fbpx

NED, Soros i drugi su u Armeniju od 1997. uložili milijarde bez ikakvih rezultata

Armenija zastava

Armenija s novom vladom Nikola Pašinjana očito nije ispunila očekivanja zapadnih sponzora. Vladajuća koalicija ”Moj korak” nije revidirala niti otvara pitanja članstva Armenije u Euroazijskoj ekonomskoj uniji, sigurnosnom savezu ODKB, statusa ruskih vojnih baza u zemlji i bliskih veza s Teheranom. Zapadni pokrovitelji smjene vlasti u Erevanu nikako ne mogu biti zadovoljni rezultatima svoje dugogodišnje kampanje, ali se još uvijek ne predaju.

“Soroseva Zaklada Otvoreno društvo i slične organizacije imaju za cilj oblikovati dnevni red unutarnje i vanjske politike Armenije”, rekao je na tiskovnoj konferenciji 13. veljače Tovinar Kostanijan, stručnjak javnog kluba “Glas naroda”.

Prema njegovim riječima, povijest dodjele bespovratnih sredstava armenskim nevladinim organizacijama od strane Soroseve zaklade ne počinje danas, već ima duboke korijene.

“Problem se nije pojavio jučer. Zaklada, koja se zove Otvoreno društvo Armenije, djeluje u našoj zemlji od 1997. godine”, rekao je Kostanijan.

Prikazao je detaljne informacije o financijskoj potpori armenskim nevladinim udrugama od strane Soroseve zaklade za 2018. godinu. Posebno je spomenuo da je, primjerice, 26. prosinca 2018. studentski pokret “Restart” primio 20 000 dolara od Otvorenog društva. Možda zvuči malo, ali je riječ o jednokratnoj potpori koju je “Restart” dobio samo od američkog milijardera i samozvanog “filantropa”.

“Ova informacija je iz otvorenih izvora. Svatko može pristupiti internetskoj stranici zaklade i proučiti je. Uz svaku bespovratnu pomoć također se spominje svrha njezine dodjele. U slučaju pokreta “Restart”, to je promicanje i jačanje samog pokreta“, kazao je Kostanijan.

Drugi stručnjak kluba “Glas naroda”,  Glasa kluba, Arman Gukasijan, dao je detaljne informacije o aktivnostima fondova u Armeniji kao što su američka Nacionalna zaklada za podršku demokracije (NED), Europska zaklada za podršku demokraciji (EED) i američki Nacionalni institut za demokraciju (NDI).

Uz USAID, te veći dio takozvanih međunarodnih organizacija i američko veleposlanstvo u ovom slučaju u Erevanu, ove organizacije su uspjele stvoriti moćnu mrežu utjecaja na unutarnju i vanjsku politiku, ali Armenija “nekim čudim” nije pošla putem Gruzije i Ukrajine.

Gukasijan je kazao kako je studentskoj inicijativi “Restart” u lipnju 2018. novac poslala Europska zaklada za podršku demokraciji, a američki NDI je tijekom prijevremenih parlamentarnih izbora u Armeniji u cijelosti financirao završnu debatu između najviših dužnosnika zemlje.

Što je ovo, ako ne i uplitanje u unutarnje poslove Armenije? Pružiti potporu studentima u organiziranju prosvjednih akcija unutar svog sveučilišta. Siguran sam da se ta sramota mora okončati zakonodavnoj razini”, kazao je Gukasijan.

Prema riječima stručnjaka, armenske nevladine organizacije su samo 2018. dobile više od desetak milijuna dolara, i to od samo ova četiri zapadna fonda.

Armenija protjeruje Otvoreno društvo

U međuvremenu su u brojne zemlje, kao što su Mađarska, Rusija, čak i Izrael, zabranile aktivnosti Sorosevih zaklada, jer tamo vlada uvjerenje da se američki milijarder kroz njih upliće u unutarnje poslove tih zemalja.

Sjedinjene Države, čiji je Soros građanin, također razmišljaju o suspenziji aktivnosti njegove zaklade. U tu svrhu se čak organiziraju prosvjedi i prikupljaju se potpisi”, kazao je Gukasijan.

U 2018. godini je Soroseva zaklada brojnim armenskim nevladinim udrugama dodijelila bespovratnih sredstava u iznosu od oko 3 milijuna dolara.

Nevladina organizacija Udruga informiranih građana je dobila i sredstva od Zaklade Otvoreno društvo Armenija.

“Potpora ove organizacije iznosila je 400 000 dolara. Organizacija ima izrazito antiruski stav i protivi se članstvu Armenije u Euroazijskoj ekonomskoj uniji i sigurnosnom savezu ODKB. To nije ništa drugo nego uplitanje u našu unutarnju i vanjsku politiku”, naglasio je Gukasijan.

