati.

Slavonac
Gost
Slavonac

Ne,mismo dijeca crvene bagre koja je narod pokrala panduru.

Mikojan
Gost
Mikojan

@Piretis, hajde molim te, da je u Jugoslaviji sve bilo privatno, pokaži mi hotel u kojem bi bile izbjeglice i uništile ga do neprepoznatljivosti, probaj razmisliti malo ili misliš da je sve bilo privatno da se Jugoslavija ne bi raspala na ove banana republjik države ?

Piretis
Gost
Piretis

@Mikojan- Da, da je u ex YU bio kapitalizam svejedno bi se raspala. Ali to nije priča o kojoj govorim. Raspali bi se zato što nam nikada nije bilo dobro kada smo bili sami svoje gazde nego smo tražili da nam netko drugi dirigira. Bilo Beč, bilo Pešta, bilo Bruxelles. Jednostavno mislimo da je drugdje trava zelenija, i da će drugi riješiti naše probleme.
Ono o čemu sam govorio je da je brodogradnja propala jer je prije svoj uspjeh temeljila na deviznom tečaju, državnim garancijama (i sanacijama), jeftinoj radnoj snazi (što misliš da Šveđani ili Nijemci nisu mogli napraviti brod, mogli su samo bi bio skuplji nego naš) a danas kada svega toga nema ni država, a bogami ni ja, ne želimo plaćati nečije neutemeljene ambicije. Nije brodogradnja propala samo kod nas, isto je zadesilo i Poljsku pa ta zemlja ne kuka nego je našla druge načine da napreduje.
Nemam ja ništa protiv toga da država brine i potiče svoju privredu. I da bude vlasnik onoga što je u cijelom svijetu u vlasništvu države (šume, vode, pošta). Ali imam protiv nacionalizacije jer to je već viđeno i nije bilo najbolje. Nije posao države da upravlja s industrijom ili poljoprivredom. Njen je posao da štiti domaću proizvodnju i pomaže, u skladu sa svojim mogućnostima, one koji bez te pomoći nemaju šanse. Eto, takvu bih ja državu želio.

Ivo
Gost
Ivo

piretko, zaista si uporan. Brojke: bivša Juga imala je vanjski dug od 15 milijardi dolara u trenutku raspada, Hrvatska ima dug od 40+ milijardi dolara na današnji dan. Dovoljno jednostavna matematika, pokušaj ju zapamtiti. I objasniti zašto je tako, a nema više šticunga. Sistem je propao, a morao je, kažeš. Zaista? Pa očigledno da je, kad su raznorazni izrodi rovarili protiv njega iznutra, a trulom zapadu je bio kost u grlu, toliko da su divljali zbog toga. Prosječni bahati nijemac dođe na ljetovanje u Jugu, i vidi da svi ‘komunistički robovi’ žive u vlastitim obiteljskim kućama, a na kredite se smiju. Normalno da je takvu zemlju i sistem trebalo ukinuti, zbog lošeg primjera Za one koji ništa ne razumiju, u što se i ti ubrajaš, brodogradnja je propala zbog toga što je konkurirala zapadnim brodogradilištima. Zbog toga su poslije ‘samostalnosti’ domaći izdajnici plaćeni da je potkopaju i postepeno unište, ne izazivajući pri tome preveliki revolt ovaca. Cilj upravo pred uspješnim završetkom, čitaj u novinama. Što se turizma tiče, to je nedovoljna osnova za ozbiljan razvoj, i ne može predstavljati okosnicu ekonomije, iz razloga za koje nemam vremena objašnjavati ti. Dovoljno je samo da ti kažem da već i djeca u srednjoj školi to jako dobro razumiju, ali zatupljenim dogmaticima ništa ne ulazi u glavu, osim uputa i objašnjenja sa htv-a. Hebo te turizam i šticung, dakle. Pedesetih godina odnos političkih i kriminalaca je bio fifti-fifti. Točno, u pravu si. U to doba sa zapada su se ubacivale u zemlju terorističke grupe svih boja (ustaše, četnici,križari, raznorazno kriminalno smeće svih vrsta) Uz to, djelovale su i špijunske mreže organizirane od strane demonkracija, koje su kopale informacije kako o vojnim temama, tako i o privrednim. Vinča je pokušavana biti infiltrirana najmanje 15 puta, no tadašnja UDBA je znala svoj posao. Ovisno o ozbiljnosti počinjenog prijestupa, neki su završavali na robiji (kao politički, rekao bi ti, ali u biti kao prodane špijunske duše), a najgore smeće išlo je pred zid. Sasvim opravdano i u skladu sa zakonom. Bez označenih grobova. Btw, što se turizma tiče, upravo je u tijeku ciklus kreditiranja izgradnje i obnove apartmana, hostela i slično. Svi ti tvoji lavandaši i iznajmljivači će se u dobrom dijelu odlučiti na podizanje istoga. Najkasnije kroz dvije godine, dolazi slijedeća režirana ekonomska kriza. Turisti će presušiti, cijene pasti, Turska se diže i konkurira sve jače. Rezultat: nemogućnost otplate kredita, deložacije, odlazak u inozemstvo da bi se otplatili dugovi, radeći u tamošnjim industrijama kojih u Hrvatskoj više nema. Onda ćeš vidjeti koliko će te zimmer frei i lavanda izvući, kad nam pola dalmacije i Istre odseli vani, a stranci preuzmu i to što je ostalo. Onda će ovce početi da unisono bleje, ali naravno biti će kasno. one koje mogu otići će u inostranstvo, novi konobari biti će imigranti iz Sirije i Afganistana, a zadojene ovce će i dalje objašnjavati kako je brodogradnja i cijeli sistem jednostavno ‘trebala propasti’. Dakle uz svo dužno poštovanje prema nekome koga ne smatram trolom, hebao te šticung, turizam i… Pročitaj više »

