LNG Krk i katastrofalna iskustva Litve s terminalom Klaipeda

LNG Tanker
13 komentara

Vilnius je priznao da je projekt za prevladavanje ovisnosti o opskrbi plinom iz Rusije propao. U Litvi su na službenoj razini priznali da je plutajući terminal za ukapljeni prirodni plin u Klaipėdi neprofitabilan. Zbog toga je premijer zemlje, Saulius Skvernelis, pozvao da se pronađu drugi načini “financiranja ovog projekta i da to ne bude na teret poreznih obveznika”.

Njegova izjava proturječi onoj koju je nedavno u intervjuu dala predsjednica Litve Dalia Grybauskaite, koja je priču o  plutajućem terminalu nazvala ”uspjehom  Litve”. Zašto je Vilnius odjednom zabrinut zbog svoje odluke da prekine trgovinske odnose s Moskvom u energetskom sektoru?

U medijima se govori o najvažnijem razlogu. Novinar Oleg Miroslavov u svom članku navodi kako Vilnius problem s plutajućim LNG terminalom treba riješiti što prije moguće.

Volumen industrijske proizvodnje u zemlji svake godine pada, što dovodi do smanjenja potrošnje plina na domaćem tržištu. To se događa unatoč činjenici da Litva danas na temelju ugovora s norveškom dobavljačem Statoil u zemlju uvozi minimalni dio dogovorenog volumena plina”, objasnio je Oleg Miroslavov, dodajući kako jedan dan rada terminala zemlju košta 150 000 eura dnevno.

Na ovo je upozoravao i litvanski političar Remigijus Žemaitaitis, koji je pošle godine izjavio: ”Nismo mogli smanjiti cijene za struju i plin za potrošače. To je bilo komplicirano za učiniti zbog novog plutajućeg LNG terminala, kojeg smo unajmili 2015. godine. Zbog ove odluke bi moglo doći i do povećanja tarifa. Trošak rada terminala je 150 000 eura dnevno i zbog toga je u Litvi došlo do nove realnosti u kojem cijene skaču do neba.

Iako se čini pretjeranim iznosom, Žemaitaitis je to više puta ponovio u intervjuu za Balt News iz Vilniusa.

Vizija Amosa Hochsteina opskrbe plinom preko LNG terminala Krk

Vizija Amosa Hochsteina opskrbe plinom preko LNG terminala Krk

Litva je u početku trebala graditi svoj LNG terminal, koji je trebao koštati 101 milijun eura, najskuplji u Europi, a preko njega je trebala dobivati norveški plin. Kasnije se prešlo na model u kojem je Litva na deset godina iznajmila plutajući terminal po cijeni od 61,4 milijun eura godišnje, kojeg joj je isporučila  Norveška. Vlada u Vilniusu na kraju lokalnim potrošačima nije ostavila mogućnost izbora i oni su, prema posebno usvojenom zakonu, dužni kupovati skuplji norveški, a ne ruski plin.

Klaipėda terminal prima samo 1 milijardu kubnih metara plina, iako je namijenjen za 4 milijarde. Litva troši 2 milijarde kubnih metara godišnje, ali se nadala da će postati regionalno središte i prodavati LNG susjedima. Međutim, Latvija i Estonija još ne pokazuju želju da zamijene jeftini ruski plin za skuplji.

Moglo bi se reći da je Vilnius prevaren, jer su Latvija i Estonija, kada je Litva predložila stvaranje zajedničkog plinskog tržišta plina i kupnju norveškog plina, prvo podržale ideju, a onda od nje odustali.

”Dakle, san Vilniusa o energetskoj neovisnosti se pretvorio u noćnu moru i teret za zemlju. Potražnja je pala, a trošak održavanja plutajućeg LNG terminala u Klaipėdi je ostao isti. Energetska zamisao litvanske predsjednice Dalije Grybauskaite ne samo da se pretvorila u potpuni fijasko, nego je uzrokovala veliku štetu gospodarstvu. Dogovor s Norveškom je od početka bio neprofitabilan u svakom smislu, ali je podržan i odlučen od strane šefice države”, sažima Oleg Miroslavov.

