fbpx

Na Drini ćuprija – Most Mehmed-paše Sokolovića

Višegradski most
73 komentara
11,537

Most Mehmed-paše Sokolovića nalazi se u Višegradu, blizu granice Bosne i Hercegovine i Srbije, a jedan je od naznačajnijih spomenika kulture i remek-djelo monumentalne arhitekture Bosne i Hercegovine.

Most je izgrađen u periodu 1571-1577. godine, po želji i naredbi Sokolović Mehmed-paše, Velikog vezira Otomanskog Carstva.

Mehmed-paša Sokolović rođen je daleke 1505. godine u selu Sokolovići, u višegradskom kadiluku, blizu male kasabe Rudo. Otac mu se zvao Dimitrije, a na krštenju je kao dječak dobio ime Bajo. Umro je u Istanbulu, nekoliko godina po završetku izgradnje čuvene Višegradske ćuprije.

Još kao dječak, slijedom običaja tzv. divširme,  odvojen je od svojih roditelja i odveden u Tursku. Divširma, odnosno danak u krvi, onovremeno je bio redovni način oporezivanja u Otomanskom  carstvu, a podrazumijevao je nasilno odvođenje hrišćanske, nemuslimanske, muške djece, u Tursku. Tamo su  dječaci prihvatali muslimansku vjeru i školovali se u vojnim školama kako bi postali  elitni vojnici turskoga cartva, tzv. janjičarskog reda.

Madi Sokolović bio je istaknuti vojskovođa Osmanskog carstva u mnogim bitkama, u ratovima protiv Ugarske i Austrije, a svoje vojno umijeće je potvrdio u čuvenoj bitci pod Sigetom, u kojoj je poginuo slavni Sulejman Veličanstveni, 1566. godine. Oženio je kćerku sultana Selima II, princezu Esmahan, 1562. godine. Mehmed-paša Sokolović je bio Veliki vezir u periodu od 1565. do  1579. godine, u vremenu tri velika sultana: Sulejmana Veličenstvenog (1520-1566.),  Selima III (1566-1574.) i Murata II(1574- 1595.).

Kao Veliki vezir, Mehmed-paša Sokolović je bio naručilac i ktitor mnogobrojnih svjetovnih i vjerskih objekata diljem Otomanskog carstva. Iz pisanih dokumenata poznata je  činjenica da je baš Mehmed-paša Sokolović uticao na odluku  Carigrada da se 1957. godine obnovi Pećka patrijaršija, na čijem čelu je bio vezirov rođak, partijarh Makarije Sokolović; tako je Srpska pravoslavna crkva obnovila svoju samostalnost.

Izgradnja čuvene višegradske ćuprije povjerena je jednom od najvećih arhitekata onvog vremena ”velikom arhitekti Sinanu”. Bio je glavni arhitekt u vrijeme četiri sultana: Selima I, Sulejmana I, Selima II i Murata III. Poznato je da je sagradio oko 360 različitih građevina, a među najpoznatijim djelima su Sulejmanija džamija u Istambulu (1550.) i Selimija džamija u Edirneu (1557.) u Turskoj.  Kodža Mimar Sinan (15. april 1489-17. juli 1588.) rođen je kao Josif, u grčkoj (ili jermenskoj) hrišćanskoj porodici, u selu Agirnas (Ağırnas) kod Kajzerija, u istočnoj Kapadokiji. Kao mladić je, baš kao i Sokolović, odveden u janjičarsku vojsku 1511. godine. Služeći u turskoj vojsci, dobio je priliku da proputuje čitavim tadašnjim Otomanskim carstvom, sve do Rodosa, Bagdada i Damaska; Persije na istoku, Egipta na jugu, ali i Beograda (kada je grad osvojio Sulejman I), Moldavije na sjeveru i Krfa na zapadu. Mnogo kasnije, zapisao je:

Vidio sam spomenike kulture i ostatke velikih antičkih civilizacija. Iz svake ruševine nešto sam naučio, sa svake građevine nešto pokupio…“.

Veliku reputaciju kao graditelj je stekao nakon što je za par dana izgradio most preko rijeke Pruth u Moldaviji.