Mikojan
Gost
Mikojan

@Ivo, to što si napisao treba ponavljati svaki dan inaće će se zaboraviti i novi poviesničari će oblikovati prošlost kako kriminalcima najviše odgovara.

Bruno
Gost
Bruno

Ti si prolupao, Ivo. Želiš reći da su milijuni njemačkih gastarbeitera radili u Jugoslaviji? Ja mislim da je bilo obratno. Da je Njemačka tražila jugoslavenske vrijedne dinare? Zapravo je čitava Juga štedila i računala u njemačkim markama. Njemački turist je bio božanstvo. Nijemci koji su svjetska ekonomska velesila iz svojih Mercedesa, BMW – a, Porschea zavidili jadnim jugosima na fići, stojadinu i talijanskoj licenciranoj krntiji zvanoj Yugo? Ti to ozbiljno? Jugoslavenska ekonomija slomila se 80 – ih, toga se sjećamo svi, tko se ne sjeća onih bonova, nestašice apsolutno svega, a potom one hiper inflacije? Ideološki motivirano pamćenje je kod tebe ipak kratko.

Piretis
Gost
Piretis

@Ivo- Na sve što si iznio nemam namjeru, premda bih mogao, odgovarati. Odgovorit ću samo: Nisu teroristi u prošloj državi bili tretirani kao politički. Bili su nazivani svojim imenom i suđeni.
Politički zatvorenici su bili, počevši od 48aša preko disdenata iz same partije do 68aša. Nitko od njih nije bio terorist niti je podmetao bombe ili s oružjem paradirao. U političke treba ubrojiti i veliki broj svećenika svih konfesija koji su zatvarani.
No, ja bih se osvrnuo samo na neke, provjerive, podatke o progonu i zatvaranju svećenika nakon rata. Još se krajem rata SPC žalila zbog likvidacije 46 svećenika u Crnoj Gori. Hrvatski biskupi protestiraju pismeno kod Tita (lipanj 1945) zbog 243 ubijena,169 zatočena i 89 nestala člana katoličkog klera. Sve se nastavlja još niz godina. Manje protestantske zajednice trpjelu su takav progon, posebno Jehovini svjedoci i Nazareni, da su gotovo nestali. Svi oni nisu bili teroristi nego politički nepodobni.