Stručnjaci predlažu hitno uvođenje nove zakonske regulative, koja će obustaviti aktivnosti takvih fondova u Armeniji.

“Moramo shvatiti da Soroseve neprofitne organizacije rade protiv interesa naše zemlje. Kako jedan i isti fond može biti prijetnja zemljama poput Rusije, Mađarske, Izraela i drugih, a da pritom ne nanosi štetu Armeniji?”, za kraj se retorički upitao Arman Gukasijan.

Ipak, čak i uz sav ovaj novac koji se troši za provedbu gruzijskog i ukrajinskog scenarije u Armeniji, zemlja ni pod ovom vladom nije znatno promijenila vanjsku politiku. Početkom ovog mjeseca je Pašinjan učinio korak više, iako s obzirom na brojnu armensku manjinu u Siriji to ne bi nikoga trebalo čuditi.

Međutim, vlada i ministarstvo obrane u Erevanu su u međunarodnu humanitarnu misiju u Siriju odlučili poslati 83 vojna stručnjaka. Armenski vojni liječnici i stručnjaci za razminiranje će biti smješteni u Aleppu, gradu pod kontrolom sirijske vlade i među ruskim kolegama.

Na prigovor State Departmenta je Nikol Pašinjan odgovorio kako se misija provodi u skladu s međunarodnim pravom i humanitarnog je karaktera.

Armenija je prva od zemalja Ugovora o kolektivnoj sigurnosti (ODKB) odgovorila na poziv za pomoć Siriji koje je uputio ruski ministra obrane, general Sergej Šojgu.

Kada je 2011. godine izbio oružani sukob velikih razmjera u Siriji, pogođena je armenska zajednica u arapskoj zemlji. Sirijski Armenci su sudjelovali u borbi protiv radikalnih islamističkih skupina, a 2012. je britanski The Daily Telegraph objavio “kako su sirijski kršćani prvi put uzeli oružje”.

Armenija je iz Sirije primila i 22 000 izbjeglica, što nije malo za zemlju od 3 milijuna stanovnika.

Tijekom rasprava o razlozima pridruživanja Armeniji ruskoj humanitarnoj misiji mnogi govore o političkom pritisku Moskve, kao odlučujućem faktoru koji je odredio izbor Erevan. Očito je da diplomatska suradnja podrazumijeva i određene pritiske, ali ovo definitivno nije ruska inovacija.

Inače, kako se može protumačiti nedavna misija američkog predsjednika Johna Boltona u Erevanu ili perspektiva armensko-iranskih i armensko-ruskih bilateralnih odnosa?

Američki State Department je jučer priopćio je kako ne podržava humanitarnu misiju Erevana u Siriji.

Izjava američkog State Departmenta je doslovno smiješna: “Ne podržavamo suradnju između Armenije i Rusije u provedbi ove misije.”

Postavlja se pitanje zašto SAD nisu kritizirale Erevan za sudjelovanje u vojnim, a ne humanitarnim misijama na Kosovu, u Iraku i Afganistanu?

Odgovor očigledan, jer je glavni problem suradnja Armenije s Rusijom, koja igra vodeću ulogu u geopolitičkim pitanjima koja je nekoć “rješavao” Washington.

Humanitarna misija i geopolitička pozadina

Afrin - izbjeglice

Očito je da su na izbor armenskog rukovodstva 2013. utjecali i faktoru kao što su povećana nestabilnost u Siriji i moguće sudjelovanje u sukobu ne samo Sjedinjenih Država, već i Turske. Od tada je prošlo više od 5 godina. Vlada u Erevanu se promijenila, mnogi od onih koji su donosili političke odluke su napustili izvršnu vlast i Narodnu skupštinu.

Međutim, kako je novinar David Petrosijan rekao, “vlast se jeste promijenila, ali ne i geografija Armenije”.

Zato su jučer oni koji su postavili pitanja o legitimnosti sudjelovanja zemlje u raznim misijama podržali humanitarnu misiju u Siriji, što objektivno doprinosi jačanju armensko-ruskih strateških odnosa.

Nije slučajno što je ruski ministar obrane Šojgu najavio da je Armenija “prva zemlja koja je odgovorila na ruski poziv da zajedno pomognu sirijskom narodu”.

Ostale države članice bloka ODKB imaju oprezniji stav o Bliskom istoku. Naravno, ruski saveznici ne osuđuju aktivnosti Rusije, ali se ne žure pružiti punu potporu. Odluka Armenije je u tom kontekstu bez presedana.

Nagorno-Karabah

FOTO: Nagorno-Karabah

Očito je da odluku o raspoređivanju misije u Aleppu ni unutar Armenije od mnogih neće biti prihvaćena. Neki armenski političari i aktivisti u početku spomenute hobotnice nevladinih udrugama su zabrinuti da bi akcije u Siriji mogle uzrokovati nezadovoljstvo Sjedinjenih Država.

