fbpx

Trump se vraća “Obaminoj doktrini” i objavljuje trgovinski rat Kini

Donald Trump 60 milijardi

Američki predsjednik Donald Trump je oštro eskalirao trgovinski rat s Kinom i službeno je potpisao odluku o nametanju godišnjih carina dovoljno visokih da učinkovito blokira oko 60 milijardi dolara kineskog uvoza u SAD.

Tarife su odmazda za navodnu krađu intelektualnog vlasništva i isto tako prisilne transfere tehnologija američkih tvrtki kineskim, koje su odlučile poslovati u Kini. Naime, američke kompanije koje su odlučile dio proizvodnje preseliti u Kinu to su učinile pod ugovorima koji sadrže klauzulu o ustupanju tehnologije ili sadrže takozvani “know-how” model u kojem se u prijenosu proizvodnje objavljuju tehničke informacije koje su nužne za industrijsku reprodukciju nekog proizvoda ili postupka, odnosno znanje o tome kako se proizvodi neki proizvod ili kako se provodi neki poseban postupak. Budući da je razvijen na temelju iskustva, “know-how” je ono što proizvođač ne može znati samo iz ispitivanja proizvoda ili samo na osnovi spoznaja o postupku ili tehnici. Dakle, Donald Trump je posegao za kažnjavanjem Kine, dok se američkim kompanijama ili privatnim poduzetnicima nije usudio postaviti pitanje iz kojeg su razloga pristali na takvu suradnju s Kinom. Peking je detektiran kao glavni krivac, što će mu na prvi pogled donijeti političke bodove, obzirom da će američki radnici misliti kako se on brine o njihovim radnim mjestima, dok je korijen problema zapravo nerješiv.

Prema službenim podacima, Kina je u SAD 2017. godine izvezla robe u vrijednosti 505 milijardi američkih dolara, dok su SAD u istom razdoblju u izvezle samo 130 milijardi dolara robe u Kinu. Razlog je jednostavan, a to je sama struktura američkog privatnog poduzetništva u kojem su 2011. usluge činile 79%, proizvodnja 14%, rudarstvo 4%, a poljoprivreda samo 1% BDP-a.

SAD BDP po sektorima

Od 2010. sve do danas su ove brojke jedna u odnosu na drugu varirale za nekoliko postotaka, ali su takozvane usluge i dalje stup američkog gospodarstva, dok je realni sektor iseljen, zanemaren i prepušten “nevidljivoj ruci slobodnog tržišta”. Posljedice ovakve ekonomske politike su trgovinski deficit s gotovo cijelim svijetom, dok se mali broj milijardera koji se bave sektorom usluga bogatio nevjerojatnom brzinom. Sada Trump carinama želi popraviti nepopravljivo. Kako ne bi dolazio u sukob sa zapadnim saveznicima, Europsku uniju je isključio iz uredbe o obveznim carinama na čelik i aluminij, što znači da se i ta odredba uglavnom odnosi na Kinu.

Peking je više puta upozoravao Washington da ne poseže za takvom praksom, jer će to smatrati objavom trgovinskog rata i posljedice će biti nepredvidive.

“Uzmite američki LNG i smanjite trgovinski suficit”

Američki predsjednik je ove mjere najavio prije nekoliko tjedana, ali ih je potpisao tek sada i glavni dužnosnici američke administracije su Kini dali savjete kako reagirati na Trumpovu objavu trgovinskog rata. Nevjerojatno, ali prije službenog odgovora Pekinga kojeg će sigurno biti, Washington Kini savjetuje da kupuje više američkog ukapljenog plina.

“Najjednostavnije rješenje je da Kina kupuje više ukapljenog prirodnog plina iz Sjedinjenih Država”, za Bloomberg je izjavio američki ministar trgovine Wilbur Ross.

