Slatki pelin

Davno, davno na području drevne Kine, a navodno u Kini čak i prije stotinjak godina, medicina je bila zasnovana na potpuno drukčijem principu od ove medicine koju svi poznajemo. Tada su zdravi ljudi plaćali svaki svojem liječniku jednu osnovnu svotu, nešto kao “pretplatu’’.

Za svaku kuću ili obitelj postojala je škatuljica izvan kuće, valjda nalik poštanskom sandučiću, kojoj su pristup imali ukućani kao i liječnik. Liječnici su obilazili kućanstva svojih pacijenata, i u pravilu skupljali novac u škatuljici bez da su ulazili u kuće. Nedostatak novca u određenoj škatuljici je značio ”bolest u obitelji’’ – i samo tada je liječnik posjećivao tu obitelj kako bi izliječio bolesne i ponovno zadobio pravo na svoj regularni prihod. Drugim riječima, bolesni ljudi i njihove obitelji nisu plaćali ništa u tom zdravstvenom sustavu, a liječnici su morali biti i te kako sposobni i dobronamjerni da bi opstali u toj praksi. Dio tog naslijeđa je i činjenica da danas u Tibetu istovremeno postoje dva službena zdravstvena sustava: tradicionalni i zapadnjački. Ljudi u Tibetu su navikli ići tradicionalnom liječniku za sve kronične zdravstvene probleme i mnoga druga pitanja zdravlja i njege. Isto tako, oni razumiju prednost konvencionalne, odnosno moderne zapadne medicine kod traumatskih pozljeda i sličnih stanja gdje je potrebno na brzinu spasiti živote.

Uvod o kineskoj medicini nudi jedan odgovor na pitanje zašto je tradicionalna kineska medicina bila i ostala tako efikasna u liječenju i prevenciji mnogih bolesti. Odgovor tradicionalne kineske medicine na pandemiju COVID-19 uključuje slatki pelin ili bejturan (latinsko ime Artemisia Annua) kao jedan od najvažnijih elemenata. Slatki pelin je njihov tradicionalni lijek protiv malarije, i teških gripa.

Poznat i modernoj zapadnoj medicinskoj znanosti, pogotovo nakon što je dr. You You Tu dobila 2015. godine Nobelovu nagradu za dokazanu efikasnost artemisinina (dominantnog aktivnog sastojka slatkog pelina) u borbi protiv malarije.

I prije toga neki od najsposobnijih travara na ovim prostorima su sadili slatki pelin i uspješno ga koristili u liječenju različitih kroničnih bolesti, uključujući neke karcinome.

U proteklih desetak mjeseci osobno smo se uvjerile više puta na sebi i prijateljima u efikasnost čaja slatkog pelina kod ublažavanja simptoma i liječenja posljedica gripe (na primjer osjećaja “težine u plućima’’) .

A zašto se o slatkom pelinu ne govori baš ništa u domaćim i inostranim main stream medijima?

U pronalaženju odgovora nudimo vam sažetak wikipedia stranice o Covid-Organics:

U prvom paragrafu piše da je Madagaskarski predsjednik, Andry Rajoelina, na početku pandemije započeo proizvodnju tog ljekovitog pića (skračeno ime CVO) na bazi jedne biljke iz obitelji Artemisia, ekstrakcijom artemisinina kojim se (dokazano) liječi malarija. Piše da Madagaskarski predsjednik tvrdi da CVO sprječava i liječi simptome bolesti korone.

U drugom paragrafu se opisuje učešće znanstvenih institucija u izradi tog ljekovitog napitka. Na kraju se navodi da je Rajoelina naredio distribuciju CVO-a svim svojim građanima, a tu su i brojke zaraženih (odnosno PCR pozitivnih), njih 3472, i preminulih od bolesti Korone, njih 33, u Madagaskaru, prema statistikama od 7. srpnja 2020.

Zatim slijede dva paragrafa o Svjetskoj Zdravstvenoj Organizaciji kao i kontraverziji oko slatkog pelina. Naime, kao što pogađate, Rajoelinina zamisao i izvedba se nije svidjela Svjetskoj Zdravstvenoj Organizaciji, koja od kraja svibnja 2020. ipak surađuje sa Madagaskarom oko pitanja statistika vezanih uz pandemiju, ali istovremeno ne preporuča korištenje nefarmaceutski obrađene biljke iz roda Aremisia za liječenje ikoje bolesti. Obrazlažu da su iskreno zabrinuti kako bi CVO ili bilo koji nefarmaceutski lijek na bazi slatkog pelina mogao ugroziti liječenje paludizma odnosno malarije pomoču antimalarijskih lijekova koje oni preporučuju, time da bi mogao povečati otpornost uzročnika malarije na ove potonje.

Zatim su navedene neke od afričkih i karibskih država koje su već usvojile CVO kao lijek protiv korone. Ima ih navodno više od dvadeset. Najavljuje se i novi lijek – tableta CVO-plus, isto u izradi laboratorija iz Madagaskara.

Zašto Svjetska Zdravstvena Organizacija toliko brine o artemisininu, a time i o slatkom pelinu?

Možda zato jer je Bill Gates uložio u proizvodnju genetički modificiranog artemisinina? A koliko košta taj Gatesov GMO artemisinin? Nismo istražile.

Poruka svjetski poznatog botaničara i herbalista dr. James A. Dukea koju je uputio svima, pa tako i Billu Gatesu, kao odgovor na tvrdnje Gatesa da je slatki pelin težak za uzgoj i da zbog toga odmah (valjda nakon gore navedene Nobelove nagrade iz 2015.) okuplja genetičare i ulaže u proizvodnju genetički modificiranog artemisinina, je vrlo korisna. U njoj se potvrđuje ljekovitost slatkog pelina, kao i činjenica da ga ljudi mogu sami saditi i da raste dobro, šireći se praktički kao korov, i to u različitim klimatskim uvijetima. A poznato nam je da su genetski modificirani organizmi u pravilu vrlo opasni za našu planetu, dok filantropi koji ulažu u GMO, i pritom daju brižne izjave o klimatskim promjenama i ekološkom razvoju čovječanstva, su u najmanju ruku nedosljedni.