Zvrk
Gost
Zvrk

Nisu bili teroristi? To možeš podvaljivati nekom drugom.

Ramzes
Gost
Ramzes

Bravo Ivo,najcistije razmisljanje tu pozz iz Makedonije.

onaj najgl.......veći Dalton
Gost
onaj najgl.......veći Dalton

Prvi maj, Drugi maj, Treći maj, Uljanik……..
U nekom hrvatskom brodogradilištu navodno upravo završavaju jahtu koju je naručio Dioklecijan.
Malo se oteglo. A i naručitelj je umro, pa su nastale neke nejasnoće.
Oko uređenja interijera. Kome će država plaćati penale. I takve sitnice.
A nema ni veslača.
Otišli u Oxford, Cambridge……… Irsku.

Perun
Gost
Perun

Sine od Alerika ,po Ivi ti si petokolonas s pedigreom koji je u ekonomiju zalutao sa stranim i netocnim podacima iz statistika koje nisu relevantne u ovom procesu informiranja i trazenja istine

Mucke
Gost
Mucke

Koji smijeh od komentara.Sa prvih pet recenica opises SAD 2008 godine, kada su se javnim novcem skupljenim od stanovnistva spasavali privatni biznisi i privatne banke americkih milijardera jer eto bez njih,kao milijardera ne bi bilo ni drzave,a onda takvo lopovsko ponasanje pripises socijalizmu.Ili si mislio na ono “Liberalni Kapitalizam= Socijalizam ali samo za bogatune.

Nostromo
Gost
Nostromo

Ti si gospe mi isempijan, ili su ti vrane mozak popile.

Pomalo
Gost
Pomalo

Ajmo malo cinjenica bez ideoloskih lupetanja…
U ovoj sugavoj republici Hr glavni NEPLATISA je drzava… najjaca građevinska firma na ovim prostorima u zadnjih 25 godina je crkla jer joj je drzava bila duzna puste milijune (neznan tocnu brojku)…pa nije taj ku*cev konstruktor radija autoceste i mostove po njemackoj bezveze… firma od 1600 zaposlenih (+popratne firme sa kojima su surađivali).
Malo san mladji od vecine, niti 30 jos al mi se cini da je prije bilo bolje.
90% ljudi su stanove dobili od drzave ili kupili za nikakve pare…a sad imas kapitalizam.
Primjer cisti… i splitu su cijene kvadrata stana 2000-4000 € ovisno o lokciji. I imas u izgradnji neki 200-300 stanova koji se nude firmama u zamjenu za radove i to po cijeni od 1500€ za kvadrat!!! Niti jedan gazda jos nije uzea stan za svog radnika ( radnik bi to platija odma)

Zaj mi sta san rodjen 30 godina prekasno

Euro
Gost
Euro

privatizacija – poklananje dobrih firmi koje su bile napravljene u starim vremenima u vlastništvo politicarima, VIP-u i/ili “stranim ulagacima” za male pare.

Perun
Gost
Perun

Dobra ekonomija je samo ona ekonomija koja je odrziva …ona ekonomija koja nije odrziva nije dobra ekonomija Ekonomija je pojam za sebe a sistem koji upravlja ekonomijom je opet pojam za sebe .Gusarstvo i piratstvo nije nastalo u Americi nego u Omisu ,Opuzenu i na Hrvatskim otocima poglavito na Jadranu kad Amerika i Rusija nisu bile zaokruzene ni kao drzave ni kao politicki prostor .To je dio naseg nasljedstva to ja zovem neo liberalna turisticka ponuda .A proces privatizacije mozemo usporediti sa piratizacijom i gusarstvom sa sagledivim posljedicama tj,katastrofom lokalnih razmjera .Niko nije kriv sto mala ceta USKOKA ne mere stat na rep piratima gusarima i Hajducima.

koasdicvnaqhebfviqerifbqerwfquq
Gost
koasdicvnaqhebfviqerifbqerwfquq

Tamo jedino trebaju slušati Glazijeva i ni jednog drugog a pogotovo ne medvedeva no problem je što ne vlada Glazijev već braća od medvedeva.

