fbpx

Šest stvari koje morate znati o Avganistanu i talibanima

Talibani

Što se tiče Avganistana, vodeći mediji kriju najnezgodnije činjenice za Zapad. Kada to uzmete u obzir, dobit ćete potpuno drugačiju priču.

Monstruozni savez sa džihadistima

Priča počinje 1979. Avganistan je imao ljevičarsku vladu, što se naravno SAD nije dopalo. Zbignjev Bžežinski, savjetnik predsjednika Kartera, osmislio je plan naoružavanja i obučavanja džihadista – koji su se tada još nazivali mudžahedini – u Avganistanu. Cilj je bio izazvati sovjetsku invaziju, kako bi Moskvu teretili po scenariju sličnom Vijetnamu.

Karter je prihvatio njegov savjet i pružio mudžahedinima neophodnu pomoć. Plan je uspio. Vlada u Kabulu naišla je na poteškoće i zatražila pomoć od Kremlja. Avganistanska močvara primorala je Sovjetski Savez da ostane u centralnoazijskoj zemlji deset godina.

Tokom tog perioda, CIA je pružila mudžahedinima dvije milijarde dolara pomoći, naoružanja i logističke podrške. Čak su im isporučene i zloglasne rakete Stinger kojima su mogli da obore sovjetske avione i helikoptere. Rambo III Silvestera Stallonea holivudski je prikaz ove saradnje. Film je bio posvećen „hrabrim mudžahedinskim borcima“.

Sve dok su sovjetske trupe ostale u zemlji, vlada u Kabulu mogla je izdržati. Međutim, 1989. Gorbačov je odlučio da prekine rusku vojnu pomoć. Nakon što su sovjetske trupe napustile zemlju, izbio je građanski rat. Najbolje organizovana i najbrutalnija grupa, talibani, na kraju je prevladala i preuzela vlast 1996.

Stvaranje Al Kaide

Najistaknutija ličnost koja se pojavila u tom periodu je Osama bin Laden. 1988. osnovao je Al Kaidu, fundamentalističku i nemilosrdnu terorističku grupu. Preko obavještajne službe Pakistana, u saradnji sa CIA, mogao je računati na veliku podršku SAD. Za tu pomoć, Al Kaida je pružila brojne usluge Sjedinjenim Državama i njihovim zapadnim saveznicima.

Tokom „građanskog rata“ u Jugoslaviji (1992-1995), Pentagon je dovezao hiljade boraca Al Kaide u Bosnu kako bi podržao tamošnje muslimane. Tokom rata protiv Jugoslavije 1999. godine, Al Kaida se borila rame uz rame sa teroristima OVK (Oslobodilačka vojska Kosova koja se borila za odvajanje Kosova od Jugoslavije i za Veliku Albaniju), koje je NATO štitio iz vazduha. Borci Al Kaide pojavili su se i u Čečeniji, Sinđijangu (gdje žive Ujguri), Makedoniji i u mnogim drugim zemljama u regionu i mnogo šire.

Saradnja između Bushove administracije i Osame bin Ladena otkrivena je u dokumentarcu Michaela Moora Fahrenheit 9/11.

To je naftna glupost!

Širom Kaspijskog mora postoje obećavajuće rezerve nafte i gasa. Ali za transport ovih resursa na Zapad postoje samo tri mogućnosti: preko Rusije, preko Irana ili preko Avganistana.

SAD to očigledno neće prepustiti Rusima, a od pada šaha 1979. godine Vašington je izgubio uticaj na Iran. Dakle, preostala je samo jedna opcija: Avganistan. Krajem 1994. godine, u jeku građanskog rata, SAD su smatrale da talibani imaju najbolja sredstva za „stabilizaciju“ zemlje. To je bilo neophodno za izgradnju naftovoda. Prema CIA, na talibane se gledalo kao na “moguće oruđe u još jednoj reprizi Velike igre – trci za energetskim bogatstvima u centralnoj Aziji”.