“Kina mora uvoziti vrlo velike količine LNG-a, a s njihove točke bilo bi vrlo logično da ga uvozi više od nas. Ako ništa, onda zbog diversificiranja izvora opskrbe. To bi također imalo nuspojavu smanjenja trgovinskog deficita”, rekao je Ross u vrijeme kada je plinovod “Moć Sibira” gotovo pri kraju izgradnje i rusko-kineska trgovina energentima nezaustavljivo raste.

Dakle, najnovija mjera protiv Kine, uz savjet američkog ministra trgovine, za cilja ima smanjiti i kinesko-rusku trgovinsku razmjenu u energetskom sektoru.

Kina je trenutno treći najveći uvoznik američkog ukapljenog plina, a ispred Kine su Meksiko i Južna Koreja. Cheniere Energy je postao prvi američki izvoznik plina i sklopio je dugoročni posao s kineskom tvrtkom China National Petroleum Corporation u veljači, kojoj će isporučivati 1,2 milijuna tona LNG-a godišnje do 2043. godine.

No, Kina bi kao odgovor mogla pogoditi i ovaj sektor, iako količine američkog ukapljenog plina koji se izvozi u Kinu za sada nisu tolike da bi bile u fokusu pozornosti vlasti u Pekingu.

Trgovinski deficit i rat protiv Kine

Veliki trgovinski deficit s Kinom je bio u središtu Trumpove predsjedničke kampanje. Međutim, američki predsjednik je do sada odustajao od nametanja većih carina na kinesku robu, što je pravdao navodnom “pomoći Pekinga u suzbijanju nuklearnog i raketnog programa Sjeverne Koreje”.

U svojim izjavama Trump kao da olakšava posao kineskim vlastima i sugerira im kojom bi odlukama Sjedinjenim Državama nanijele najveću štetu. Nakon ove odluke nije za isključiti da će se Peking vratiti uobičajenoj praksi trgovanja s Pyongyangom na svim razinama, bez obzira na očekivanja “američkih partnera”.

Trump je formalno prihvatio sastanak s čelnikom Sjeverne Koreje Kim Jung-unom i brzopleto je zaključio kako ima malo potrebe za ograničavanjem većih trgovinskih pritisaka na Kinu.

Nove mjere potiču zabrinutost zbog odmazde Kine, koja bi mogla utjecati na izvoz poljoprivrede i tehnologije u SAD. Trump je priopćio kako bi njegov potez  trebao “nagovoriti Kineze” da smanje trgovinski suficit u razmjeni sa Sjedinjenim Državama s 375 milijardi na barem 100 milijardi dolara. No, termin “nagovoriti Kineze” zapravo znači prisiliti  Kinu na ustupke, što će biti jako teško postići.

Kako Trump to misli učiniti? Američki trgovinski predstavnik Robert Lighthizer se vraća u povijest, kada se ’80-ih bavio američkim trgovinskim deficitom s Japanom. Potom je pregovarao o “dragovoljnim sporazumima o ograničavanju” u kojem se Tokio složio da će ograničiti izvoz japanskih automobila i drugih proizvoda u SAD. Ali Kina nije američki vazal kao Japan. Ugovori sklopljeni s Japanom prije tridesetak godina su dogovoreni pod pritiskom i Tokio nije imao mogućnosti reći ne Washingtonu, dok je Kina 2018. sasvim druga priča.

Kako bi smanjio trgovinski deficit, prema tim dragovoljnim ugovorima oko trgovinske politike je Japan bio prisiljen na prijenos japanskih tvornica automobila,  elektronike i njihovih dobavljačkih mreža u SAD.

Kasnije su ove vrste ugovora zabranjene od strane Svjetske trgovinske organizacije i Lighthizer se danas sjetio sankcijama prema američkom Zakonu o trgovini iz 1974. godine i tamo našao “nove alate” za pritisak na Peking.

Ostaje otvoreno pitanje hoće li ova strategija funkcionirati? Jedan od problema je u tome što Kina nije američki saveznik i vazal poput Japana, već konkurent koja ima snažne trgovinske instinkte i obeshrabruje bilo kakvo preseljenje svojih tvornica u inozemstvo. Zato se američki ministar trgovine i sjetio ukapljenog plina i ponudio Pekingu da kupuje velike količine LNG-a iz Sjedinjenih Država i tako dijelom smanji ogromnu razliku u trgovinskoj razmjeni.