Naravno, cijene LG terminala malo tko spominje kada se govori o poticajima iz Europske unije, a cijene plina još manje. Zbog niskih cijena nafte je smanjena i cijena plina, ali LNG dobavljači još uvijek ne mogu konkurirati Gazpromu, koji sada Europi isporučuje plin po prosječnoj cijeni od 180 dolara za tisuću kubnih metara, dok američki LNG treba koštati najmanje 270 dolara da bi bio isplativ dobavljačima. Čak i ako bi LNG iz Norveške bio nešto jeftiniji, još uvijek treba dodati nevjerojatno visoke troškove održavanja plutajućeg terminala, što će u konačnici platiti potrošači, a gubitke pokrivati porezni obveznici.

Ovo otprilike rasvjetljava razloge za nedavno potpisani ugovor između Gazprom Exporta i hrvatske tvrtke Prvo Plinarsko Društvo, koji su potpisali dugoročni ugovor za isporuku prirodnog plina s početkom od 1. listopada 2017. do 31. prosinca 2027. godine. Prema ruskoj tvrtki, godišnji volumen isporuke bi prema ugovoru iznosio milijardu kubnih metara.

U slučaju da Hrvatska i dalje bude insistirala na izgradnji ili unajmljivanju plutajućeg LNG terminala u Krku, bilo bi dobro da javnost zna koliko će on koštati, koliki će biti troškovi njegovog održavanja na dnevnoj bazi i kako će se sve to odraziti na cijenu plina za potrošače.

SAD ionako priznaju da nisu spremni za opskrbu Europe velikih količinama ukapljenog plina i da će tako i ostati. Prošle godine je Europa kupila 178 milijardi kubnih metara plin od Gazproma, s ove godine će se isporuke povećati za najmanje 10%. Prema planu, SAD namjeravaju povećati izvoz svog ukapljenog plina na 100 milijardi kubnih metara do 2022. godine, ali je najveći dio ovog LNG-a namijenjen profitabilnijim tržištima Azije i Južne Amerike.

Za hrvatske dužnosnike koji sanjaju da u povijest uđu kao oni koji su zemlji osigurali energetsku neovisnost o ruskom plinu, bilo bi dobro da se konzultiraju sa svojim kolegama iz Litve, iako najnoviji ugovor Prvog Plinarskog Društva sugerira da će i LNG Krk biti samo jedan u nizu ”obećavajućih” projekata koji nikada nisu realizirani.

Naravno, postoji i treća opcija, a to je kupovina ruskog plina preko trećih zemalja, kao što čini Ukrajina, koja je formalno prestala kupovati plin od Gazproma, ali isti kupuje od slovačkih, mađarskih i poljskih kompanija.

Za građane Hrvatske je važno da na vrijeme prepoznaju potencijalne opasnosti kada se geopolitičko sučeljavanje preseli na tržište energenata, a Litva je najbolji primjer.

Gazprom i Hrvatska potpisali desetljetni ugovor za opskrbu plinom

SAD: Rusija će ostati glavni izvoznik plina u EU

najnoviji najstariji najviše ocjenjeniji
Obavijest
čokolino
Gost
čokolino

Za građane Hrvatske je važno da na vrijeme prepoznaju potencijalne opasnosti kada se geopolitičko sučeljavanje preseli na tržište energenata, a Litva je najbolji primjer.

Ma da………….kao da ko pita građane za mišljenje……
Građane država nastalih na prostoru ex yu već odavno nit ko šta pita niti imamo pravo glasa.

Tarzan
Gost
Tarzan

građane…znaci civilne institucije u Hr. Npr. energetske udruge, udruge potrosaca itd.

Garibaldi
Gost
Garibaldi

Hrvati su se zadnji borili za Veneciju koja ih je ugnjetavala… zadnji ginuli na Piavi za Franca Jozefa…. da ne nabrajam dalje…. i danas spremni za tlačitelje robovati ….

