Nakon ujedinjenja Krima s Rusijom su se promijenila pravila plovidbe, odnosno ulaska i izlaska u Azovsko More. Rusija sada kontrolira Kerčki tjesnac i ruska Obalna straža i sigurnosne službe provode kontrolu ukrajinskih i drugih brodova koji prolaze tjesnacem, ali su to uglavnom brze inspekcije na koje se kapetani i brodova, kao ni vlasnici pomorskih kompanija nisu žalili. Stvari su se pogoršale kada je Kijev počeo plijeniti ruske brodove, a pri je bio ribarski brod Nord, koji bi u relativno malom akvatoriju ušli u ukrajinske vode, na što je Rusija odgovarala recipročnom zapljenom nekoliko ukrajinskih brodova. No, kasnije bi jedna i druga strana vratile brodove i oslobodile posade.
Međutim, stvar je eskalirala na diplomatskoj razini. Krajem prošlog mjeseca su zastupnici Europskog parlamenta usvojili rezoluciju koja poziva vlasti zemalja članica EU na “povećanje pritiska sankcijama na Rusiju u slučaju pogoršanja situacije u Azovskom moru”.
Ranije ovog mjeseca je američko-ukrajinska Komisija za stratešku suradnju optužila Rusku Federaciju na “agresivne akcije” u Crnom i Azovskom moru i da će žaliti pred međunarodnim sudovima.
Konačno se oglasila i europska povjerenica za vanjsku i sigurnosnu politiku Federica Mogherini.
Europska unija može razmotriti i naknadno poduzeti konkretne mjere zbog situacije u Azovskom moru. Zajedno sa svojim sugovornicima smo poslali jasnu poruku Rusiji. Od njih očekujemo da će provjera ukrajinskih brodova prestati. Isto tako proučavamo mjere, posebice Europska komisija, kojima bi podržali pogođena područja u Ukrajini. To će biti ciljane mjere koje će biti objavljene čim postanu službene. Danas smo o tome razgovarali”, rekla je Federica Mogherini.
Osim toga, europska povjerenica je izjavila da su čelnici ministarstava vanjskih poslova zemalja EU izrazili jednoglasno mišljenje o nepriznavanju nedavno održanih izbora na teritoriju narodnih republika Donbasa i zabrinutost zbog inspekcija ukrajinskih brodova u Azovskom moru koje provode ruske sigurnosne snage u svom akvatoriju.
FOTO – Krim i akvatorij Azovskog mora prije i poslije ujedinjenja Krima s Ruskom Federacijom
Bogdan Bezpalko, članu Vijeća za međuetničke odnose u uredu predsjednika Rusije, tvrdi kako bi se prijetnje Federice Mogherini trebale smatrati kao “diplomatsku ucjenu, ništa više”.
“Kažu nam da prestanemo vršiti pritisak na Ukrajinu, inače će poduzeti neke mjere. Točno, do su spremni za to, oni bi poduzeli bi te akcije. Ali najznačajnije mjere koma podupiru Ukrajinu su da Kijevu daju novac, jer je ta zemlja u bankrotu. U ovom trenutku, Ruska Federacija u načelu nije dužna gledati na Zapad i određivati svoje akcije u skladu s onim što tamo govore”, rekao je Bezpalko.
“Očigledno je izjava povjerenice Mogherini uvjetovana činjenicom da su naše restriktivne mjere protiv ukrajinskih brodova učinkovite. Prije svega, Kijev je prvi počeo zaustavljati naše brodove i zadržao je 15 brodova koji registrirani u lukama Krima. Mjere Rusije su potpuno su opravdane. Štoviše, mjere provjere ukrajinskih brodova pokazale su se učinkovite, što god gospođa Mogherini izjavila o tom pitanju”, rekao je Bogdan Bezpalko.
“To ne znači da će EU poduzeti bilo kakvu akciju protiv Rusije. Oni mogu podupirati Kijev i obećavati ulazak u EU. Dobro, neka im daju novac,… jednu, dvije, tri, deset milijardi, a onda ćemo vidjeti. Ali mi ćemo još uvijek kontrolirati tjesnac Kerč, budući da je to naš teritorij. Kako možemo odgovoriti na izjavu Ukrajine koja je zaprijetila militarizacijom Azovskog mora? Moramo provjeriti njihove brodove, jer je to pitanje naše sigurnosti”, zaključio je Bogdan Bezpalko.
EU djeluje sama ili po naputku Washingtona?
U ovom slučaju je znakovito da je povjerenica Europske komisije Federica Mogherini zaprijetila Rusiji novim mjerama odmazde nakon održavanja sastanaka američko-ukrajinske Komisija za stratešku suradnju, iako su se prije pet dana, na konzultacijama u Bruxellesu, Rusija i Europska unija složile o ažurnoj razmjeni podataka o situaciji u Azovskom moru.
