fbpx

SAD sve teže prodaju državne obveznice – Rusija se na vrijeme riješila svog portfelja

berza indeksi

Čini se da ulagači širom svijeta počinju gubiti povjerenje u sposobnost Sjedinjenih Država da servisiraju svoj golem dug. Znakovit je bio neuspjeh nedavne dražbe kratkoročnih američkih državnih obveznica. Nastavak ovog trenda bi imao vrlo loše posljedice ne samo za SAD, već i za globalni financijski sustav.

Ranije ovog tjedna je američko Ministarstvo financija prodavalo vrijednosne papire s rokom otplate od tri i šest mjeseci, a razina potražnje je bila najniža u posljednjih deset godina.

Naime, uoči prodaje su trogodišnje vrijedne 34 milijarde dolara završile s prinosom od 2,765%, što je maksimalni prinos od 2007. Povećanje profitabilnosti zapravo znači smanjenje interesa ulagača. U isto vrijeme je na najnovijoj dražbi prodano samo 42,5% od ukupne ponude američkih obveznica, što je najgori rezultat od kraja 2016. godine. U srijedu će američko Ministarstvo financija ponuditi desetogodišnje vrijednosne papire, a investitori će pažljivo pratiti rezultate kako bi shvatili što se događa.

“Međunarodnih ulagača, koji su zainteresirani za kupnju američkih državnih obveznica, zapravo je sve manje. A zbog pada aktivne potražnje profitabilnost raste”, kaže Peter  Puškarev, glavni analitičar tvrtke TeleTrade.

Zašto je broj ljudi koji žele posuditi novac Sjedinjenim Američkim Državama sve manji?

“Prvo, vlasnici državnih rezervi očito ne vole da američki dug zauzima neusporedivo veliki udio u njihovom portfelju. Desetljećima je netko imao polovicu portfelja u američkim vrijednosnim papirima, a negdje čak i 80%. Samo Kina, Japan i Južna Koreja imaju tisuće milijardi dolara američkog duga. Slična situacija je s privatnim investicijskim fondovima i stranim mirovinskim fondovima. Nema potrebe dodavati više jaja u jednu košaru. To ne odgovara temeljnim načelima distribucije kapitala i jednostavno je opasno”, smatra Peter Puškarev.

Podsjetimo, američki javni dug je već premašio iznos od 20 000 milijardi dolara.

“Teoretski, ako priljev novog novca ne može pokriti plaćanja starih obveza, sve može završiti jednostranim odbijanjem Sjedinjenih Država da plaća kamate na svoje vrijednosne papire”, objašnjava Puškarev.

Takav scenarij je moguć uz snažno povećanje prinosa na američke državne obveznice, uz smanjenje tržišne cijene samih vrijednosnih papira, što znači povećanje troškova servisiranja duga. To može postati poticaj za rješavanje ovih obveznica od strane sve većeg broja investitora.

Prinos na američke vrijednosne papire s rokom otplate od deset godina već raste. Već u jesen 2016. godine, nedugo prije Trumpove pobjede na izborima, investitori su tim vrijednosnim papirima odredili svoju premiju manju od 1,8% godišnje. U proljeće 2017. godine su rizici procijenjeni na prilično veći iznos, od 2,5% ili više godišnje. U proljeće ove godine je prinos na američke obveznice dosegao oko 3% godišnje, dok je u jednom trenutku dosegao čak 3,12%.

Neki stručnjaci očekuju povećanje prinosa na 4 do 5%. Konkretno, direktor najveće američke banke JP Morgan James Dimon je rekao da bi prinos na desetogodišnje američke obveznice u sadašnjim uvjetima u američkom gospodarstvu trebao biti na razini od 4%, a u budućnosti će se popeti na 5%.

Washington je odredio da je “crvena linija” za desetogodišnje američke vrijednosne papire 3,2 do 3,3% prinosa. Ako probiju ovaj strop, onda se Daimonovo razočaravajuće predviđanje lako može ostvariti.

“Naravno, cijela priča s povećanjem prinosa može imati kumulativni učinak i  u nekom trenutku puknuti”, ne isključuje  Puškarev, iako drži da rast prinosa iznad 4% nije tako strašan.

Burza - rast

“Prinosi na desetogodišnje američke obveznice prije krize 2008. bili su nekoliko godina na razini iznad 4% godišnje. To je puno, ali ne mora odmah dovesti do kolapsa financijskog sustava. Ipak, brojke iznad 5% godišnje za dužničke obveze za visoko razvijene zemlje mogu postati razlog za paniku. Na primjer, 2012. smo vidjeli takvu priču u Španjolskoj i Italiji, kada je Europska središnja banka morala ozbiljno intervenirati. ESB je na razini EU dala jamstva tim zemljama da se izbjegne najgore”, objašnjava analitičar konzultantske kuće TeleTrade.

