fbpx

Ljudski život traje od začeća do smrti

Ljudski život traje od začeća do smrti

Biološka znanost nedvojbeno tvrdi da ljudski život nastaje začećem, dakle spajanjem ženske i muške spolne stanice. U školskim udžbenicima iz biologije u poglavlju o čovjeku tako je definiran početak života ljudskoga bića. I u medicinskim priručnicima iz embriologije tako se određuje nastanak života. Ljudski život ima dva stadija: jedan stadij je od začeća do rođenja (prenatalni), a drugi od rođenja do smrti (postnatalni). O postmortalnom (zagrobnom) životu biološka znanost ne može ništa reći. Od začeća do rođenja život ljudskoga bića razvija se u maternici u kojoj je ovisan o majci koja je odgovorna za rast ploda. Tvrditi danas da život traje od rođenja do smrti isto je kao tvrditi da Sunce kruži oko Zemlje.

Podrijetlo i značenje imenice život

Imenica žìvot potječe iz prahrvatskoga jezika (prahrv. giwótos), odnosno iz starohrvatskoga u kojem je imala oblik životъ. Ta je riječ u starohrvatskom jeziku u nominativu jednine bila trosložna (ži-vo-tъ), s poluglasom ъ na kraju i medijalnim kratkosilaznim naglaskom. Tijekom razvoja poluglas ъ (ultrakratki stražnjojezični vokal) otpao je, zbog čega je od trosložne nastala dvosložna riječ (ži-vot), a tonska silina medijalnoga naglaska u novoštokavštini, također i u standardnom hrvatskom jeziku, pomaknuta je u inicijalni slog, dakle, živȍtъ > živȍt > žìvot.

Život je stanje organizma (biljnoga, životinjskoga i ljudskoga) od početka do kraja trajanja (življenja). Biologija, kao znanost o životu, proučava stanje života što proizlazi i iz njene definicije (biològija < grč. biología < bíos – ‘život’ i < logía < lógos – ‘znanje’).

Suvremeni slavenski rječnici o imenici život

U suvremenim slavenskim rječnicima natuknica život (žyće, žizn’) dobro je i iscrpno obrađena, ali postoje i neslaganja u poimanju nekih leksikografa od kada do kada traje život. U svih biologa tu nema dvojbe, život traje od začeća (zametnuća ploda) pa do uginuća (smrti) organizma. U slavenskim rječnicima objavljenima do 1960-ih godina, osim jednoga ruskoga, o trajanju života ništa ne piše jer takvoj odredbi i nije mjesto u rječnicima nego u udžbenicima biologije. Ni u suvremenim rječnicima bjeloruskoga, češkoga, poljskoga, slovačkoga, slovenskoga i ukrajinskoga standardnoga jezika nema takve odredbe. Odredba o trajanju života postoji u jednom ruskom, u jednom bugarskom, u trima srpskima i u devet hrvatskih rječnika.

Ruski rječnici

U drugom tomu rječnika ruskoga jezika (Tolkovyj slovar’ russkogo jazyka) Dmitrij N. Ušakov navodi uz natuknicu žizn’ da život traje od rođenja do smrti čovjeka ili životinje. ♦ žizn’ 1. (…) 2. sostojanie organizma v stadii rosta, razvitija i razrušenija; 3. vremja ot roždenija do smerti čeloveka ili životnogo – hrv. vrijeme od rođenja do smrti čovjeka ili životinje… [40: internet]. ♦

Tri su nedostatka njegove definicije života: 1. život ne traje od rođenja nego od začeća, 2. rođenje se značenjski ne veže za životinje nego samo za ljude, 3. smrt se značenjski ne može vezati za životinje nego opet samo za ljudska bića. Odredbu D. N. Ušakova o trajanju života nisu prihvatili mlađi ruski leksikografi, pa u nekim rječnicima (leksikonima i enciklopedijama) o tom ništa ne piše, ali u dvama rječnicima zapisano je da život ima prenatalni stadij. A. P. Evgen’eva u rječniku ruskoga jezika (Malyj akademičeskij slovar’ russkogo jazyka) uz natuknicu žizn’ navodi da život bića traje od zametka (zametnuća ploda) pa do smrti ♦ žizn’ 1 (…), 2. fiziologičeskoe sostojanie čeloveka, životnogo, rastenija ot zaroždenija do smerti… – hrv. fiziološko stanje čovjeka, životinje, biljke od zametka do smrti… [24: internet] ♦

