Trgovinski sporazum između SAD i Kine je ‘tempirana bomba’ za međunarodnu trgovinu – tvrdi bivši ruski ministar ekonomije

tempirana bomba

Trgovinski sporazum između gospodarskih supersila Kine i Sjedinjenih Država dovest će do porasta globalnih trgovinskih sporova u iduće dvije godine, kaže ruski predsjednički savjetnik Maxim Oreshkin.

U intervjuu za TV kanalu Rusija 24, bivši ruski ministar ekonomskog razvoja rekao je kako trgovinski sporazum postavlja niz pitanja.

“Vidimo reakciju Europljana na sporazum između SAD i Kine. Vidimo da kinesko obećanje o povećanju kupovine američke robe izaziva vrlo ozbiljne zabrinutosti”, rekao je Oreshkin.

Dodao je da postoji pitanje prelaska Kine na američke proizvode i što može donijeti dodatne prepreke europskoj robi.

“Ovo je tako velika tempirana bomba i mislim kako zasigurno neće eksplodirati ove godine, ali počevši od 2021.-2022. vidjet ćemo puno sporova u trokutu SAD-Kina-Europa s uključivanjem drugih zemalja.”

Oreshkin je napomenuo da Rusija ostaje zagovornik multilateralnih formata kada je u pitanju svjetska trgovina. “Mislim da bilateralnost nije nova budućnost svjetske trgovinske politike. Rusija će sigurno ostati zagovornik multilateralnih formata, [poput WTO-a …”] rekao je.

Ako vam se članak svidio, podijelite ga ->

8
Ostavite komentar

avatar
10000
 
3 Grupirani komentari
5 Odgovori unutar grupe
0 Pratitelji
 
Komentar koji izaziva reakcije
Najaktivniji komentar
8 Komentatori
BezuhovnessynessyZ.A.kefir Zadnji aktivni komentator
  Pretplati se  
Obavijest
Alen
Gost
Alen

Kad je ikad Hajnc postavio tempiranu bombu vežući Usa i Kinu… Ovo sad je otkucavanje te bombe pred detonaciju..

Z.A.
Gost
Z.A.

Alene jeli ti govoris da su kinezi izumili barut

Dopizdilomi
Gost
Dopizdilomi

Uopće se ne bojim za Kineze a što je još bolje ni oni se ne boje USA.

Jurić
Gost
Jurić

Treba samo pratiti rast Kine u zadnjih 20 godina. Strelovit uzlet u znanosti i tehnologiji a Amerikancima je za to trebalo 100 godina. Kina vlada sljedećih cca.30tsk godina a do onda od Amerike neće ostat ni strojevi ni zidovi od firmi.

nessy
Gost
nessy

Samo jedan detalj. Kinezi imaju posebne skole za izuzetno nadarenu djecu. Obzirom na ogroman broj stanovnika, i te izuzetne djece, bude u stotinama tisuca. Uz dobar obrazovni sistem (koji vec, ocito, imaju), uskoro im nece trebati zapadni patenti i izumi, vec ce imati svoje, koje ce onda izvoziti, isto kao sto ih sada uvoze. I to ce se dogoditi brzo, brze nego ocekujemo. Rijeci Xi-a, predsjednika, ulaze u ustav. Na zadnjem kongresu KP, Xi je dao “direktivu”, da kina mora prevazici proizvodnju jeftine i nekvalitetne robe. Kad on to kaze, to je zapovijed svima, a ne nesto sto se zanemari. I Japan i J. Koreja su bile o ovoj fazi, ali su je naravno, prevazisli, i sada su svjetske ekonomske sile. Nema nijednog razloga da isto ne bi napravila Kina, u jos puno vecem opsegu.

kefir
Gost
kefir

Kinezi najviše vole dolare i Sibir, imaju čak i karte na kojima je Sibir njihov.

nessy
Gost
nessy

Posto sam neupucen u ekonomska pitanja, nemojte mi zamjeriti, postavljam pitanje. Ako sve strane, a pogotovo USA, stalno trube o slobodnoj trgovini, zar slobodna trgovina ne bi bila da svaka zemlja nudi na prodaju ono sto ima, pa neka kupi onaj kome treba, i cijena mu odgovara? Isto tako, da svaka zemlja kupuje od drugih ono sto joj treba, naravno, po odgovarajucoj cijeni. Naravno, da moraju postojati sporazumi, o planiranim kolicinama proizvodnje, koje ce druga strana kupiti, ali, to je druga prica. Ali, ako USA kaze Kini “mi cemo kupiti vasu robu pod uvjetom da povecate kupovinu nasih poljoprivrednih proizvoda” (koji su, uz put receno, redom GMO, i realno preskupi, tj. nekonkurentni), kakve to ima veze sa slobodnom trgovino? To je ucjena. USA ce povecati carine na EU automobile, ako ih ovi ne podrze u pritisku na Kinu? Ja tu ne vidim slobodnu trgovinu, nego samo ucjene onoga tko misli da mu mogu proci. I prolaze, bar za sada. A sutra, tko zna, situacija se moze i promjeniti.

Bezuhov
Gost
Bezuhov

Pa eto, sam si odgovorio, nema slobodne trgovine. Sto se tice americkih carina, pored toga sto pune budzet sada kad su im uskracene mogucnosti da i dalje pljackaju i reketiraju cijeli svijet, imaju i onu osnovnu zastitni funkciju, dok se privreda ne oporavi i sistem reformira i prilagodi navonastalim okolnostima.

POVEZANE VIJESTI

Izbornik