Meso i njegovo konzumiranje imaju brojne zdravstvene koristi kao što su uklanjanje kožnih bolesti, jačanje imunološkog sistema, dugoročna energija, izgradnja i popravak tjelesnih tkiva i zaštita tijela od infekcija. Pomaže u proizvodnji hemoglobina i predstavlja bogat izvor proteina i drugih esencijalnih aminokiselina.
Perad, svinjetina, govedina, jagnjetina, morski plodovi neke su od vrsta mesa koje su podjednako važne koliko i ukusne. Zajednički nazivnik u svemu tome je protein koji ljudima treba. Protein se pretvara u energiju u našem tijelu i pomaže u upravljanju svakodnevnim funkcijama. Preporučeni dnevni unos proteina je 46 grama žene, 56 grama za muškarce, dok djeci treba oko 19-34 grama, a tinejdžerima 52 grama.
Postoje određene prednosti koje su isključive za konzumiranje mesa i ne mogu ih nadomjestiti vegetarijanskim dijetama. Mnoge životne bolesti poput holesterola i kožnih problema pojavile su se tek nedavno u evolucijskoj istoriji. Studije su pokazale da ljudi koji ne konzumiraju meso vjerovatnije pate od problema sa neurotransmiterima kao što su depresija, anksioznost, somatoformne bolesti i poremećaja ishrane.
Hranjiva vrijednost mesa
Dok morski plodovi obezbjeđuju omega-3 masne kiseline uključujući DHA i EPA, protein, vitamin A, vitamin B, vitamin D; perad i crveno meso daju protein, vitamin A, B i vitamin D, te minerale poput cinka, magnezijuma i gvožđa. Svi ovi hranjivi sastojci su potrebni za različite funkcije tijela i pomažu na svoj način.
Prednosti mesa za zdravlje
Jača imunitet
U različitim oblicima mesa postoji velika količina cinka koji pomaže u jačanju imuniteta. Zbog svojih antioksidativnih svojstava, cink je odgovoran za stvaranje antitijela za borbu protiv slobodnih radikala koja nas dovode u veći rizik za hronične bolesti. prednostiProtein, takođe dobijen iz mesa, pomaže u proizvodnji ovih antitela da zaštite tijelo od infekcija. Omega-3 masne kiseline iz morskih plodova takođe su dobre za jačanje imuniteta. Drugi mineral koji se nalazi u morskim plodovima je selen, koji je takođe poznat po tome što poboljšava imuni sistem. Vitamin A pojačava funkcionisanje reproduktivnog sistema.
Promoviše rast mišića
Proteini u mesu pomažu u izgradnji i popravljanju tjelesnih tkiva i poboljšanju mišićne aktivnosti. Tkiva i mišići su napravljeni od proteina, pa pojedinci koji grade snagu mišića značajno povećavaju unos proteina. Proteini i cink u mesu pomažu u rastu i obnavljanju mišića. Bez da tijelo obezbjedite sa odgovarajućim hranljivim materijama, nijedan napor za izgradnju mišićne figure neće pomoći, a meso je daleko najbolji izvor tih hranljivih sastojaka.
Reguliše varenje
Uz proteine, meso takođe pruža esencijalne aminokiseline koje pomažu u varenju. Pošto ih naše tijelo ne može proizvesti samo, moraju se nabaviti iz hrane. Postoji devet esencijalnih aminokiselina, a to su histidin, leucin, licin, izoleucin, metionin, fenilalanin, treonin, triptofan, valin, a meso ih daje svih devet i zato se naziva kompletnim proteinom. Vitamin D takođe pomaže u jačanju kostiju i od vitalnog je značaja za apsorpciju kalcijuma i metabolizam.
Poboljšava cirkulaciju krvi
Gvožđe je jedan od ključnih minerala koji pomaže u obezbjeđivanju pravilne cirkulacije krvi i transportovanju kiseonika u sve ćelije. A različite vrste mesa su dobar izvor gvožđa. Manjak gvožđa može dovesti do ozbiljnih zdravstvenih problema i u početku ga prepoznaju kao slabost, nedostatak koncentracije i umor. Uparivanje mesa bogatog gvožđem sa hranom bogatom vitaminom C, poput narandže, blagotvorno djeluje na apsorpciju gvožđa.