Ako se to dogodi s američkim obveznicama, to će zbog snažne integracije američkog financijskog sustava u globalni biti prijetnja čitavom svijetu.

Međutim, stručnjak vjeruje da SAD mogu riješiti probleme svog financijskog sustava. Prinosi na desetogodišnje vrijednosne papire su zbog aktivnog djelovanja “tiskara” krajem 2013. već porasli iznad 3% Tada su Amerikanci uvjeravali tržišta obećanjem da će prestati potiskivati gospodarstvo “štampanjem dolara” i to je funkcioniralo, podsjeća Puškarev.

Smanjena potražnje i rast prinosa na američke kratkoročne vrijednosne papire može se objasniti činjenicom da je sada, zbog većih kamatnih stopa, isplativije ulagati u dugoročne obveznice.

Politiku koju s kamatnim stopama vodi  FED je primijetila Kina, koja je jedan od najvećih inozemnih vlasnika američkog državnog duga. U ožujku se Kina aktivno prebacivala s “kratkoročnih” američkih obveznica na srednjoročne s rokom otplate od tri godine i one “dugoročne”, desetogodišnje. Vrlo je vjerojatno da je taj proces ubrzao eskalaciju trgovinskog rata između Sjedinjenih Država i Kine.

Trenutno je glavni rizik oročenih američkih vrijednosnih papira nestao, ali će razina prinosa, odnosno godišnjih kamata na dugoročne obveznice, biti velika glavobolja za FED.

U svakom slučaju, cijela ova situacija pokazuje da je Rusija djelovala sasvim ispravno, nakon što se ovog proljeća riješila američkih vrijednosnih papira.

Po mišljenju velike većine stručnjaka, uključujući neke američke, to je bio apsolutno pravi i logičan korak Rusije.

“Sada imamo neke rizike. Ali ne vrijedi čekati stopu rasta dolara. Trumpova uprava želi jeftiniji dolar, a većinu povećanja kamatnih stopa je FED već uključio u trenutnu stopu dolara. No, trgovinski problemi i drugi nedostaci dolarskog financijskog sustava mogu uzrokovati pad dolara u iduće 2 do 3 godine. A to znači da ni prinos od 4% godišnje na obveznice neće pokriti oštar pad američke valute. Zašto držati novac u papirima koji nisu vrijednost, a mogu pružiti neke koristi zemlji koja ih štampa i ovako se ponaša prema Rusiji”, kaže Peter Puškarev.

“Rusija više ne treba kupovati američke obveznice, čak i ako postanu profitabilniju. Imamo dovoljno fizičkog zlata i prinosa na obveznice iz eurozone, Kine i drugih zemalja”, zaključuje Peter Puškarev.

No, zanimljivost u ovom slučaju je da je Washington odredio crvenu liniju kamata na svoje vrijednosne papire i da Puškarev predviđa mogućnost neplaćanja međunarodnih obveza, ako prinosi na kratkoročne i srednjoročne američke obveznice probiju strop i dosegnu razinu od 4 do 5%. Vrlo zanimljiv scenarij, ako do njega dođe, kao i naglasak da SAD trgovinski rat protiv Kine nisu pokrenule zbog negativne trgovinske bilance, nego zato što je Peking svoje kratkoročne i srednjoročne obveznice američkog duga zamijenio za dugoročne, na koje godišnje ubire puno veći prinos od onih koje je sve teže prodati na financijskim tržištima.

0 0 vote
Ocijenite članak
Pretplati se
Obavijest
guest
9 Comments
najstariji
najnoviji najviše ocjenjeniji
Inline Feedbacks
View all comments
put in
Gost
put in
2 godine prije

logično.

ps. rusija kao ozbiljna zemlja je na osnovu obavještajnih podataka vjerojatno zaključila da je vrijeme da se rasprodaju američke obveznice a trenutačna dešavanja sa kinom su pokazala da su u pravu