Ali armenske vlasti imaju vlastitu logiku. Podupirući Rusiju u Siriji, Erevan pokušava pomoći što je više moguće armenskoj zajednici koja tamo živi.

Također je primjetna želja da dobije potporu Moskve u sukobu u Nagorno-Karabahu, te da se stabilizira povjerenje među zemljama. Psihološki učinak “Baršunaste revolucije” je u Moskvi bio puno veći od stvarnih posljedica smjene vlasti i sada postoje komplikacije u razumijevanju motiva jedne i druge strane. U svakom slučaju, proruski novinari u Armeniji tvrde da je sirijska misija Erevana još jedan primjer uspješne vanjske politike Pašinjanovog tima.

No, postavlja se pitanje je li Nikol Pašinjan mogao učiniti drugačije, obzirom da je itekako svjestan da Armeniji bez ruske zaštite neće pomoći ni EU ni SAD, a što se tiče ekonomskog napretka od hipotetskih eurointegracija, dovoljno je pogledati Ukrajinu.

0 0
Ocijenite članak
Pretplati se
Obavijest
guest
24 Comments
najstariji
najnoviji najviše ocjenjeniji
tihobl
Gost
tihobl
1 godina prije

Ne valja naslov. Nije tacno da nisu nista postigli. Sa mjesta predsjednika smijenjen je britanski agent i postavljen amercki. Ali obojica su jermeni i zato se ne okrecu protiv Rusije.

Šok
Gost
Šok
1 godina prije

više usa kontrolira države uz rusku granicu nego rusija

tihobl
Gost
tihobl
1 godina prije

Koje?
Daj listu.

Šok
Gost
Šok
1 godina prije

od norveške do japana

Savio
Gost
Savio
1 godina prije

Rusija i nema namjeru da kontrolise druge drzave, vec samo da ima saradnju i odnose koji nisu neprijateljski prema Rusiji.

SAD je kontrolisao Norvesku i Japan i u vrijeme SSSRa, nista novo.

Savio
Gost
Savio
1 godina prije

Zanimljivo mi je bilo primjetiti “studentski pokret” Restart u Jermeniji.
Imamo i mi u Republici Srpskoj isto “studentski pokret” pod istim imenom – Restart, koji takodje uvijek zagovara “proteste” i slicne akcije.

Miki maus
Gost
Miki maus
1 godina prije

Dobro je rekao onaj novinar, vlasti se mjenjaju, ali ne i geografija! Nazalost, politicari Ukrajine, Gruzije i jos mnogo zemalja ocito nisu imali predmet geografija u skolama. Armenija, bez zastite Rusije, nebi trajala ni mjesec dana, opet geografija!

tihobl
Gost
tihobl
1 godina prije

Jos vise istorija. Jermeni imaju vise istorije nego citav Balkan.

Lucija
Gost
Lucija
1 godina prije

Njima možda nisu odnosili tisuće dokumenata u Carigrad, Vatikan i Njemačku. Zanima me je li netko službeno tražio natrag ovo zadnje – 40 vagona arhivske građe?

trumba
Gost
trumba
1 godina prije

Izgleda da Armenci, barem oni na ključnim pozicijama, ipak imaju više mozga nego Ukrajinci, Gruzijci i kvazi-plemenski-Balkanjerosi.

Boze Budala
Gost
Boze Budala
1 godina prije

Ajoj, kako se opet osramoti. Soros i ostali demokrati nisu uspjeli u onome što im vi i pro-fašističke zemlje tvrdite da su pokušali. Nisu to pokušali. Pokušavaju pomoći demokraciji i slobodi pojedinca da se odupre fašizmu, kako i u vašoj rusiji i tako u nacističkoj mađarskoj i izraelu i dalje. Svi apsolutisti bjesne kad se spomene demokracija i sloboda pojedinca i kad Soros pomže demokraciju negdje to je “protiv interesa njihov zemlje”. Ajme budala.

Hmmm da
Gost
Hmmm da
1 godina prije

Sve u redu s glavom?