Sličnu definiciju trajanja života ima i Sergej A. Kuznecov u svojem rječniku ruskoga jezika (Bol’šoj tolkovyj slovar’ russkogo jazyka) ♦ žizn’ -i; ž. fiziologičeskoe sostojanie živogo organizma (čeloveka, životnogo, rastenija) ot zaroždenija do smerti… – hrv.: fiziološko stanje živoga organizma (čovjeka, životinje, biljke) od zametka do smrti… [28: 306] ♦

  1. N. Ušakov uporabio je riječ roždénie (hrv. ‘rođenje’), a A. P. Evgen’eva i S. A. Kuznecov riječ zaroždénie kojom se označava život bića prije rođenja (prenatalni stadij). Od ruskoga glagola rodít’ tvorena je glagolska imenica roždénie, a od glagola zarodít’ imenica zaroždénie. Povratni glagol zarodít’sja ingresivni je glagol, zastario je i čest je u ruskim narodnim govorima. Oblik toga glagola u 3. os. jd. ima, uz ostala, i figurativno značenje ‘zametnuti se’, a imenica zaroždénie – značenje ‘zametak, početak, postanak’. Glede prethodnoga riječ zaroždénie najbolje bi bilo prevesti hrvatskom riječju zametnuće (zametak, embrio), a ne začeće jer je riječ začeće knjiška i odnosi se samo na ljudska bića. I biljke i životinje imaju zametak, a ne samo ljudska bića. D. N. Ušakov pojam smrti veže i uz životinje, a A. P. Evgen’eva i S. A. Kuznecov ne samo uz životinje nego čak i uz biljke, što nije ispravno jer se smrt značenjski može vezati samo uz ljudska bića. O prvotnom značenju riječi smrt malo niže.

Bugarski rječnik

I u rječniku bugarskoga jezika (B’lgarski t’lkoven rečnik) uz natuknicu živòt stoji da život traje od rođenja do smrti. živòt 1. (…), 2. Vreme od raždaneto do opredelen moment ili do sm’rtta… – hrv. Vrijeme od rođenja do određenoga trenutka ili do smrti… [16: 230] ♦ U tom rječniku, kao i u ruskom rječniku D. N. Ušakova, život je omeđen rođenjem i smrću jer je riječ raždane tvorena od glagola ráždam, dakle od glagola nesvršena vida, umjesto navođenja riječi zaraždane od glagola zaráždam.

 Srpski rječnici

U srpskoj lingvistici kapitalno djelo je Rečnik srpskohrvatskog književnog i narodnog jezika koji je počeo izlaziti u Beogradu 1959. god. U tom je rječniku u 5. knjizi navedeno da život postoji od rođenja do smrti te da se rođenje i smrt odnose ne samo na ljudska bića, nego i na biljke i životinje. ♦ žìvot, -òta 1.a. (…); 2.a. biološko postojanje (čoveka, životinje, raslinja), postojanje od rođenja do smrti (često i u ustaljenim govornim obrtima i glagolima: dati, oduzeti, položiti, izgubiti i sl.)… [17: 384] ♦

U Novom Sadu u organizaciji Matice srpske objavljen je Rečnik srpskohrvatskoga književnog jezika, u 2. knjizi nalazi se sljedeći tekst: ♦ žìvot, -òta m 1.a. stanje živih bića od rođenja do smrti [31: 35] ♦  Bilo je zamišljeno da taj rječnik objavljuju Matica hrvatska i Matica srpska, te da to bude rječnik tzv. hrvatsko-srpskoga, odnosno srpsko-hrvatskoga jezika, dakle rječnik dviju varijanata, hrvatske i srpske, točnije hrvatskoga i srpskoga književnoga jezika jer su zapravo varijante standardizirani jezici. Oni koji su zamislili taj rječnik zbog slaba znanja rječotvorja nisu vidjeli pogrešku u imenu jezika. Naime, kad se od dvaju pridjeva tvori dvoznačenjski objedinjen pridjev, onda je odnos među njima koordiniran pa čak i tzv. novosadski pravopis propisuje pisanje spojnice među složeničkim dijelovima. Ako nema spojnice, onda je prvi pridjev podređen drugomu, dakle subordiniran je odnos među njima. Kad je pak riječ o nazivu hrvatskosrpski jezik taj pojam treba shvatiti tako da je hrvatski jezik podređen srpskomu, i obrnuto naziv srpskohrvatski jezik treba shvatiti tako da je srpski jezik podređen hrvatskomu.