SAD su postale glavni sponzor ovog novog režima. Nije bilo važno što su talibani u to vrijeme bili najopasniji kršioci ljudskih prava na svijetu. Prema jednom američkom diplomati, talibani bi se „vjerovatno razvijali kao Saudijci. Postojat će Aramco [konzorcijum naftnih kompanija koje kontrolišu saudijsku naftu], naftovodi, emir, neće biti parlamenta već mnogo šerijatskog zakona. S tim možemo da živimo.”

Talibani ne ostvaruju cilj

U početku su talibani postizali jedan vojni uspjeh za drugim, ali na kraju nisu uspjeli da osvoje cijelu zemlju. Očekivana stabilizacija – neophodna za naftovod – nije se ostvarila. SAD su tada promijenile strategiju i tražile pomirenje svih zaraćenih strana.

Vašington je zahtijevao da talibani uđu u razgovore sa Sjevernom alijansom o formiranju koalicione vlade. Pregovori koji su trajali do kraja jula 2001., propali su. SAD su upozorile da se tu neće zaustaviti: „Ili prihvatate našu ponudu tepiha od zlata, ili ćemo vas zakopati pod tepih od bombi“, poruka je američkih predstavnika talibanima krajem jula.

Talibani nisu popustili. Bombardovanje je počelo u oktobru. Nešto kasnije je procurilo da su planovi za to već bili na stolu predsjednika Busha dva dana prije 11. septembra. U Washington Postu od 19. decembra 2000, profesor Starr je napisao da su se SAD „tiho počele usklađivati sa onima u ruskoj vladi koji pozivaju na vojnu akciju protiv Avganistana i poigravaju se sa idejom o novoj raciji za brisanje Osame bin Ladena.“

Krajem juna 2001, više od dva mjeseca prije napada na kule bliznakinje i Pentagon, časopis Indiareacts.com je izvijestio da će „Indija i Iran„ olakšati “američke i ruske planove za „ograničenu vojnu akciju“ protiv talibana, ako nove ekonomske sankcije ne sruše fundamentalistički režim Avganistana.”

Predsjednik Naftovod

Napadi 11. septembra bili su u svakom slučaju savršen izgovor za Vašington da napadne Avganistan i svrgne talibane s vlasti. Tako bi se planovi za naftovod mogli zasad ostvariti.

Gore Vidal, vodeći američki kolumnista, rekao je to vrlo otvoreno:

„Kao što se pokazalo, osvajanje Avganistana nije imalo nikakve veze sa Osamom. On je jednostavno bio izgovor za zamjenu talibana relativno stabilnom vladom koja bi omogućila Union Oil iz Kalifornije da položi svoj naftovod zarad profita, između ostalog, hunte Cheney-Bush.

Činjenice na terenu pokazale su nam da je to istina. 22. decembra 2021. Hamed Karzai postao je afganistanski premijer. Bio je povjerenik CIA i ranije je radio kao savjetnik u Unocal. Unocal je bila veoma velika američka naftna kompanija koja je dugo imala planove za naftovod kroz Avganistan.

Devet dana kasnije, jednog od savjetnika ove kompanije, Zalmai Khalilzada, Bush je imenovao za specijalnog izaslanika za Avganistan. Khalilzad je u prošlosti učestvovao u razgovorima sa talibanskim zvaničnicima o mogućnosti izgradnje gasovoda i naftovoda. On je pozvao Klintonovu administraciju da zauzme mekši stav prema talibanima.

Obojica su uredno izvršavali svoje dužnosti. BBC je 30. maja 2002. godine izvijestio da je Karzai postigao dogovor sa svojim pakistanskim i turkmenskim kolegoma o naftovodu od Turkmenistana do luke u Pakistanu, širom Avganistana.