No, kada bi Peking prihvatio ovu ponudu, to bi istovremeno značilo kapitulaciju u objavljenom ratu i da su SAD sila protiv koje kineske vlasti ne mogu učiniti ništa. Stoga je vjerojatnije da će SAD dobiti odgovor, a kakav će on biti još uvijek nije poznato.

Štoviše, Trumpova trgovinska politika uključuje i ograničavanje kineskih ulaganja u američke tehnološke tvrtke kako bi se spriječilo da Peking stekne poslovne tajne. To uključuje i nedavno blokiranje ponude za preuzimanje tvrtke Qualcomm od strane proizvođača čipova Broadcom iz Singapura zbog navodnih veza ove kompanije s Kinom.

Ograničenja kineskih investicija u Sjedinjenim Državama, posebice u strateškim industrijama, vjerojatno će jačati. Kongres razmatra širenje ovih mjera kroz Odbor za inozemna ulaganja u Sjedinjenim Državama, kako bi se detaljnije ispitalo koliko strana ulaganja utječu na nacionalnu sigurnost. Mjere bi prvenstveno bile usmjerene na kineske investicije ili ulaganja trećih osoba za kineske interese. Američki zakonodavci uživaju dvostranačku podršku u svojim protukineskim namjerama i protekcionističkim zakonima u slobodnoj trgovini koji se u najvećoj mjeri tiču Kine.

Donald Trump nije bio dosljedan ili nije imao hrabrosti da isto učini s ostalim velikim trgovinskim partnerima, koje je izuzeo iz navedenih mjera i sada je više nego jasno tko je glavna meta u ovom ratu.

Također raste i potpora reciprocitetu u traženju istih uvjeta za kineske tvrtke koje posluju u SAD-u ida one posluju pod istim uvjetima kako posluju američke kompanije u Kini.

“Ako Alibaba želi ulagati u Sjedinjene Države, žao mi je, treba imati američkog partnera, a Alibaba nam treba dati svoje izvorne kodove”, izjavio je Robert Manning iz Atlantskog vijeća u Washingtonu.

Dakle, ova ograničenja za ulaganja do nule smanjuju vjerojatnost da Washington za kineski trgovinski suficit može posegnuti za “japanskim rješenjem”.

Zanimljivo je da sva američka politička elita, nazovimo je tako, unatoč očitoj averziji prema Trumpu, podržava argumente administracije da Kina provodi “nepoštenu trgovinsku praksu”.

Nema sumnje da će ove carine povećati troškove kineske elektronike i uvoz odjeće, ali se uslijed strahova od inflacijskog pritisaka u SAD-u već počinju razmatrati mjere promjena kamatnih stopa, intervencija na tržištu  rada i poticanje potrošnje.

Carine koje će sigurno dobiti odgovor iz  Kine mogu štetiti američkom poljoprivrednom sektoru, jer je Kina glavni kupac soje i sira, a Peking može ograničiti kupnju američkih putničkih zrakoplova, što su poslovi vrijedni stotine milijardi dolara.

U SAD-u se najviše boje da bi Kina mogla prodati američke državne obveznice, što bi potreslo financijska tržišta, povećalo kamatne stope i rasplamsalo inflacijske strahove.

Alternativa odmazdi za carine bi bila da Trump cijeli slučaj preda na razmatranje Svjetskoj trgovinskoj organizaciji, ali je njegova uprava optužila WTO da donosi odluke štetne po SAD i da je pristran kada su u pitanju sporovi koje podnese američka strana.