Matica srpska objavila je i Rečnik srpskog jezika u kojem na str. 354. piše da je život postojanje bića od rođenja do smrti ♦ žìvot, -òta m (vok. žȉvote) 1.a. biološko postojanje živih bića od rođenja do smrti… [42: 354] ♦

U navedenim dvama rječnicima Matice srpske razvidno je da se natuknica život definira na isti način: da je to stanje (postojanje) bića od rođenja do smrti s tim da u drugom rječniku piše da je to biološko postojanje. Pridjev biološko je tu suvišan jer između rođenja i smrti i nema drugoga postojanja osim biološkoga. Postojanje je glagolska imenica od glagola postòjati kojom se označava da bića postoje, dakle da jesu, da bivstvuju između rođenja i smrti. U navedenim trima rječnicima srpskoga jezika život se definira tako da je on stanje (postojanje) bića od rođenja do smrti.

Hrvatski rječnici o imenici život

U hrvatskoj leksikografiji postoji devet rječnika u kojima se imenica žìvot leksikografski obrađuje na isti ili sličan način kao u trima rječnicima srpskoga jezika.

Razvidno je iz primjera da je novosadski Rečnik srpskohrvatskoga književnog jezika (1967. – 1975.) bio uzor hrvatskim leksikografima, pogotovu Vladimiru Aniću koji je prvi u Hrvatskoj u Rječniku hrvatskoga jezika (1991.) napisao da je „život stanje bića od rođenja do smrti“ (za usporedbu, u novosadskom rječniku piše: „stanje živih bića od rođenja do smrti“, zamalo isto). U Anićevu je rječniku opravdano izostavljen pleonastični pridjev živih iz sintagme živih bića jer bića su objekti koji žive (biljke, životinje i ljudi), dakle oni koji su živi. Zbog izostavljanja pleonastičnoga pridjeva živih iz sintagme živih bića u Anićevu rječniku postaje nejasno je li oblik bića genitiv jednine (bíća) ili genitiv množine (bíćā).

U osam hrvatskih rječnika život je shvaćen kao stanje, u jednom srpskom kao stanje i u dvama kao postojanje, u bugarskom kao razdoblje i u trima ruskima kao sostojanie. Život je zapravo trajanje (bivanje, postojanje, stanje) od početka do kraja življenja. U najnovijem rječniku hrvatskoga jezika [14: 1784] piše da je život skup događanja. To je vrlo jednostrano rečeno jer se život ne sastoji samo od događanja nego i od razmišljanja (učenja, hranjenja, pijenja, spavanja, sanjanja…), dakle život je vrlo kompleksna biološka i sociološka pojava. U istom je rječniku i sljedeća tvrdnja: „sama činjenica da tko živi od začetka do smrti, uginuća ili uvenuća [život čovjeka / životinje / biljke]“ iz koje je očito da se neodređena zamjenica tko odnosi na ljude, životinje i biljke. Neodređena zamjenica tko treba se odnositi samo na ljude, a za životinje i biljke rabi se neodređena zamjenica što, npr. u pitanju Tko je pred vratima? (= netko: čovjek, dijete, žena), ili: Što je pred vratima? (= nešto: mačka, pas; kanta za vodu, posuda s cvijećem).

U Rječniku hrvatskoga jezika [10: 1446] ispred definicije da je život stanje od rođenja do smrti stoji kratica biol. što bi trebalo shvatiti da je to stajalište biologa. Odmah na početku teksta je rečeno da biolozi imaju drukčije shvaćanje trajanja života. U istom rječniku i na istoj stranici piše i ovo: „biljnoga ili životinjskog organizma“. Tu su navedena dva pridjeva u genitivu jednine, prvi je neokrnjen, drugi je okrnjen. Prvi treba biti normativna činjenica standardnoga jezika, drugi pak činjenica razgovornoga jezika. U znanstvenom leksiku nema mjesta za kraćanje zbog ekonomičnosti nego izraz mora biti jasan i jednoznačan.