Nostradurus
Gost
Nostradurus

A da malo pojednostavimo računicu. Ako su na jednoj strani oni koji posjeduju sredstva za proizvodnju, a na drugoj šljakeri. Pitam vas kako će obje skupine pokriti svoje troškove i ostvariti profit (štednju) ako posluju putem robno-novčane razmjene. Pa da imaš i najveće umove na svijetu, prvo moraš riješiti mogućnost da svi rade pozitivno. Bez obzira tko ima sredstva za proizvodnju. Čak ni radničko dioničarstvo tu nije faktor rješenja nego samo faktor manjeg socijalnog raslojavanja, ali tek kada rješimo isplativost posla.

Perun
Gost
Perun

Ovo je …citat iz Bhagavad Gite… samo za ljubitelje neo liberalizma i slicnih,, idejnih rjesenja ” u politici i drustvu opcenito
…Ako budeš ubijen, zadobit ćeš raj; ako pobijediš, uživat ćeš zemaljske radosti; stoga ustani, o Kuntin sine, i odluči se za borbu. Držeći se podjednako u radosti i bolu; u dobitku i gubitku, u pobjedi i porazu, pripremi se za borbu i tako nećeš dopasti u grijeh.Tvoja je dužnost da radiš, a nikako rezultat rada; neka nikada osobna korist ne bude pokretač tvoje aktivnosti, ali nemoj nikada pasti u neaktivnost. Stojeći , odbacivši privrženost, , radi bez obzira na uspjeh ili neuspjeh….Nas narod bi rekao ,,Radi vole kad nemas skole”…moje osobno misljenje i nekih drugih osoba definirano je ovim rijecima,,,Znanje nema komplexe vrijednosti,ako si spoznao znas ako nisi neznas…

Lucija
Gost
Lucija

Perun
Ne bih komentirala tvoje tumačenje Bhagavat Gite, ? , ali pamtim te kao drugačiju osobu pred nekih godinu dana…puno oštriju, usmjereniju, analitičniju….

Perun
Gost
Perun

Najradije bih citao ,,Vjesnik” a ,,Vjesnika ” nema ostala samo tiskara u Zagrebu .U medjuvremenu kratim vrijeme ,,Bhagavad Gitom” ,valjda sam se zarazio ,,Vedama ” i ,,Zen ” Bhudizmom.Nemam radikalne stavove i ne koristim negaciju za definiranje odgovora .Hvala za kritiku.Korigovacu stav

Slavonac
Gost
Slavonac

Za crvene menadzere na ovim prostorima je super kad je sto vise drzavno.Malo istine i cinjenica nebi skodilo.Koje privatiziro,kosu tajkuni,ko je za sitnis prisvojijo nekretnine.Sada djece crveni se smiju malim ljudima ,vi selite a micemo uzivat dar partije.

Koks
Gost
Koks

Moran konstantirati da je Son of Alerik najblizi istini, ne slazen se uvik s njim, ali naveja je konkretan primjer Plastike i TLM-a koji zorno pokazuju da drzava nije uvik i u svim poslovima najbolja opcija! U biti, mozda bi idealna kombinacija bila da drzava drzi strateske grane – energiju, vodu, šume, NP, i – financije, a proizvodnju i usluge uredno privatno vlasnistvo! E sad, zasto je Adam Smith ili glupan ili lazljivac? Zbog ljudske pohlepe! Prevelika moc drzavnika vodi gusenju slobode i diktaturi, dok prevelika moc korporacija vodi u korporativni fašizam! Pa i Milton Friedman je to obrazlozija jos 70-ih… Dakle – nekakva cvrsta, stabilna drzava sa urednim slobodama za privatni sektor, ali uz uvjet da je korupcija u drzavi na nultoj razini! Ovo je vjerojatno utopija UPRAVO zbog ljudske pohlepe, di ce pare bušiti i tamo di burgija nemože!