wetzer maja
Gost
wetzer maja
2 godine prije

ako itko unistava dolar, akcijsko trziste, us-privredu – onda je to fed. zadnjih godina redovito manipuliraju bilancu na dolje, a time i dolar i akcijsko trziste, manipuliraju cijenom zlata, imobil. trzistem i ponovno su stvorili ogromnu sapunicu, zapravo od 2007 nisu niti zavrsili s tom rabotom. no, manipulacijom bilance a istovremeno dizanjem kamata, zapravo oslabljuju dolar i privredu, dow jones. sad vele kako je “jaki” rast – prije su govorili “solidan” rast, samo da umire trziste i ionako zaglupljene mase, pa da opet – vjerojatno na jesen podignu kamate. uskoro ce se zatvoriti 30% us-supermarketa, krah privrede je pitanje da li ove godine ili slijedece. a stim i svjetska privreda. prekoocenanskih kontejner-brodova sve je manje – dakle pada opticaj robe. kina doduse i jest oslabila dolar, rjesavajuci ga se na trzistu, zapravo ona radi isto sto i rotschild i fed odn. wallstreet – samo ne tako krvavo, malo suptilnije. no fed nije sam – iza njih slicne poteze rade i druge vec sred. banke po svijetu, samo ova nasa ecb vodi neku svoju politiku unistavanja eura. ali sve skupa ide u jednom pravcu ….bez povratka. zato i niz drzava gomila zlato jer jedino ono imat ce jos neku vrijednost kad krahiraju valute.

Željko
Gost
Željko
2 godine prije
Reply to  wetzer maja

@wetzer maja Da li imate pouzdane izvore ili je ovo vaš zaključak? Post vam je dobar!

Aragorn
Gost
Aragorn
2 godine prije

realno,dobra stvar je sto je se pokrenulo s mrtve tocke sto se dolara tice,iako moje misljenje je da jos dosta vremena tu treba,bar nekih 50 godina…dok god OPEC i EU kupuju/prodaju naftu za dolare,dok god je glavna svjetska burza na Wall Streetu,nece dolar jos neko vrijeme propast. s Kinom je stvar sto oni nece prodati sve obveznice nikada,jer zele imati asa u rukavu u slucaju prekomjernih sankcija s Amerikom…ovaka trenutna politika cak i odgovara Amerima jer po niskom dolaru se privlace veca ulaganja i lakse se otkupljuje dug

Aragorn
Gost
Aragorn
2 godine prije
Reply to  Aragorn

inace usdebtclock.org za sve informacije o Americkom dugu

max
Gost
max
2 godine prije

na 1000 milijardi 5% prinosa je 50 milijardi….nije loše za kineze

Crodaemon
Gost
Crodaemon
2 godine prije

Prije da su se rusi rjesili dolarskih obveznica radi mogucih USA sankcija nego radi straha da ce im past vrijednost

Tkornjaca
Gost
Tkornjaca
2 godine prije

Rekao je francuski predsednik,Rotschildov bankar “vrijeme je da postanemo bolji s kinom”.Bankarsko ugnjetavanje ocito ima novu destinaciju ionako vise nikoga nije briga za SAD

minimoris
Gost
minimoris
2 godine prije

Ceo finansijski sistem zapadnog sveta(a samim tim i celog sveta) se bazira na prevari i klasicnoj kladionici.FED pokusava da sa nagomilanim dugovima pliva sto vise sa nosom iznad vode,ali i to nece moci jos dugo. Kinezi im ne dozvoljavaju da potonu i da hoce,jer bi onda njima ostala gomila papirica sa kojima bi jedino mogli da loze vatru.Kinezi sa svojim ulaganjima u svetu pokusavaju da se na postupan nacin oslobode tih papirica koji trenutno imaju neku vrednost.Ovako za njihovu robu koja je imala neku vrednost dobili su te papirice i sada pokusavaju da ih uvale ostalima i dobiju opet neku opipljivu vrednost,zemlju,fabrike,tehnologiju,bilo sta.
Ako pogledamo cenu zlata koja je sada oko 1200 i nesto dolara,a papirnog zlata ima tri puta vise od fizickog,tj svo zlato sveta je tri puta zaduzeno u papirima dolazimo do zakljucka da je cena zlata fizickog znaci oko 4900 dolara.
Sada da pogledamo finansije zapadnog sveta,koliko ja znam svi imaju deficite i svi su zaduzeni skoro preko 70-80 %,a neki i vise.U zemljama koje su bivse kolonijalne sile zivi se jos ok,imaju dosta zaliha koje su pokrali,ali ostale zemlje a tu mislim sve zemlje bivse Juge,zemlje istocnog bloka i jos i Spaniju, Portugalijui Grcku,tu se zivi zahvaljujuci zaduzivanju.Ja sam lepo rekao u nekoj prici sa ljudima, da cim te hvali MMF znaci da si nadrljao.
Ovo su samo teze za razmislajnje jer se o svim stvarima moze dosta pisati da bi se sve objasnilo.

POVEZANE VIJESTI

Izbornik