Štiti zdravlje srca
Dobre masne kiseline poznate kao omega-3 u morskoj hrani održavaju srce zdravim i smanjuju brigu o kardiovaskularnim oštećenjima. Redovna konzumacija omega-3 masnih kiselina umanjiće rizik od srčanog udara, moždanog udara i aritmija. Vrste vitamina grupe B koje meso obezbjeđuje su niacin, folna kiselina, tiamin, biotin, pantotenska kiselina, vitamin B12 i vitamin B6 i pomažu u stvaranju hormona, crvenih krvnih zrnaca i funkcionisanju nervnog sistema. Ovi vitamini takođe pomažu u proizvodnji energije u tijelu i održavanju zdravlja srca i nervnog sistema.
Bolja koža, kosa i oči
Konzumiranje mesa bogatog omega-3 masnim kiselinama korisno je za zdravu kožu i kosu. Masne kiseline štite kožu od UV zraka i vraćaju joj vlagu zbog prirodnog sjaja. Vitamin A koji se nalazi u mesu osigurava snažne kosti, zube, zdravu kožu i oči. Unos mesa takođe je povezan sa poboljšanjem stanja mnogih kožnih bolesti poput psorijaze, ekcema, dermatitisa.
Poboljšava moć mozga
Uključivanje dokozaheksaenske kiseline (DHA) i eikosapentaenske kiseline (EPA) koje se nalaze u različitim ribama, podstiče kognitivni i rast mozga. Pomaže u poboljšanju koncentracije i opštem funkcionisanju mozga.
Razvoj ploda
Trudnice obično izbjegavaju konzumiranje ribe zbog sadržaja žive koji može uticati na rast i razvoj nerođenog djeteta. Međutim, omega-3 masne kiseline prisutne u ribama pomažu u razvoju mozga i očiju kod beba. Takođe je poznato da suzbija depresiju koja je uobičajena tokom i nakon trudnoće.
Vrste mesa
- Plodovi mora: rak, jastog, sardine, škampi, losos, tunjevina, inćuni, baramundi, ostrige, tilapija, klapavica, antarktički krill
- Perad: piletina, ćuretina, patka, prepelica
- Crveno meso: svinjetina, jagnjetina, bizon, govedina, koza
Riječ upozorenja: Iako smrznute i konzervirane varijante mogu biti pogodne, ništa ne može pobijediti svježe meso. Kupovina mesa iz čiste i sigurne prodavnice ili od prodavca kako bi se osiguralo da nije kontaminirana, presudna je za zdravlje čovjeka. Ribe iz morske vode su uglavnom visokog sadržaja soli i možda ih neki trebaju izbjeći. Imajte na umu sadržaj žive u ribi jer je velika količina štetna za vaše zdravlje, ali postoje određene ribe koje imaju malo ili nimalo procenta žive. Takođe, pronađeni su nalazi koji pokazuju alergijske reakcije, poznate kao anafilaksija, izazvane mesom.
Lijepo je čitati realne prikaze ohrani i prehrani . Samo naprijed👍
najzdravije su kobasice,cvarci,pastete,tirolska i mortadela,cevapcici ,ako se doda,a doda se, pascetina i macetina postaju ljekoviti eliksiri za dugotrajan zivot
Inace sam mesaros. Da se zna. Ali, ovo kao da je pogresno pisano. Ukratko, meso nije BAS zdravo. Dobro, uopsteno je pisano, sa osvrtima na pojedine vrste. Ali, za kozu nije dobro. Nije ni za creva. Evo reci jednog doktora koji je i Tita lecio, a usto i spanskog kralja Huan Karlosa, nemackog kancelara Smita itd. (a kad on nazove telefonom, da mu rezervisu operacionu salu u nekoj evropskoj zemlji…hmm,brale, nema da nije prazna…). Dakle, on kaze (mom poznaniku koji je umro od raka debelog creva…nazalost, on ga nije uspeo spasiti) “nemoj jesti meso…nije dobo. “Znas”, (veli njemu on), “nalazio sam meso u crevima staro i po 3 godine, jer meso se ne razlaze dobro kod coveka, ono ustvari truli!” Covek ni nema takve zube da “kida” ili jede meso. Tako da…
Poštovani ! Najblaže rečeno gotovo sve u ovom članku je reklamna poluistina. Prva i osnovna stvar je što članak zlorabi imenicu MESO i tim se nazivom koristi za ponuđene mesne proizvode, a u stvari svi ti proizvodi sa mesom nemaju puno veze, već su to pripravci sa osnovnom svrhom stvaranja profita. Što ćemo sa aditivima, konzervansima, bojilima, nitritima, antibioticima, hormonima rasta, hormonima stresa, vinobranima, umami okusima itd.itd.itd. Kada se sve to pojede što ostaje od navedenih prednosti ?