Lucija
Gost
Lucija

Koks
Najbolja opcija jest sposoban i pošten upravljač. I u bilo kojem državnom i ekonomskom sustavu i u poduzeću.
Ako lopovi mogu nekažnjeno krasti, nema tog sustava koji će opstati, bilo da se radi o korumpiranom ministru ili menedžeru firme koji sklapa ugovore tako da uzima postotak.
Drugo.
Mi se ovdje bavimo usporedbama sustava, a zaboravlja se da zapravo ‘čistih’ društveno- ekonomskih sustava – nema, od eu do – Kine. Kapitalisti 19. st. bili su i te kako pošteni i jedan prema drugome i prema državi.

Koks
Gost
Koks

Jest ali njegov najveci problem je taj sta nemoze sam voditi veliki kolektiv, pa bila to neka velika firma, grad ili drzava! Konkretan primjer je moja firma u kojoj ima vise stotina zaposlenih, a na samom vrhu su 5-6 najvecih i zajednicki vode firmu. U opcini ili zupaniji nacelnici imaju procelnike, premijer ministre itd… Ali ljudska pohlepa je taj crv koji izjeda sustav, jer lako je potkupiti nekoga unutar sustava da radi u tvoju korist a na stetu drugih, posljedicno i na cilu drzavu. Ima jako puno primjera di su ljudske gnjide prodale narod za lovu… Prvi Juda sa izdajon Isusa, a onda svi ostali… Da Putin vlada sam samcat sa Rusijon, odavno bi bija likvidiran…

Bubakar Sanogo
Gost
Bubakar Sanogo

Najbolji stvarni primjer za datu tematiku je Cile. Kada je za vrijeme Allendea gospodarstvo bilo u drzavnim rukama, ljudi su zivjeli ispod praga siromaštva, Cile je bio najveci proizvodjac opiata u juznoj Americi a inflacija 200% godisnje. Nakon dolaska Pinochea i radikalne privatizacije cjelokupnog gospodarstva Cile postaje gospodarski tigar juzne Amerike, BDP im se duplira, inflacija pada na 2% godisnje te ujedno proizvodnja opijata i kriminal prakticki nestaju.

shumadinac
Gost
shumadinac

Da Sanogo, to kažu cifre. Ali je teško ciframa napisati ko je doveo Pinočea i zašto, zašto je Nemačka podignuta iz pepela, zašto su Japan, Južna Koreja, Tajvan postali “azijski tigrovi”… Cifre su prilično glupe. Ili su glupi oni koji se isključivo njima služe.

Son of Alerik
Gost
Son of Alerik

shumadinac
Jeftina dosjetka (ta o glupima). Brojke odgovaraju činjenicama. ali si u pravu da sve ima svoju povijest i širu sliku.

Lucija
Gost
Lucija

Evo, ja tvrdim da ti imaš 43 godine, visok si 1,66 m i težak 50 kg.
I tvrdim da to odgovara činjenicama.

Bubakar Sanogo
Gost
Bubakar Sanogo

Shumadinac – na koji nacin bi ti objektivno ocijenio gospodarsko stanje bilo kojeg subjekta bez koristenja “cifri”, instinktom mozda ili kao velikom vodji ti je samo pogled na bilo sto dovoljan da sve znas o tome ? Problem kod “cifri” su sto su neumoljive, jasne i konkretne pa kao takve glavni neprijatelj neznalica, populista i promicatelja propalih ideologija

Lucija
Gost
Lucija

Baba Burleskni Blasfemični
Brojke su super stvar. Naročito ako su TOČNE. Pod tim se misli da odgovaraju činjeničnom stanju. I da će biti iste i ako netko drugi mjeri ili mjeri na drugačiji način.

Također treba citirati izvor. Npr brojke Gardijana o Staljinovim gulazima i broju mrtvih – čista laž, ali se uporno ponavlja.
Ima toga i na internetu. Zato se traži više izvora.
Zato i postoji ona izreka: ” Piše i na plotu ‘pi*ka’, pa se jedan našpranjio”.

