Lilium dobio 90 milijuna dolara za projekt: “Svijet u kojem svatko može letjeti”

Tim tvrtke Lilium

Bavarsko poduzeće Lilium iz Minhena je dobilo investiciju od 90 milijuna dolara za finalizaciju električne letjelice koja će svima omogućiti letjeti.

“Vjerujemo u svijet u kojem svatko može letjeti bilo gdje i bilo kada”, počinje prezentacija tvrtke Lilium. Želeći stvoriti novi način transporta, više od 40 internacionalnih dizajnera, inženjera i entuzijasta radi danonoćno na realizaciji svoje vizije. Sretni što čine nešto novo, ovi mladi ljudi vjeruju da će uskoro san postati stvarnost.

Nakon prvog uspješnog testa, letjelica može uzletjeti i sletjeti vertikalno. Lilium dostiže brzinu do 300 km/h, što je puno brže nego osobni automobil ili većina helikoptera. S jednim punjenjem, Lilium može letjeti 300 km.

Tvrtka Lilium je osnovana 2015. godine u Minhenu s ciljem da stvori sigurnu električnu letjelicu koja će promijeniti način transporta u budućnosti. Radi se o projektu koji će uveliko rasteretiti urbane sredine i omogućiti razvoj ruralnih sredina, pazeći pri tome da priroda ostane netaknuta.

Tim tvrtke Lilium

Daniel Wiegand (CEO), Matthias Meiner, Sebastian Born, Patrick Nathen

Investicija od 90 milijuna dolara će biti iskorištena za finalizaciju letjelice i povećanje tima Liliuma na više od 70 osoba. U travnju ove godine, tvrtka je završila prvi prototip letjelice u realnoj veličini, te riješila bitne tehničke detalje. Buduća letjelica će biti usklađena sa svim ekološkim normama, pa čak i onim radikalnim.

Portal Logično donosi listu interesantnih investitora koji su ukazali povjerenje timu Lilium: Niklas Zennström (Skype, Kazaa, Joost, Joltid…), Frank Thelen (Partner i e42), Christian Reber (Wunderlist) i Alexander Asseily (Jawbone & State).

Lilium će moći slijetati bilo gdje, kako u gradu tako i na selu. Za razdaljinu od 19 kilometara letjelici će trebati samo 5 minuta vremena, a cijena prijevoza neće biti veća od današnje cijene taksija.

Lilium - cijena leta u odnosu na taxi

Lilium – cijena leta u odnosu na taksi

 


Tehničke karakteristike letjelice Lilium:

Maksimalni broj putnika: 5
Brzina nakon uzleta: 300 km/h
Dolet letjelice: 300 km
Broj električnih motora: 36

najnoviji najstariji najviše ocjenjeniji
Obavijest
Čardak
Gost
Čardak

Kad govorimo o samom vozilu, baterije su u tehničko-tehnološkom smislu glavna kočnica razvoju električnog prometa. To je područje koje se naslanja na fundamentalna istraživanja u kemiji i fizici te zahtijeva mnogo sredstava, vremena i opreme… Kada bi imali dostatno razvijene baterijske sustave – ostatak dizajna prometala za svakog ozbiljnog inžinjera, a kamoli tim, nije pretežak zadatak. No dok ta fundamentalna istraživanja ne daju rezultate, moramo se oslanjati na postojeće tehnologije – a tu sam konstruktor vozila malo može učiniti: skoro ništa izuzev nekih manjih optimizacija. A to nije dovoljno da bi elektrovozila postala mainstream.

Osnovni zahtjevi spram baterije su mala masa (=velika gustoća energije), dugotrajnost (=veliki broj ciklusa punjenja), otpornost na rad u različitim vremenskim uvjetima (osobito važno za letjelice), tehnologija koja omogućuje masovnost proizvodnje i smanjenje cijene… Također treba imati na umu i ekološku prihvatljivost proizvodnje baterija jer sadašnja je vrlo prljava i ukoliko bi se povećala potražnja imalo bi to jako negativne efekte po okoliš. Iz istog razloga cijela priča nema smisla sve dok su osnovni izvor energije fosilna goriva, “prljave” fizijske nuklearke i u proizvodnji vrlo “prljavi” fotonaponi… Naravno – ukoliko je stvarni cilj cijele price očuvanje okoliša kao sto se stalno trubi.

A kada se i to riješi ostaje pitanje infrastrukture za punjenje i cjelokupna organizacija letenja: nije isto kada imamo jednu ovakvu letjelicu, onda ona može ići “kuda hoće”, no sto kada budu milijuni takvih i još veći broj dostavnih dronova kako je dobro primijetio @Shumadinac – sigurnost je dugoročno ogroman ako ne i nerješiv problem. Tim vise sto je za letenje kakvim god strojem potrebna viša razina fizičke i mentalne spreme nego za upravljanje automobilom, a i praktično sve pogreške su kobne.