Ne dirajući prehrambene navike i slobode bilo koga, niti istinitost tvrdnji u članku, ali kada se objavljuje tekst o zdravlju ove teme, mislim da se treba uzeti u obzir cijeli proces, posebno prvi dio kako to meso kako ga zovemo završava na našim tanjurima: https://youtu.be/THIODWTqx5E
Clanak je uredu, korektan, mada je toliko afirmativan da netko tko ne razmislja o prehrani ili nezna nista o tome moze pomisliti da je meso i hrana zivotinjskog porijekla sve i da ne treba jesti prakticno nista osim mesa. Drugo… Ne razumijem zasto se u posljednje vrijeme svuda forsira rijec “protein”? Uvjerio sam se da velika vecina ljudi. pogotovo mladih, ne zna uopce znacenje rijeci i sto je to ustvari, upravo zbog engleske rijeci. Da je clanak pisan na makedonskom jeziku razumio bih, ali u srpskom i hrvatskom jeziku to su belancevina, odnosno bjelancevina. Ali kada napisemo proteini, umjesto bjelancevine, to izgleda tako strucno i tako vazno! 🙁 U clanku nije napisano, a vrlo je vazno znati, da je meso izvor B12 vitamina, koje u veganskoj prehrani nema i nuzno je potrebno da vegani i vegetarijanci uzimaju B12 kao dodatak prehrani u umjetnom obliku. I na kraju… Svakako pogledajte dokumentarni… Čitaj više »
Strašno koliko savršen komad mesa na slici, ogladneg istog trena!!!
Nema nikakvih prednosti.. vecina napisanog su manipulacije i lazi.. meso ne lijeci nista, mozete samo bolesti dobiti.
Kolega B.D. ne samo da je neznalica već nije ni svjestan o čemu piše u članku. Stanje svijeta jednim dobrim dijelom je i u ovoj zastarijeloj paradigmi koju navodi ova neznalica…povezanost je velika izmedu toga što se čini tim nedužnim bićima,i stanju u kojem se svijet danas nalazi…zato dragi svi,ne čudite se kad vam se nadviju nad glavom sjenke onih koji vas hoće podjarmiti,jer isto tako ne poštujete tuđe pravo na život..ukratko,ništa se ne događa što se nije zaslužilo
Samo i uvek meso 🙂
Oduvek sam sebe video kao leaoparda !?
Nikad kao vola !
Kako meso djelimo na bijelo i crveno, tako ribu dijelimo na PLAVU RIBU (sardine, skusa…) i BIJELU RIBU, (oslic, orada, zubtaca…) i PLODOVI MORA
to nije riba (lignje, hobotnica, skoljke, kozice ili skampi…) neki jos posebno ralikuju MUZGAVCE i SKOLJKASE. Najzdarvija je za konzumiranje PLAVA RIBA, jer sadrzi mnogo OMEGA MASTI i KISELINA ali je ona jeftina jer je ima mnogo, dok je BIJELA ili OBORITA rba rijedja i zato je i skuplja, ali sadrzai malo OMEGA masnoca. Zato je cijenjen Brudet jer se u principu radi od mjesane plave i oborite ribe
Da, prvo, ovaj clanak moze podupirati samo mesni lobi koji unistava (izmedju ostaloga) amazonsku sumu…
Drugo, da klaonice imaju zidove, svi bi bili vegetarijanci (osim predatora)
Eto, meso zdravo, a sve bolnice zatrpane mesojedima 😀 Najveće i najjače kopnene životinje su biljojedi, tko zna gdje oni dobijaju proteine i esencijalne aminokiseline? Prirodni mesojedi spavaju po cijeli dan dok su biljojedi cijeli dan u pokretu, meso baš daje energiju, da 😀