Nije bitno tko
Gost
Nije bitno tko
1 godina prije

Ej Bozo Budala, stvarno si budala.
Naivna budala.

nessy
Gost
nessy
1 godina prije

Kako ono pise na katedrali u Magdeburgu “boze, sacuvaj nas gladi, kuge i Soroseve pomoci”.

onaj najgl.....veći Dalton
Gost
onaj najgl.....veći Dalton
1 godina prije

@Boze Budala
Odma si mi se učinio poznat.
Staja si u krivom redu kad se dijelila pamet.
Jedina pozitiva je da priznaješ da si budala.
Priznanje je prvi korak prema ozdravljenju.
Tako kažu. Već dugo radim na tome.
P.S.
Jebi se ti i tvoja sloboda i demokracija, kad ti je donosi Soroš i društvo.
Globalističkim maltretiranjam nečija shvaćanja, svjetonazor i životni stil pokušavaju nametnuti ostatku društva kao opći i obvezujući. Vrše nasilnu i besmislenu promociju nečijih osobnih seksualnih preferencija kao nekakvu političku vrijednost.
A zahtjeve za očuvanjem tradicionalnih kulturnih i vjerskih vrijednosti, očuvanjem suvereniteta nacionalnih država, proglašavaju fašizmom.
Da bi pod firmom slobode pojedinca uveli novi kolonijalizam.

Šok
Gost
Šok
1 godina prije

“demokraciji i slobodi pojedinca”
ovo ne postoji ovo je propalo još u periklovo vrijeme

luni lunovic
Gost
luni lunovic
1 godina prije

bujrum ti boze budala da beres grozde u kaliforniji za sedam dolara a apartman dvije hiljade mozes ponijeti i jedan pound ako ti nesto znaci

Slavonac
Gost
Slavonac
1 godina prije

Treba malo udvrdit koliko je Soros ulozijo u ove nase prostore.Placo studije,onda ji vraca nazad da rade nerede(jovic). Novinare i portale financira da laz i nered stvaraju.Od zuti prsluka do setaca Beogradom.Ti je njegova raja.Bravo Orban i Putin.

ioesrginusenrgfuwneifunwde
Gost
ioesrginusenrgfuwneifunwde
1 godina prije

Pašinjana su postavili ko i Zaeva dekretom tame i ništa tu nije mogao nitko! Isto je to sjeme, samo dajte vremena Pašinjanu da proklija ko gmo…………..fino je okružuju…..majčicu…..a hazarija cvaj koja čeka šnersona da se ukaže, proučite to malo što je pričao šnerson da vam se izvrati želudac ko čarapa, u Dnjiprou je hram za njega zgotovljan a u Jerusalimu samo kamen za mesiju……………..

Ivo
Gost
Ivo
1 godina prije

Subaru, daj link na nešto konkretno od tog Shnersona, da ne lutamo.

A inače da, za ovog štakora pašinjana i zaeva ne vrijede demokratski izborni zakoni, postaju premijeri dekretima i svi uvuku glave kad se to događa. Očito je da postoji neka sila u pozadini koja to kontrolira, i kojoj se teško oduprijeti. Taj gmaz je sa nekih 10-tak posto glasova postao premijer i nitko ništa.

Imam prilično jasnu predstavu o tome kako to funkcionira u praksi, ali mi je nejasno zašto ruske službe ne djeluju da to spriječe. Zar je moguće da su pod kontrolom svojih neprijatelja? Ili su nedjelotvorne iz nekih drugih razloga, o kojima mi ništa ne znamo? Ovako ispada da su rusi samo efikasni kada treba stvari vojno rješavati, a ove makinacije ispod žita su im nepojmljive…

tihobl
Gost
tihobl
1 godina prije

Ivo koliko vidim rusima savim fino ide ratovanje sa Sorosem. Soros je jos u doba Jelcina poslao ruskim skolama udzbenika u vrijednosti 100 miliona, a Putin ih je otpremio u reciklazu.

Ili da ostanemo blize: ovde u BL sa NED, sorosevom, rojtersovom i NATO propagandom sprdaju se i babe. Kazu: ” zar oni misle da smo toliko glupe?” I pored toliko ulozenih para propaganda im vise ne prolazi. Ruski uticaj raste, a troskovi ruske meke moci se svode na platu za jednog novinara u BL. Jedna prosjecna bosanska plata protiv miliona dolara i funti i opet gube.

Lucija
Gost
Lucija
1 godina prije

Ja vidim da na Balkanu dobijaju desetljećima. Uskoro će i zemlju obradivu. Ljude rastjeruju. Banke legalno izvlače dobit. Novac koji se mogao koristit za nova ulaganja. Dakle, odlučuju o zarađenom.
Naravno, i o tome tko će ‘prismrdit’ blizu politike…

ioesrginusenrgfuwneifunwde
Gost
ioesrginusenrgfuwneifunwde
1 godina prije

Ovo je starije o šnersonu: Cionistički planovi za Slovene, vesti.rs a onda novije: Prave li Jevreji na teritoriji Ukrajine „Novu Hazariju“?

Emiliano Zapata
Gost
Emiliano Zapata
1 godina prije

Ufff, jadni Soros…Mozda da otvorimo neki ziro racun na koji bi mu svako od srca uplacivao koliko moze?

POVEZANE VIJESTI

Izbornik