Prethodno se glavna tajnica Europske službe za vanjsko djelovanje (EEAS), Helga Maria Schmid, sastala u Bruxellesu sa zamjenikom ruskog ministra vanjskih poslova Grigorjem Karasinom. Ruska strana je na tom sastanku izrazila ozbiljnu zabrinutost zbog povećane militarizacije od strane Ukrajine u području Azovskog mora. Stranke su također razgovarale o izgradnji mosta, inspekcijama brodova i povećanju troškova isporuke robe, uključujući i za europske brodove.
“Ruska strana ima druge podatke o ovom pitanju, a oni svoje, pa smo pristali ostati u kontaktu kako bismo brzo izmijenili i usporedili podatke i ažurirali ih. Nema specifičnih rokova, ali što prije, naravno, tim bolje”, rekao je izvor upoznat s ovim pregovorima za agenciju RIA Novosti.
Dakle, prije pet dana se situacija kretala ka smirivanju napetosti, a jučer iz Europske komisije stižu prijetnje, iako nije rečeno o kakvim bi se sankcijama moglo raditi.
Krajem prošlog mjeseca je čelnica europske diplomacije, Federica Mogherini, izvijestila kako je u Azovskom moru pretraženo više od 200 brodova, uključujući i one sa zastavama država članica EU.
Rusija najavila zatvaranje Azovskog mora za ukrajinske brodove
Situacija u Azovskom moru se pogoršala u ožujku, nakon što su ukrajinski graničari zaplijenili ruski ribarski brod “Nord”. U Kijevu su nakon toga počeli optuživati Moskvu za navodno ilegalna pretraživanja ukrajinskih brodova.
Nekoliko mjeseci kasnije, Ukrajina je rasporedila specijalne snage pomorske na obalu u području grada Mariupolja, dok ostatak obale, sve do kopnene granice s Rusijom, nadziru jedinice Donjecke Narodne Republike.
Granična služba Ukrajine je 15. Studenoga potvrdila da je uhitila 15 brodova koji su plovili na pristaništa na Krimu.
U Vijeću Ruske Federacije su akcije ukrajinske strane nazvali “bezakonjem”, dodajući kako bi Rusija mogla blokirati Azovsko more za ukrajinske brodove.
Ukrajina je zauzvrat obećala “čvrst odgovor”, ako se Rusija slučajno usudi zatvoriti Azovsko more za prolaz ukrajinskih brodova.
Tajnik za tisak ruskog predsjednika, Dmitrij Peskov, rekao je da će Rusija poduzeti sve potrebne mjere, kako bi zaštitila svoje brodove od akcija Kijeva.
Kao što smo rekli, prošlog tjedna su se u Bruxellesu europska i ruska strana dogovorili o uspostavi brze komunikacije, kako bi se smirile napetosti, ali odjednom dolazi do obrata.
“Mogherini očigledno ne raspolaže svim potrebnim informacijama”
Situaciju je jutros komentirao i član Odbora za međunarodne odnose ruske Državne Dume Anton Morozov. Dužnosnik je komentirao riječi čelnice diplomacije Europske unije Federice Mogherini o spremnosti EU u poduzimanju potrebnih mjera vezanih za situaciju u Azovskom moru.
Morozov je istaknuo kako europska dužnosnica očigledno ne raspolaže svim potrebnim informacijama.
“Rusija dosljedno ispunjava sve svoje međunarodne obveze i nemam pojma hoće li Europska unija poduzeti bilo kakve stvarne postupke”, za RT je izjavio Anton Morozov.
Andrej Kozenko je komentirao optužbe Washingtona i Kijeva o navodnim “agresivnim akcijama” ruske strane u Crnom i Azovskom moru.
Nakon spomenutog sastanka američko-ukrajinske Komisije za stratešku suradnju su obje zemlje optužile su Rusku Federaciju za “agresivne akcije” u Crnom i Azovskom moru, a Kozenko je istaknuo da takve izjave nisu primjerene i ne odgovaraju činjeničnom stanju.
Međutim, kao što se pokazalo u brojnim slučajevima tijekom proteklih godina, ovakve i slične optužbe ne moraju biti potkrijepljene argumentima i dovoljna su priopćenja raznih dužnosnika na konferenciji za novinare. Čini se da je cilj u Azovskom moru rasplamsati napetosti, što je izuzetno opasno, obzirom na relativno malu površinu akvatorija na čijim se obalama nepotrebno raspoređuju velike količine oružja, prije svega ukrajinska strana, dok je Rusija Krim već pretvorila u gotovo neosvojivu utvrdu.
Stoga još više čude izjave povjerenice Mogherini, koja bi trebala težiti deeskalaciji situacije, umjesto da dodatno raspiruje napetosti prijeteći novim sankcija, iako u Moskvi drže da je riječ o pukom “diplomatskom ucjenom i ništa više”.
