Kremlj tvrdi da će se udio dolara u svjetskoj trgovini smanjiti nakon što ljudi počnu sumnjati u njegovu vjerodostojnost

Suočavajući se s novim sankcijama, usmjerenim prema svom državnom dugu i prijetnjama u pogledu zabrane sudjelovanja u SWIFT-u, korištenja Visae i drugih financijskih instrumenata, Moskva je nedavno krenula u diplomatsku ofenzivu, potičući trgovinske partnere na dodatno odmicanje od korištenja dolara u trgovini i na stvaranje alternativa u plaćanju.

Udio dolara u ruskim vanjskotrgovinskim operacijama opada iz godine u godinu, a isto će se događati u zemljama svijeta nakon što ljudi počnu sumnjati u stabilnost američke valute, rekao je predsjednički glasnogovornik Dmitrij Peskov.

Govoreći u četvrtak za rusku televiziju o nedavnim akcijama i prijetnjama s kojima se Rusija suočava na financijskoj i ekonomskoj sceni, uključujući moguće uklanjanje Moskve iz SWIFT-a, Peskov je sugerirao da “ako SWIFT kao usluga pokaže nedostatak pouzdanosti, mi živimo u svijetu koji je razvijen do te mjere da će se vrlo brzo pronaći zaobilaznice ili zamjene za ovaj sustav.”

Peskov je naglasio da je globalna međubankarska usluga sa sjedištem u Belgiji bila jedna od samo nekoliko usluga financijskog sektora, premda dominantna, a ako se Rusiji prekine pristup SWIFT-u, zemlja će htjeti koristiti alternative.

Što se tiče trgovine dolarom, Peskov je rekao da je uvjeren da će nedavni odmak Rusije od dolara s vremenom oponašati i druge zemlje, nakon što počnu “sumnjati u stabilnost valute i stabilnost zemlje koja je izdaje.”

“Vrijeme je da svi, uključujući Amerikance, shvate da je Rusija samodovoljna zemlja, snažna, samodostatna država. Nemoguće je ograničiti Rusiju na bilo kojem području. Da, može se pokušati obuzdati, može se pokušati uhvatiti saveznike za grlo i prisiljavati ih da ne kupuju rusko oružje, ali to neće natjerati Rusiju da promijeni svoju politiku”, naglasio je glasnogovornik.

Komentirajući nedavno obraćanje predsjednika Joea Bidena i State ofthe Union Kongresu, u kojem je sugerirao da je Amerika “spremna za uzlet” i “ponovno vodi svijet”, Peskov je sugerirao da su komentari zvučali kao “neki atavizmi iz prethodnog desetljeća, atavizmi unipolarnog svijeta.” Glasnogovornik Kremlja predložio je da je administracija Bidena predstavila SAD u odnosu na druge zemlje “kao Mojsija koji vodi Židove kroz pustinju,” ali naglasio je da “prije svega nismo u pustinji”, a kao drugo, “svijet je puno bogatiji od Sjedinjenih Država.”

Peskov je napomenuo da je današnji svijet multipolaran i da ruski predsjednik Vladimir Putin “više nije pobornik pridržavanja nečijih pravila, već ravnopravne suradnje” među narodima.

Istodobno, glasnogovornik je naglasio potrebu da se donese trijezna procjena situacije, ali i slaganje s time da su SAD još uvijek velesila i zemlja koja čini četvrtinu svjetske ekonomije. Primijetio je, međutim, da se “u svijetu stvaraju razna udruženja koja su već sposobna izjednačiti ili nadmašiti” ekonomsku moć SAD-a. Samo Kina je na rubu sustizanja i pretjecanja Amerike. “Stoga je teško za povjerovati da SAD mogu biti u ulozi Mojsija.”

Što se tiče nedavne politike Washingtona koja se zasniva na predlaganju pregovora i suradnje, dok istodobno nabija nove sankcije Rusiji i optužuje Moskvu za mnoštvo zloćudnih djela, Peskov je sugerirao da američko neprijateljstvo otežava Putinu pristanak na održavanje sastanka sa svojim američkim kolegom.

“Ne razumijemo situaciju: vidimo da na riječima postoje prijedlozi za raspravu o suradnji na onim područjima od zajedničkog interesa. Ali istodobno ili sljedeći dan nakon ovih riječi dolaze djela ”zadržavanja” Rusije ili jednostavno neprijateljski potezi iz Washingtona. To komplicira analizu situacije s ruske strane da bi predsjednik mogao donijeti odluku o ovom summitu”, objasnio je.

Predsjednici Putin i Biden razgovarali su telefonom 13. travnja o odnosima i izgledima sastanka na vrhu u trećoj zemlji u narednim mjesecima. Dan nakon poziva, Bijela kuća uvela je opsežne nove sankcije protiv ruskih pojedinaca, financijskog i bankarskog sektora i ruskog državnog duga i izbacila nekoliko diplomata. Tjedan dana nakon toga, češke su vlasti optužile rusku vojnu obavještajnu službu za sudjelovanje u nizu eksplozija u češkom skladištu oružja, što je dovelo do nove runde diplomatskog protjerivanja između Rusije i zemalja NATO-a.