Robert Lighthizer je nedavno izjavio kako  Svjetska trgovinska organizacija “pokazao potpuno neprimjerenom za suočavanje kineske verzije državnog gospodarstva koje odbija tržišna načela”. Dakle, prema Lighthizeru, Kina bi trebala radikalno promijeniti svoje ekonomske politike i prijeći na američki i model Europske unije, što vlastima u Pekingu ne pada na pamet. Konačno, kinesko državno s odlikama tržišnog gospodarstva se dokazalo kao učinkovito i otpornije na krizu od bilo kojeg drugog, stoga u tom smislu u Kini neće biti promjena, koliko god to priželjkivali Trump, Lighthizer, američki ministar trgovine Wilbur Ross, Robert Manning i cijela bulumenta u Bijeloj kući.

Usredotočivši se na Kinu kao glavnog trgovinskog protivnika, Trump počinje činiti štete koje je činio i američkim saveznicima s ostalim nedavnim trgovinskim odlukama. Zajedno s novim carinama protiv Kine, Trump je najavio da će protiv Europske unije, Južne Koreje, Kanade, Brazila i Meksika odobriti visoke carine na čelik i aluminij koje su trebale stupiti na snagu danas, 23. ožujka.

No, iz Washingtona upravo stiže vijest da je Bijela kuća privremeno odustala od ovih mjera.

“Carine na uvoz čelika i aluminija ukidaju se do 1. svibnja 2018. za zemlje članice EU, Argentinu, Australiju, Brazil, Kanadu, Meksiko i Južnu Koreju”, priopćila je Bijela kuća.

No, što će biti od 1. svibnja? Ova je mjera privremena i Washington će s navedenim zemljama raspravljati o “zadovoljavajućim alternativnim načinima tretiranja prijetnje od slabljenja američke nacionalne sigurnosti nastale uvozom čelika”, ali će ovi trgovinski partneri Washingtona zasad biti isključeni iz carina na uvoz čelika.

Da se Trump polako vraća globalizaciji pod američkim kišobranom govori i vijest da će se ponovno pokrenut rasprava o tome da se Sjedinjene Države pokušaju pridružiti Trans-pacifičkom partnerstvu (TPP), kako bi ostvarile trgovinske prednosti u borbi protiv Kine.

Ono čemu svjedočimo je zapravo vraćanje Trumpove trgovinske politike starom kursu. Vidjevši da će se teško same nositi s kineskom trgovinom i ulaganjima, SAD bi se ipak mogle odlučiti na sudjelovanje u izgradnji koalicije koju su službeno osmislili Obama i Hillary Clinton još 2011. godine. Ova politika bi uključivala manju pozornost na trgovinu fizičkim dobrima i bilateralni trgovinski deficit unutar američke koalicije, a umjesto toga bi se tražio širi konsenzus u borbi protiv Kine, što je temelj takozvane “Obamine doktrine” prodora u azijsko-pacifičku regiju, koju je u članku za Foreign Policy 11. listopada 2011. najavila Hillary Clinton.

Kina je poručila da će procijeniti štetu od američkog poteza i čvrsto će braniti svoja legitimna prava i interese, priopćilo kinesko Ministarstvo trgovine u vrijeme uvođenja carina na čelik i aluminij. Jučer je Peking poručio da će se oduprijeti američkom protekcionizmu i odgovorit će na američke carine. Mjere Pekinga neće biti ishitrene, ali će biti objavljene uskoro.

VAŽNA PORUKA ZA LOGIČARE

Vrijeme uvjeravanja prolazi. One koji ne shvaćaju što se događa, treba ignorirati i ne gubiti vrijeme na njih. Poštene, empatične i logične osobe se trebaju okupiti, bez obzira na osobna uvjerenja i svjetonazore. Osim raskrinkavanja, dolazi vrijeme djelovanja brojnim i legalnim sredstvima u gospodarstvu, zdravlju, autonomiji… U protivnom, sve će nas porobiti.

Pitate se što učiniti nakon čitanja ovog teksta? Jednostavno, šaljite i dijelite tekst poštenim, empatičnim i logičnim osobama. Informirajte bližnje o postojanju portala Logično. Priključite nam se na našem Telegram kanalu tako što ćete kliknuti na Vijesti.  Od danas možete komunicirati i pisati nam u Telegram grupi Zajednica. Budimo složni, mudri i jaki.