Ivo
Gost
Ivo

hahah…da, kao što praktično nestaju i desetine tisuća građana koji se protive fašizmu i pinochetu. Šetaj, sendvičaru.

Bubakar Sanogo
Gost
Bubakar Sanogo

Ivo – ja sam dao jasne podatke, lako provjerljive i dostupne a ti niti jedan. Sto se tice nestajanja u nacionalnom centru zalosti Cilea imas popis svih nestalih i ubijenih ljudi za vrijeme diktature Pinochea. Na tom popisu se nalazi 3007 osoba. Ukoliko se taj popis usporedi sa npr popisom do sad sluzbeno identificiranih zrtava rezima Josipa, sepavog bravara, koljaca Broza na kojemu se po europskom institutu za povijest ( lako provjerljiv podatak) nalazi 460.000 ljudi moze se zakljuciti da ne samo da sto je losiji gospodarski ustroj zemlje to vise raste broj zrtava političkog ustroja te zemlje.

Mucke
Gost
Mucke

Zanimljivo da se takvi podatci nisu mogli naci na Europskom institutu za povijest do 1991.god.,a onda ste se vi vratili iz Paragvaja i otkrili matematiku.

Lucija
Gost
Lucija

Mucke
Pa zato je wiki hr i imala sudske procese. I platila skupe odvjetnike.
Čovjek koji je s njima ‘ratovao’ oko očitih laži, doslovce se razbolio…

Ivo
Gost
Ivo

hahah,., pa nemoj umanjivati žrtve nemilosrdnog komunističog režima, Tito je poubijao 11.570.850,50 ljudi, od čega dobar dio vlastoručno. Sve provjerljivo u europskim institutima, dokazanim hramovima istine.

A za Čile, brojke mučenih, ubijenih i nestalih su bliže šestocifrenom iznosu, međutim, kad su u pitanju žrtve desničarskih demokratskih liberala, svaka žrtva mora se potkrijepiti slikom, izvodom iz matične knige rođenih i priznanjem žrtve da je ubijena,uz korobiranu izjavu ubojice-pokajnika, dok kod žrtava komuniustičkog terora dovoljno je da se neki tenkre napije u birtiji i zaurla kako su komunjare poubijale 500.000 ljudi pred njegovim očima, u rodnom mu selu. Odmah sve ide na eu institute i u wikipediju.

Btw, Josip Broz Tito nije bio šepav, nogu su mu amputirali par dana prije nego je umro,ne budeći se iz kome, tako da samo dokazuješ svoju neupućenost i nedostatak elementarne inteligencije. Uz to, bravari su vrlo rijetko koljači, preferiraju vatreno oružje, zbog sklonosti k mehanici. Klanje je izbor poljoiprivrednika i neobrazovanih. Dokazano.

Perun
Gost
Perun

Mi smo dio svijeta i sve sto se desava odrazava se i ima uticaj i na ovim prostorima .Svaka prethodna vojska uvijek je bila okupatorska a ova nova vojska oslobodilacka ..Tako je i sa ekonomijom svaka neodrziva ekonomija je propala ekonomija a svaka odrziva ekonomija je dobra ekonomija .Na ovim prostoroma obitavala je i ,,DUBROVACKA REPUPBLIKA ” pa je nestala sa politicke scene ukazom Napoleona .General Lauriston ušao je u Dubrovnik 25. svibnja 1806. i na gradskim zidinama podiže francusku zastavu. Godine 1808., 31. siječnja car je proglasio Dubrovačku Republiku – ukinutom.NESTO SLICNO DOGODILO SE I ,,SFRJ” i ona je ,,nestala” kao politicki faktor ukazom predsjednika USA i podjelom na republike tj.novonastale drzavne tvorevine,sa ,,vlastitim i nametnutim ” ekonomijama,politickim uredjenjem i represivnim aparatima (vojska i policija).Kuca je postala tijesna jer je celjad postala bijesna.Te potomke Dubrovcana i ostalih naroda naci ce te i u americkom politickom establismentu ,onome koji je pokopao bivsu drzavu SFRJ.Dubrovačka sinagoga je najstarija sefardska sinagoga u svijetu, od onih koje su još aktivne. Druga je najstarija sinagoga u Europi.Pokusajte naci poveznicu izmedju dubrovackih trgovaca i americkih trgovaca robljem .Nadjite vremena za malo dublju analizu desavanja na ovim prostorima i pokusajte naci distancu za analizu procesa i desavanja na ovim prostorima.Slaven Bijelac Slobodan Strijelac