Osim ako će cjelokupan let biti pod kontrolom AI-ja ili dirigiran iz neke centrale – pogotovo u tom slučaju: hvala lijepa, ne bih. Da “netko” ili “nešto” svaki dan drži moj život u šaci na takav način… užasna pomisao. Povremeno koristim dron i jednom prilikom mi se “zaglupio”, problem je bio baš u nekom “inteligentnom featureu” za automatsko prepoznavanje kontura terena i prilagođavanje putanje leta. Ostao je lebdjeti na 60 metara iznad tla i ja sam mogao samo gledati i bespomoćno tipkati po daljinskom. Jedva sam ga u zadnji čas “odglupio” i mirno prizemljio. Da je ostao u zraku minutu-dvije dulje baterija bi se ispraznila i on bi se srušio ili se prisilno prizemljio sam pitaj boga kuda i pitaj boga kako. Tehnika, naročito elektronika često ima takve ispade. I šta se može, jel – pa kad se to bude događalo dežurni stručnjaci će početi izbacivati statistike koje nedvojbeno potvrđuju da je ta tehnologija i dalje “sigurnija od klasičnog transporta”… Znam da je AI Tesla Motorsa do sada prouzročio barem nekoliko nesreća, mislim i sa smrtnim ishodima. A let je kud i kamo složeniji.

Ante
Gost
Ante

Neki Amerikanac se toliko pouzdao u taj Tesla Motorsa da nije uopće ni držao volan jer kao auto sam vozi. Problem je nastao u trenutku kada je auto naišao na traktorsku prikolicu koja je bila obojana u bijelo što kompjuter u autu nije prepoznao kao prepreku zbog boje kako se kasnije utvrdilo. Naravno tip je poginuo.

Ante
Gost
Ante

Dodatak. Nebo je bilo oblačno i bijelo kao i prikolica, pa kompjuter nije raspoznao prepreku, zato se nesreća dogodila.

Andrej
Gost
Andrej

@Ante
Njegov epitaf će nositi sljedeću poruku: “Nisam bio kriv. Pogriješio je programer.”. I to je nekakva satisfakcija, zar ne?

Shumadinac
Gost
Shumadinac

Kad vidim šta se dešava na našim putevima naježim se na ovu vest – do sada sam bio siguran kada sam daleko od puta a sada bilo gde da se nalazim može da me “strefi” odozgo.
Apsolutno podržavam tehnološki napredak ali mislim da će i najavljena “brza pošta” dronovima praviti mnogo problema. Nije isto kad vozilo otkaže ili vozač pogreši na zemlji i na nebu. A na nebu je dovoljno da vetar naglo promeni pravac…

Umpah Pah
Gost
Umpah Pah

Taj vijetar koji naglo mijenja pravac(kao politicari)nazivamo jebivijetar.

Ante
Gost
Ante

Super mi je ta letjelica ali u videu se ne vidi dali letjelica uopće ima pilota a kamoli pet putnika. Nekako mi se čini jako lagana a današnje baterije su i dalje jako teške.

pikaču
Gost
pikaču

Ko drugi nego švabe

Umpah Pah
Gost
Umpah Pah

Komentar moguc samo na ekavici:Ko visoko leti,nisko zimi!

Bobi
Gost
Bobi

Bube lete tisucama godina pa se dogodi da se zalete jedna u drugu, sto ce biti kad se hrpa ljudi vine u zrak gdje ne bi trebala biti…
A i ovakvih naslova se sjecam iz casopisa autoklub tamo 90ih, samo tada su male letjelice bile produkt entuzijasta iz raznih garaza. Uvjereno tvrdim da necemo dozivjeti takav vid prometa sve dok “dujo” trosi 5l 😉

Andrej
Gost
Andrej

@Bobi
Ova usporedba sa bubama je zakon! Da, sjećam se i ja napisa iz različitih časopisa za popularizaciju znanosti i tehnologije. Međutim, zaživjeti će novi oblici prijevoza, uvjeren sam, bez obzira na očekivane žrtve. Uostalom, za izum automobila je također vezan popriličan broj žrtava u prometu, ali mi i dalje sjedamo u automobil. Da stvari postavimo u pravi kontekst, 2015 godine je u EU na cesti poginulo 26.000, a 2010 god. 31500 ljudi. To bi mogao biti i broj žrtava u ratu, ali za razliku od rata mi na žrtve sudara sa tehnologijom gledamo ipak drugačije. Takve žrtve nisu povezane sa nacionalnim patosom koji bi im osigurao “rok trajanja” u kolektivnom sjećanju, oni nisu umrli za “pravednu stvar”, već ih je pregazio tehnološki kotač na koji smo obješeni i kojim upravljamo mi sami. To je samo značajka naše civilizacije.

POVEZANE VIJESTI

Izbornik