Višegradski most, pozicioniran na važnoj geostrateškoj lokaciji, kroz istoriju svjedoči o razmjeni kulturnih uticaja Balkana, Otomanskog cartva i Mediterana, između kršćanstva i islama.

Monumentalnost i jedinstvena estetika višegradskog mosta proizilazi iz njegove elegancije po obliku. Most leži na devet velikih kamenih stubova širine 3,50-4,00 metra i dužine oko 11,50 metara. Most preko rijeke čini jedanaest  klasičnih prelomljenih  lučnih otvora, a krajnji otvor uz desnu obalu Drine oslanja se na dva podzida. Raspon ostalih deset lučnih otvora kreće se od 10, 70 do 14,80 metara. Na lijevoj strani,  krajnji lučni otvor se oslanja na ugao mosta koji prelazi u rampu sa četiri luka pomoću kojih se most pod pravim uglom spaja sa lijevom obalom, prateći prirodni položaj zemljišta. Iznad lukova čitavom dužinom mosta proteže se profiisani vijenac od sedre sa ogradom mosta koja se nastavlja na njega.

Kamen za zidanje mosta sječen je u mjestu Banja,  koje se nalazi oko 5 kilometara niz lijevu obalu Drine. Nekada je na mostu bila drvena kula, stražarnica sa prolazom koji se zatvarao jakim hrastovim vratima sa obje strane. Vrijeme nastanka kule stražarnice nije poznato, ali je datum rušenja, 1886. godina, zapisan.

Stubovi, svod i čeoni zidovi izvedeni su od sedre sa lokaliteta majdan Višegradske banje. Pojedini kameni blokovi vezani su željeznim klamfama zalivenim olovom. Na uzvodnoj strani, sa trokutaste osnove prelazi stepenasto u pravougaono proširenje, koje nosi slijepi portal sa tarihom, natpisom; dva tariha u stihovima sa uklesanim godinama – na prvom 971.-/1571., a na drugom 985./1577.

Univerzalna vrijednost mosta sa stanovišta arhitekture leži u tome što ova građevina svjedoči o usvajanju i prilagođavanju tehnika gradnje tokom dugog historijskog procesa. Isto tako, svjedoči o važnim kulturnim razmjenama međusobno različitih civilizacija, istočne i zapadne.

Na simboličkoj razini, ličnosti Mehmed-paše Sokolovića, arhitekte Mimara Sinana i nobelovca Ive Andrića, zauvijek su upisane u samo biće ove građevine, koja pamti i priča svoje priče i zasigurno  spada u najznačajnija djela čovječanstva.

Most Mehmed-paše Sokolovića upisan je na UNESCO listu svjetske kulturne baštine 2008. godine, i spada u kategoriju zaštićenih spomenika kulturne baštine svijeta.

U periodu 2013-2015. godine, Komisija za očuvanje nacionalnig spomenika, u saradnji sa Turskom agencijom za saradnju i koordinaciju TIKA, radila je konzervaciju i restauraciju mosta. Radovi su bili vrlo zahtjevni, rađeni prema projektu u skladu sa originalnim izvorima i izgledu mosta. Čak je za potrebe pronalaska prave vrste kamena otvoren kamenolom u višegradskoj banji u Vilinoj Vlasi, lokalitetu sa kojeg je vađen kamen od kojeg je most i prvobitno izgrađen. Intervencije su okončane uspješno i građevini vratile stari sjaj.

Ivo Andrić, Na Drini ćuprija:

“Većim delom svoga toka reka Drina protiče kroz tesne gudure između strmih planina ili kroz duboke kanjone okomito odsečenih obala. Samo na nekoliko mesta rečnog toka njene se obale proširuju u otvorene doline i stvaraju, bilo na jednoj bilo na obe strane reke, župne, delimično ravne, delimično talasaste predele, podesne za obrađivanje i naselja. Takvo jedno proširenje nastaje i ovde, kod Višegrada, na mestu gde Drina izbija u naglom zavoju iz dubokog i uskog tesnaca koji stvaraju Butkove Stijene i Uzavničke planine. Zaokret koji tu pravi Drina neobično je oštar, a planine sa obe strane tako su strme i toliko ublizu da izgledaju kao zatvoren masiv iz koga reka izvire pravo, kao iz mrkog zida. Ali, tu se planine odjednom razmiču u nepravilan amfiteatar čiji promer na najširem mestu nije veći od petnaestak kilometara vazdušne linije.

