Argentina – Rezultati povratka u “američko dvorište” – 10 istina

Prije godinu dana je, nakon duge ere “kirchnerizma” u Argenitini, kandidata predsjednice u odlasku Cristine Kirchner, Daniela Sciolia, pobijedio je čelnik grada Buenos Airesa Mauricio Macri, koji je stekao osnovno i srednje obrazovanje na koledžu Cardenal Newman u Buenos Airesu, a kasnije je također studirao na Sveučilišta Columbia u New Yorku, na Sveučilištu Pennsylvania u Philadelphiji, potom je završio kratki kurs na Centra za makroekonomske studije, da bi na kraju diplomirao građevinarstvo na Katoličkom sveučilištu u Argentini.

Macri je najavio velike reforme u Argentini i odustajanje od politike Cristine Kirchner, koju je optužio da je Argentinu previše približila Venezueli pokojnog predsjednika Chaveza i Kubi braće Castro. Dobio je povjerenje birača i po stupanju na predsjedničku dužnost se odmah okrenuo Sjedinjenim Državam i provođenju neoliberalnih reformi, zbog kojih je Argentina već jednom bankrotirala. U vanjskoj politici je u godinu dana mandata jasno da Mauricio Macria Argentinu i Latinsku Ameriku želi vratiti u “američko dvorište“.

No, koja je cijena takve politike? Ona se može sažeti u 10 točaka vladavine Mauricia Macria u samo godinu dana.

10 istina o vladavini Mauricia Macria u Argentini

Nakon godinu dana je argentinski “predsjednik-reformist” uspio učiniti sljedeće:

1. U godinu dana je u Argentini pod vladom Macria bilo 200 000 otkaza.
2. Nacionalna valuta, peso, srozala se za 40%, što je rezultiralo u masovnim porastom cijena, s dramatičnim posljedicama za većinu Argentinaca.
3. Cijene prijevoza, vode i plina električne energije su povećane u rasponu od 200% do 2 000%, ovisno o slučaju i regiji.
4. Inflacija je porasla s 32% na 45%, a gospodarstvo je u recesiji.
5. Politika štednje, koju provodi njegova vlada, ima dramatičan utjecaj na stanovništvo, ekonomski život i razvoj trgovine. Prema podacima Katoličke crkve, za samo godinu dana je 1,4 milijuna Argentinaca palo ispod granice siromaštva. U glavnom gradu je stopa siromaštva porasla s 20% na 33%. Prema Nacionalnom institutu za statistiku (INEC), 32% Argentinaca živi u siromaštvu, odnosno 8,7 milijuna ljudi, a njih 6,3%, ili 1,3 milijuna, živi u ekstremnom siromaštvu.
6. Raste broj demonstracija stotina tisuća Argentinaca koji zahtijevaju promjenu politike i prestanak provođenja mjera koje vrše udar na najranjivije društvene skupine. Prema anketama, 43% Argentinaca ima negativno mišljenje o vladi Mauricia Macria, dok samo 26% odobrava njegovu upravu.
7. Iznos javnog duga je u jednoj godini skočio s 43% na 55% BDP-a.
8. Fiskalni deficit od 7% je prisilio vladu da u samo godinu dana uzme kredita više od 50 milijardi dolara.
9. Macrieva vlada također provodi napade na neovisne novinare, a cenzurirala je latinoamerički kanal Telesur, koji više nije dostupan u Argentini.
10. Vlada “predsjednika-reformista” vodi nemilosrdnu represiju protiv društvenih protesta. Slučaj Milagro Sala, koja je kao predstavnica autohtonih naroda izabrana za zastupnicu u parlamentu, uhićena u siječnju 2016. godine, ne poštujući njezin zastupnički imunitet, a na temelju optužbi za “poticanja na počinjenje zločina” zbog organiziranja prosvjeda u pokrajini Jujuy. Ujedinjeni narodi su osudili ovaj progon, a njen pritvor je proglašen “proizvoljnim i protuzakonitim”. Čak su se javile i neke američke organizacije za ljudska prava, koje su tražile jezino oslobađanje.

Ovo je dio cijene u samo godinu dana od obećanog “prosperiteta” i nakon povratka Argentine u “američko dvorište” od strane vlade Mauricia Macria.