Posjetite naš novi video kanal na platformi Odysee i obvezno se registrirajte, kao i najveću arhivu alternativnih video snimaka Jubitu.

Svidio vam se članak i
pitate se što možete napraviti?
PODIJELITE ga s PRIJATELJIMA

*Stavovi izneseni u kolumnama su osobni stavovi autora i ne odražavaju nužno stav redakcije portala Logicno.com

Pretplati se
Obavijest
guest
Zaštitite svoje ime u komentarima... REGISTRACIJA
18 Komentara
najstariji
najnoviji najviše ocjenjeniji
Inline Feedbacks
View all comments
tuf
Gost
tuf
3 godine prije

“Ako Alibaba želi ulagati u Sjedinjene Države, žao mi je, treba imati američkog partnera, a Alibaba nam treba dati svoje izvorne kodove”, izjavio je Robert Manning iz Atlantskog vijeća u Washingtonu. – kakvih se ovaj ludih gljiva najeo ? Jel po reciprocnoj logici onda Rusi i Kinezi mogu traziti izvorni… Pročitaj više »

udav
Gost
udav
3 godine prije

ovde lud zbunjenog 1. kome bi kinezi prodali americke drzavne obveznice? 2. ako je deficit problem, zar nije prvo i osnovno kako ga smanjiti? nudimo plin, vi necete? a je li imate neko drugo resenje? 3 resenje je petrojuan??? pa, u tom grmu lezi zec, onda da se vise ne… Pročitaj više »

žrec
Gost
žrec
3 godine prije

Ono što je Obama bio za ljevičare, Trump je za desničare. Obična prevara. Pogledajte novi budžet, nema se novca za osiguranje američke južne granice ali ima za osiguranje tuniske i egipatske granice i još pregršt sličnih gluposti.

Branko
Gost
Branko
3 godine prije

Trump je potpuno promjenio politiku. CIA mu je u zadnjih godinu dana promijenila kadar cijele administracije. Sasvim je izvjesno da Trump neće dobiti drugi mandat. Ljudi koji su glasali za njega to su uradili prvo da Killary ne uđe u White House, a drugi razlog je sto su ocekivali promjene.… Pročitaj više »

shumadinac
Gost
shumadinac
3 godine prije

Dok su američke kompanije bile dominantne važilo je: “slobodno tržište je jedino pravadno, svi koji ga neće su nedemokratski…” A kada su kineske kompanije preuzele primat onda se retorika promenila: “Kinezi su nepošteni, kradu tehnologiju, manipulišu juanom, kradu posao američkom radniku… – carina”. Zaštita svog tržišta je normalna stvar ali… Pročitaj više »

Ive
Gost
Ive
3 godine prije

Tko moze dobiti ekonomski rat onaj tko je u dubiozi, predbankrotnom stanju, ili onaj tko je u financijskom suficitu. Dali rat moze dbiti onaj tko ima najvise vojnika ili onaj koji muku muci da nadje pokjeg vojnika spremnog za borbu.

Ivi tz
Gost
Ivi tz
3 godine prije

amerika namjerno malim slovima je osjetila da je skinuta sa trona…ono su im poslednji trzaji sto su napali na Siriju…mnogo mnogo stvari to i potvrđuje koje se u posljednje vrijeme desavaju.

Stole Vole KS
Gost
Stole Vole KS
3 godine prije

uprkos tome sto ga mnogi osopravaju u smislu ekonomskog aspekta, ovaj tip zna sta radi. Nemojte da ga potcenjujete, americka ekonomija raste, i svi parametri idu u vis, sem vrednosti dolara koju on ciljano obara. On je to i rekao da njemu jak doalr ne odgovara. Ovo trenutno sa Kinom,… Pročitaj više »

POVEZANE VIJESTI

Izbornik