P.S Procitajte ,,Povelju Bana Kulina Napisana je 29. kolovoza 1189. godine arvaticom na jeziku u kojem preteže hrvatski jezik nad crkvenoslavenskim, s dijelovima na latinici napisanima latinskim jezikom, i kao takva zaslužuje pozornost ..sto bi nas narod rekao ,,obican trgovacki ugovor ” iz tog vremena

Lucija
Gost
Lucija

Perune,
Ni Dubrovčani ni Židovi nisu imali udjela u trgovini robljem, onoj velikoj, na Atlantiku. Postoje zapisi o vlasništvo nad brodovima…Dubrovnik je već onda bio u opadanju…sumnjam da bi u bilo kojem razdoblju u povjesti hvatali za roblje ljude u okolini…trebali su im za obradu zemlje, a nije baš ni pametno antagonizirat stanovništvo iz okoline.
Po tvojoj logici, Konavljani bi bili tamnoputi, jer ne vidim zašto ne bi kupili nekog u Alžiri i naselili ga u Konavlima da obrađuje zemlju?

Perun
Gost
Perun

Napoleon mi nikada nije lezao ko osoba ,a napomenuo sam to iz prostog razloga zato sto grad Dubrovnik posjeduje arhivsku gradju iz vremena o kome sam napisao par recenica .Francuska politika preko bare i nastanak USA kao drzavne tvorevine zahtijeva malo vise vremena od ovih kratkih komentara.Puno je ljudi sa Jadranske obale zasluzno sto je USA takva kava je sada.

Perun
Gost
Perun

Samo za radoznale i one sa debelim nervima

Činjenica je da se najslavnijim Melungeonima danas smatraju Abraham Lincoln, Tom Hanks, pa čak i američki predsjednik Barrack Obama.

Mnogi su se dosad bavili nerazjašnjenom ulogom Hrvata u kolonizaciji Amerike. Još traju povijesni prijepori jesu li hrvatski pomorci bili na Kolumbovu brodu kada je otkrio Ameriku, ali je neprijeporno da su nedugo nakon Kolumbove ekspedicije počeli putovati preko Velike bare.

Neki povjesničari čak tvrde kako je u okolici današnje Sjeverne Karoline u 16. stoljeću postojao lokalitet ili čak otok zvan Croatan, koji su naseljavali hrvatski indijanci

Ljeto je Gospodnje 1540., godinu-dvije gore ili dolje. Još od 1521. i pada Beograda u osmanlijske ruke Turci haraju ovim dijelom Europe i kroz Bosnu sve više nadiru u Dalmaciju. Njihovo nezaustavljivo širenje tjera lokalno stanovništvo u paniku. Malena flota od samo dva broda, krcata izbjeglicama, kreće iz Dubrovnika na svoj neizvjestan put. Do danas nije otkriveno što je točno trebala biti njihova destinacija jer su se neslavno razbili na obalama današnje Sjeverne Karoline u Americi.
Vezane vijesti

Malobrojni preživjeli tijekom godina miješaju se s lokalnim stanovništvom – Indijancima i uskoro nastaje sasvim neobična rasa. Croatani ili Croatan Indijanci. A iz miješanCroatana s drugim rasama raste ogranak Melungeona.