Nekoliko nedjelja ranije, Business Week je prokomentarisao evoluciju u regionu na sljedeći način:

„Američki vojnici, naftaši i diplomate ubrzano upoznaju ovaj zabačeni dio svijeta, staro podzemlje Sovjetskog Saveza i region koji zapadne vojske gotovo nisu dotakle još od vremena Aleksandra Velikog. Igra koju igraju Amerikanci ima neke od najvećih uloga. Ono što pokušavaju nije ništa drugo do najveće iskopavanje nove sfere uticaja SAD otkad su se SAD angažovale na Bliskom istoku prije 50 godina.“

Nije uspjelo kako je planirano. Talibani su poraženi, ali nisu nokautirani. Oni su takođe imali mnogo veći moral od vladine vojske, koja je mogla izdržati samo zahvaljujući vazdušnoj podršci NATO i drugoj logističkoj podršci. Kada je Biden prije nekoliko nedjelja odlučio da povuče tu podršku, vlada se srušila kao kuća od karata.

Troškovi i „rezultati“ rata

Najduži rat u istoriji SAD koštao je više od 2.000 milijardi dolara, navodi New York Times. To je 100 milijardi dolara godišnje, skoro 20 puta više od cjelokupnog vladinog budžeta avganistanske vlade.

Uprkos ogromnim količinama pomoći, rezultati su zapanjujući. Skoro polovina stanovništva danas živi u siromaštvu. Smrtnost odojčadi je među najvišima na svijetu, a očekivani životni vijek među najnižim.

U periodu prije rata uzgoj opijuma je skoro potpuno iskorijenjen. Danas Avganistan proizvodi 80 odsto svjetskog heroina. Rat je rezultirao sa 5,5 miliona izbjeglica. Taj broj će sada vjerovatno naglo porasti.

Cijena ljudskog života je visoka. U proteklih 20 godina ubijeno je 47.000 civila, 66.000 afganistanskih vojnika i policajaca, te 51.000 talibana i drugih pobunjenika. Na zapadnoj strani poginulo je skoro 4.000 američkih vojnika i 1.100 vojnika iz drugih zemalja NATO. [zvanični podaci, ne uključuju smrt civila].

Nakon dvadeset godina okupacije, vratili smo se na početak. Belgijski TV novinar opisuje to kao „katastrofu, neuspjeh zapadnog modela da pokuša da promijeni državu kakva je  Avganistan“.

Autor: Marc Vandepitte

VAŽNA PORUKA ZA LOGIČARE

Vrijeme uvjeravanja prolazi. One koji ne shvaćaju što se događa, treba ignorirati i ne gubiti vrijeme na njih. Poštene, empatične i logične osobe se trebaju okupiti, bez obzira na osobna uvjerenja i svjetonazore. Osim raskrinkavanja, dolazi vrijeme djelovanja brojnim i legalnim sredstvima u gospodarstvu, zdravlju, autonomiji… U protivnom, sve će nas porobiti.

Pitate se što učiniti nakon čitanja ovog teksta? Jednostavno, šaljite i dijelite tekst poštenim, empatičnim i logičnim osobama. Informirajte bližnje o postojanju portala Logično. Priključite nam se na našem Telegram kanalu tako što ćete kliknuti na Vijesti.  Od danas možete komunicirati i pisati nam u Telegram grupi Zajednica. Budimo složni, mudri i jaki.


Posjetite naš novi video kanal na platformi Odysee i obvezno se registrirajte, kao i najveću arhivu alternativnih video snimaka Jubitu.

Svidio vam se članak i
pitate se što možete napraviti?
PODIJELITE ga s PRIJATELJIMA

*Stavovi izneseni u kolumnama su osobni stavovi autora i ne odražavaju nužno stav redakcije portala Logicno.com

Pretplati se
Obavijest
guest
Zaštitite svoje ime u komentarima... REGISTRACIJA
45 Komentara
najstariji
najnoviji najviše ocjenjeniji
Inline Feedbacks
View all comments
Sunseeker
Gost
Sunseeker
9 mjeseci prije

Redakcija imate malu greskicu….napisali ste smrtnost odojčadi, pa eto da znate da se netko ne bi zakacio za tu riječ zbog vjere naroda u tekstu
😁

BanOvan
Gost
BanOvan
9 mjeseci prije

A blesave Ruje se nisu dosjetile da doture kojekakve “Stingere” TaliBaćima da još više podrepe USrAnce.