Na tom mestu gde Drina izbija celom težinom svoje vodene mase, zelene i zapenjene, iz prividno zatvorenog sklopa crnih i strmih planina, stoji veliki, skladno srezani most od kamena, sa jedanaest lukova širokog raspona. Od tog mosta, kao od osnovice, širi se lepezasto cela valovita dolina, sa višegradskom kasabom i njenom okolinom, sa zaseocima poleglim u prevoje brežuljaka, prekrivena njivama, ispašama i šljivicima, izukrštana međama i plotovima i poškropljena šumarcima i retkim skupovima crnogorice. Tako, posmatrano sa dna vidika, izgleda kao da iz širokih lukova belog mosta teče i razliva se ne samo zelena Drina, nego i ceo taj župni i pitomi prostor, sa svim što je na njemu i južnim nebom nad njim.“

VAŽNA PORUKA ZA LOGIČARE

Vrijeme uvjeravanja prolazi. One koji ne shvaćaju što se događa, treba ignorirati i ne gubiti vrijeme na njih. Poštene, empatične i logične osobe se trebaju okupiti, bez obzira na osobna uvjerenja i svjetonazore. Osim raskrinkavanja, dolazi vrijeme djelovanja brojnim i legalnim sredstvima u gospodarstvu, zdravlju, autonomiji… U protivnom, sve će nas porobiti.

Pitate se što učiniti nakon čitanja ovog teksta? Jednostavno, šaljite i dijelite tekst poštenim, empatičnim i logičnim osobama. Informirajte bližnje o postojanju portala Logično. Priključite nam se na našem Telegram kanalu tako što ćete kliknuti na Vijesti.  Od danas možete komunicirati i pisati nam u Telegram grupi Zajednica. Budimo složni, mudri i jaki.


Posjetite naš novi video kanal na platformi Odysee i obvezno se registrirajte, kao i najveću arhivu alternativnih video snimaka Jubitu.

Svidio vam se članak i
pitate se što možete napraviti?
PODIJELITE ga s PRIJATELJIMA

*Stavovi izneseni u kolumnama su osobni stavovi autora i ne odražavaju nužno stav redakcije portala Logicno.com

Pretplati se
Obavijest
guest
Zaštitite svoje ime u komentarima... REGISTRACIJA
73 Komentara
najstariji
najnoviji najviše ocjenjeniji
Inline Feedbacks
View all comments
Son of Alerik
Gost
Son of Alerik
2 godine prije

Iz današnje pozicije je doista vrlo bitno da je most stavljen pod zaštitu UNESCO-a kao spomenik kulturne baštine svijeta. Izgrađen prije pola milenija, preživljava zub vremena, što mnogi suvremeni objekti sasvim sigurno neće. Povijesni kontekst u kojem je most izgrađen danas možemo interpretirati ovako ili onako, ovisno o religijskom, ideološkom,… Pročitaj više »

Zen
Gost
Zen
2 godine prije

Uz ovaj most dodao bi priču o jednom mostu kojeg nažalost više nema, ali dok je postojao smatrali su ga 8. svjetskim čudom. Pričamo o mostu Sulejmana Veličanstvenog u Osijeku. Drveni most dugačak 8km kroz močvarna područja Baranje.. Danas u mom gradu nema tih ostataka, ali točno se zna lokacija… Pročitaj više »

Ivan
Gost
Ivan
2 godine prije

A gde nestadose komentari sa Nato bombardovanje SRJ?

Kolega 105
Gost
Kolega 105
2 godine prije

Nekada davno vozio sam preko Drine tim mostom, danas je promet automobilma zabranjen i koristi se noviji moderniji most.