Moreno
Gost
Moreno

Bubakar Sanogo Brojčani iznosi se lako relativiziraju, a ako oćeš i u apsolutnim iznosima onda je isto tako Tita šepavi bravar, kojega već spominješ, nekoliko puti manji zloćo od Eisenhowera i Trumana koji su posli WWII u Rajnskim logorima ugasili par miljuni njemačkih vojnika, civila i žena.

Perun
Gost
Perun

Samo za vas gospodine Bubakar i drage postovaoce ovog portala Logicno.Hr
Čileanska obitelj Luksic hrvatskih korijena upravlja enormnim bogatstvom, a među rudnicima, bankama, pivovarama i drugim industrijama Lukšići su vrlo aktivni ulagači i u hrvatskom turističkom sektoru
Lukšići su stigli u Čile u jednom od emigrantskih valova. S dolaskom Augusta Pinocheta na vlast Lukšiću, koji u tom trenutku nije uživao simpatije vladajućih krugova, nije bilo dozvoljeno sudjelovati u velikim privatizacijama državnih kompanija.Situacija se okrenula osamdesetih, kad su čileanski poduzetnici opterećeni dugovima iz sedamdesetih zbog financijske krize bili prisiljeni prodavati vlasničke udjele za bagatelu, što je iskoristio Lukšić (Andrónico Lukšić Abaroa) koji nije bio zadužen i raspolagao je solidnim iznosom novca. Tako je u tom razdoblju, primjerice, stekao vlasništvo u jednoj od vodećih čileanskih banaka, kao i u pivovari Cervecerias Unidas (CCU). Udio u pivovari kupio je za sedam milijuna dolara, da bi vrijednost tih dionica s vremenom narasla na više od milijardu dolara. New York Times to proziva jednim od najuspješnijih ulaganja u latinoameričkoj povijesti.

P.S. Neki ljudi bi rekli ,,Para ima hadzija i za sitnu raju”..

Ivo
Gost
Ivo

perun, čisto onako usput. Lukšić je odavno preuzeo Lagunu Poreč,a pred 2-3 godine preuzeo je i Istraturist Umag. Posljedično je bilo momentalno smanjenje plaća, raskidi ugovora na neodređeno i sezonsko zapošljavanje zaposlenika. Dakle, još jedan tipični lihvar koji dolazi širiti svoje feudalno carstvo. Radnicima je apsolutno svejedno da li je on hrvat ili nije.

Inače, dotični je i vlasnik Karlovačke pivovare. Sve navedeno, osim Istraturista, dobio je pod superpovoljnim uvjetima, zahvaljujući direktnom ukazu krivoustoga, kao nagradu za financiranje i nabavku oružja 90-tih.

Ako mene pitaš nabijem na k… i njega i njegovo poslovanje. A i nisam primijetio da baš nešto ima novaca i za sitnu raju. Daleko je od hadžije, i on i onaj mlitavi unuk kojeg je poslao da nadgleda feud u RH. Sretao ih sve na nekim domjencima, daleko im lijepa kuća. Ni hrvatski ne znaju govoriti, bar u tragovima.

Perun
Gost
Perun

Uljudno se zahvaljujem na odgovoru ,zato sam ga i naveo za primer privatizacije u lijepoj nasoj .
Trebao bi nesto isceprkati i u vezi brodogradnje ako nadjem napisano na Labinjanskom i Rovinjskom dijalektu.Nesto u vezi mUljanika iz Pule, 1.3 Maja iz Rijeke i BrdoSplita iz Splita Pitacu nekog od kooperanata sta imaju za pripovedat o toj gorucoj temi u drzavi .PLOVITI SE MORA …

Lucija
Gost
Lucija

Snašao se dobro i izučio zanat baš pod Pinoche om.
Poslovati se uvjek može preko posrednika…
primjer: tko je ikad mislio da je onaj vozač vlasnik ‘Dukata’?

Perun
Gost
Perun

Luce ,kratko vrijeme proveo sam radeci za ,,Luru” i nije mi zao.Neke stvari su krivo postavljene u vezi Dukata i prodaje istog Lactalisu.Politika Luce ,sve sama politika

POVEZANE VIJESTI

Izbornik