Andrej
Gost
Andrej

Na prvu loptu, cini mi se da Vilnius vise ratuje sa matematikom, nego sa rusima. Izgradnja novoga terminala kosta 101 necega, a godinu dana iznajmljivanja kosta 61 toga istoga. Nakon 10 godina ce trosak koristenja terminala 6 puta nadmasiti izgradnju novoga. Nije lose, ali i mi konja za trku imamo. Nase slovensko vodstvo je narucilo od amerikanaca TEŠ6 i platilo iz mojega dzepa 1,43 milijarde € za to cudo nevidjeno. E, to je posao. Jest skupo, al’ ponekad i radi.

Garibaldi
Gost
Garibaldi

Vrlo će brzo biti,
itekako vidljiva pogubnost ovakve ekonomske a i ukupne politike …

Andrej
Gost
Andrej

Vi vidite, pa možete zaplakati ako će vam biti lakše, ali masa će i dalje nasrtati na crvenu krpu koju joj baci politički establišment. Imate dole u RH jednu pozitivno otkačenu muzičku skupinu, TBF ako se ne varam, pa ide stih “Nema nam pomoći…”
Nemam ništa za dodati.

logo
Gost
logo

ako nekom treba taj lng na krku nije problem neka ga izgradi i plati nam koncesije i provizije a ne da se hrvatsku tjera u nesto sto joj ne treba i donosi gubitke neka ga izgradi trump svojim privatnim parama ako mu se to isplati a ne da onako besramno glupoo pita u prolazu kolindu je li cula za to

Antonio
Gost
Antonio

Kupovat ćemo”neprijateljski”plin,a Rusi to nisu uvjetovali povlačenjem HR vojnika sa RF granice..?Politika je ipak isprepletena stvar i mislim da nas sad RF drži za muda,samo čeka pravi čas da stisne.Kad stisnu pokunjit ćemo se i neće nas biti nigdje,a rusu se ne žuri.

Čađo
Gost
Čađo

Nikom se ne isplati svi bježe jedino se nama isplati i mi ga se držimo ko utpljenik za slamku…
Kuku ti ga nama…
Jeste primjetili da naši vrli političari nikad ne ns+astupaju na javnim televizijama uživo sa uključenjima i pitanjima građana. Svi političati ispadaju veleumni stratezi i dalekovidni čudotvorci sa unaprijed dogovorenim setom pitanja.
Baš bi volio da ima emisija pa da ih obični ljudi upitaju par pitanja…
Boje ne bi mijenjali jer srma nemaju ali bi zamuckivali izmišljali updali iz laži u laž i više ne bi bili nako nadmeni i samouvjereni kao kad lupaju sankcije sjevernoj koreji s kojom uopće nemaju ama baš nikakvu trgovinsku razmjenu niti ikakve odnose…

davor
Gost
davor

Energetska neovisnost je kod većine ljudi svrstavajuća politička paradigma kojom se poistovjećuju sa demokratskim tekovinama zapadnog svijeta. A kad se govori o brojkama onda se vrlo lako dođe do zaključka da takva neovisnost ne postoji, postoji samo manja (jeftinija) ili veća (skuplja) zavisnost. No intelektualnim kukavicama je jako teško dočarati realnost. Čak i vicevi o Muji i Hasi prokazuju ismijavajuju takav plitak način razmišljanja a kamoli viša matematika. Čak i fiktivni Mujo i fiktivni Haso su mudriji od ponekih EU ministara energetike.

Kan
Gost
Kan

To je tako kada jedno malo selo nadomak Zagreba, a riječ je o Buzinu diktira ritam disanja u kakti samostalnoj državi…

Ch4
Gost
Ch4

Kopneni LNG terminali kostaju oko 1milijardu dolara plus troskovi odrzavanja (a to nisu mala sredstva) .FSRU u tih 10godin 610milijuna i niti kune vise…racunica je jasna

Jurišić maja
Gost
Jurišić maja

hitno dostaviti plavojki na ruke

POVEZANE VIJESTI

Izbornik