Siniša
Gost
Siniša
2 godine prije

Selo Sokolovići…
https://youtu.be/XMefG3t2Mno

Zagor
Gost
Zagor
2 godine prije

Vrlo lijepo i poučno.

Siniša
Gost
Siniša
2 godine prije

Naravno…bezvremeni Sinan Sakić..
https://youtu.be/b46i5hof9Ik

Weteran
Gost
Weteran
2 godine prije

Danak u krvi: Najčešća slika je naslno uzimanje dece iz naručja majke!? Ili drugi, grub, način!? Bilo je i nečega drugog, univerzalnog -Danak u krvi: Turska je dugo bila prva-druga imperija svojevremeno. Mnogi roditelji su želeli da im deca rade za takvu državu. Bez obzira na versko opredeljenje. Mali Sokolović… Pročitaj više »

IVE iz pecalbe
Gost
IVE iz pecalbe
2 godine prije

Treba graditi mostove a ne zidove! Ovo sigurno nije cuo ni procitao Trump.

novo doba
Gost
novo doba
2 godine prije

jadni su narodi i krvava stvarnost onih, kojima je etalon istine i mjera dešavanja na ovim prostorima, književna djela člana tajnog društva i nobelom zastićenog fašiste Ive Andrića.

dinaricus vulgaris
Gost
dinaricus vulgaris
2 godine prije

vraga je otišao dervišninom to je mitomanija,on je otišao pripremljen sa znanjem turskog i za samo par godina več je bio na mohačkom boju i to ko časnik, bilo je troje paša iz te familje prije njega i oni su ga pripremili i poslali dobrovoljno ili ga je s.p.c. ubacila… Pročitaj više »

poewrbvwevnewviuwenrvnqwevr
Gost
poewrbvwevnewviuwenrvnqwevr
2 godine prije

Ovaj je radio za tamu, nisu mu badava dali nobela, dobro su Radovanom instruirali srbe za ono što su spremali u budučnosti. Proučiti Andrić i Bošnjaci zbornik radova, naročito na kraju Šukriju Kurtovića i Muksima Rizvića “Bosanski muslimani u andričevom svijetu”. Esad Duraković: “Ko prihvati Andrićev svijet kao autentičan, po… Pročitaj više »

No.
Gost
No.
2 godine prije

Dali je primio vjeru ili mu je nametnuta?

IVE iz pecalbe
Gost
IVE iz pecalbe
2 godine prije

Pitajne: kako je pravilno reci i napisati:
NA DRINI CUPRIJA ili CUPRIJA NA DRINI

zoki
Gost
zoki
2 godine prije

Zar nije, koliko ja znam, Mehmed-pasa Sokolovic ubijen kao star covjek, izlazeci iz dzamije poslije molitve, od strane nekog vjerskog fanatika koji je izvrsio atentat nozem?

Siniša
Gost
Siniša
2 godine prije

Nije to Tuđman rekao, ako aludiraš na Mostarski most.

Perun
Gost
Perun
2 godine prije

Bajo Sokolovic iz sela Sokolovica graditelj mosta i sluga Porte.Danak u krvi ili Devsirme sto uznapredova do titule pase.Pokojni Sinan Sakic pjevao je jednu pjesmu koja opisuje to doba u kojem je zivio neimar mosta.Citat ,,Harao je i palio vitkom sabljom seko carstvom cara Sulejmana dugo na daleko Jednog dana… Pročitaj više »

Perun
Gost
Perun
2 godine prije

Ostavise Turci jeziv spomenik u Nisu nije ni nalik na most .Cele kula .Toliko o graditeljskom umijecu ,tlacitelja Balkanskih naroda.

Sara
Gost
Sara
2 godine prije

Na Drini ćuprija mi je omiljena knjiga koju sam pročitala bezbroj puta i koju odavno čitam na način: gdje se sama otprilike otvori, tu počnem čitati. I nikad nije dosadna, uvijek ima nešto novo. Nigdje u njoj nisam primjetila nikakvu mržnju niti prema kome, samo toplo ljudsko razumijevanje i neki… Pročitaj više »

POVEZANE VIJESTI

Izbornik