Siniša
Member
Siniša
9 mjeseci prije

Uuu…opasno odličan članak!!!!

Bosanac
Gost
Bosanac
9 mjeseci prije

2000 milijardi dolara potrošit zbog naftovoda??? De ba ……… ne lupajte. Ako su bankari negdje utrošili 2000 milijardi bezvrijednih papira računaj da trebaju ostvarit 50000 milijardi neke stvarne vrijednosti u dobiti. (zlato, jadar, dijamanti i još neke možda antičke nama nepoznate stvari). Da se u Europi vodi rat 20 godina… Pročitaj više »

Njemi svjedok
Gost
Njemi svjedok
9 mjeseci prije

Bravo za članak i autora kratak,tačan i koncizan.

Krunoslav
Gost
Krunoslav
9 mjeseci prije

Must know,must have,must ….
Ne moramo znati!? Dajte ljudi malo stila,barem u naslovu.Takve naslove pišu u blak-klik prilozima. Hvala,neću više popovati,ali niti pročitati.

burt
Member
burt
9 mjeseci prije

jedna od osnovnih stvari ratova u Afganistanu je da razne plemenske milicije i vojske mijenjaju strane, Hekmatyar je mijenjaja strane, bio protiva talibana pa ih podržavao pa opet bio protiv njih, pa dobri i loši talibani u plemenskih područjima u Pakistanu, to se dogodilo i u zadnjih deset dana kad… Pročitaj više »

Zvrk
Gost
Zvrk
9 mjeseci prije

Hm sjećate se kada je naš najdraži istraživač svakog tko se ne slaže ili uklapa s njim nazivao talibanima geopolitike.
I gle čuda, talibani na brzinu osvojili skoro čitav Afganistan i obrnuli geopolitiku svijeta. 😀
Još zanimljivije, dotični više ni ne komentira ovdje.

Miro
Gost
Miro
9 mjeseci prije

Ma po vama Talibani su dobri momci, oni samo sade cvijece i to je to.

Istražuj
Member
Istražuj
9 mjeseci prije

E ovako kako je ovaj Marc Vandepitte – sklepao ovu idiotsku “analizu” – i sam sam razmisljao do prije Kurtone… Naravno – sad znam (dakle znam!) – da je to sve bio idiotizam, a ja samo zaglupljen idiotizmom “geopolitike” (kao i baba Mara kad prica o sletanju na mjesec)… Vanderpitte… Pročitaj više »

Max
Member
Max
9 mjeseci prije

11 9 se zato i dogodio.

ad astra
Gost
ad astra
9 mjeseci prije

Članak je pun netočnih podataka. Nafta iz Kaspijskog jezera ima izlaz na Mediteran preko naftovoda Baku-Tbilisi-Ceyhan. A ako se uopće govori o iskorištavanju energetskog potencijala Kaspijskog bazena onda vidimo da su sve države koje izlaze na kaspijske obale imaju mogućnost izvoza a da ne traže alternativu preko Afganistana. Znači teorija… Pročitaj više »

milivoje
Gost
milivoje
9 mjeseci prije

avganistan je tvrda vocka i mnogi osvajaci su polomili zube i mnoge imperije propale. aleksandar vekliki je stigao do avganistana i dalje prema indiji nije mogao. tu je doslo do rasula i kraja osvajanjima. englezi su u 19 veku imali kod kandahara jedan od najtezih poraza kao kolonizatori, sovjeti su… Pročitaj više »

B7ranko Spehar
Gost
B7ranko Spehar
9 mjeseci prije

Umjesto naftovoda Rusi će gradit plinovod do Indije a Kina autoput za Iran,kopat litij,zlato ,kalij…znaći novo pušenje za zapad.

POVEZANE VIJESTI

Izbornik