U svih devet hrvatskih rječnika navedeno je da život traje od rođenja umjesto od začeća. To što dijete u majčinoj utrobi nije svjesno položaja u kojem se nalazi ništa ne znači jer ni odrasli ljudi kad spavaju, kad su u nesvijesti ili pak u komi nisu svjesni svojega položaja. Gotovo svaka trudnica od začeća je svjesna da je gravidna, a njeno dijete već na polovici prenatalnoga razdoblja daje znakove da je živo, u narodu se kaže da čedo majci igra pod srcem. Tvrditi da život traje tek od rođenja neznanstveno je. Ako pak biologija, kao znanstvena disciplina o životu, i embriologija, kao znanstvena disciplina o embriju (zametku od začeća do rođenja), nedvojbeno tvrde da život traje od začeća, onda filologija, odnosno njena poddisciplina leksikologija, nemaju pravo u rječnicima navoditi da život traje od rođenja do smrti. Leksikografi u rječnicima trebaju navoditi značenje koje je potvrđeno kao znanstveno u određenoj znanstvenoj disciplini, a ne podlijegati neznanstvenim nazorima da npr. život traje od rođenja do smrti i da ga se može prekinuti u prenatalnoj fazi ako se za to nositeljica ploda odluči jer je navodno ona gospodarica svojega tijela. Nijedno ljudsko biće nije gospodar svojega tijela jer samo sebe nije ni stvorilo nego je dužno sebe cjeloživotno zdravstveno održavati i duhovno usavršavati. Nema budućnosti ona civilizacija koja zakonski dopušta ubojstvo djeteta u majčinoj utrobi.

Kako da se nerođeno dijete odupre majci koja ga ne želi ni vidjeti i liječniku koji ga želi ubiti. Zaključno, čovjek nema pravo ubiti sebe, a ni drugoga. I zato u Bibliji piše: Ne ubij! Ova Božja zapovijed upućena ljudima s gore Sinaj odnosi se na sva ljudska bića. Onaj koji ubije postaje i ostaje ubojica. Nositeljica ljudskoga ploda koja zatraži i pristane na dokinuće života svojega nerođena djeteta postaje suubojica, a liječnik koji to učini ubojica. U svem tom najviše je podbacilo pravo koje je reguliralo mnoge vidove ljudskoga življenja, ali nije reguliralo pravo na život začetoga ljudskoga bića. Pravo kao disciplina je zakonski dopustilo liječnicima da mogu prekinuti trudnoću nositeljice ljudskoga ploda do desetoga tjedna prenatalne faze ne davši nerođenu djetetu nikakvo pravo na život. Svako začeto ljudsko biće ima pravo na život. Za ubijanje nerođene djece velika je krivnja i na političarima koji predlažu zakone i parlamentarcima koji u ime naroda usvajaju zakone kojima daju pravo liječnicima da ubijaju nerođenu djecu. Poziv svih liječnika je da liječe ljude, a ne da ih ubijaju.

U svim ovdje razmatranim rječnicima pojam rođenja veže se i uz biljke i životinje, što je pogrešno. Samo se ljudska bića rađaju. Za biljke i životinje postoje izrazi za početak i kraj njihova života u svim slavenskim jezicima, pa tako i u hrvatskom. Biljke mogu klijati (proklijati), nicati (niknuti) i na kraju venuti (uvenuti), sušiti (osušiti) se, žutjeti (požutjeti). I za životinje postoje izrazi za početak i kraj njihova života: teliti (oteliti) se, ždrijebiti (oždrijebiti) se, janjiti (ojanjiti) se, kotiti (okotiti) se, lêći (ìzlēći) se… i na kraju ugibati (uginuti) i donekle pogrdno crkavati (crknuti), krepavati (krepati). U Rječniku hrvatskoga jezika navedeno je da je početak (začetak) života biljaka izniknuće, a kraj uvenuće. [10: 1446] U Velikom rječniku hrvatskoga standardnog jezika navedeni su izrazi za kraj života biljaka (uvenuće) i životinja (uginuće). [14: 1784] U većine razmatranih rječnika piše da je smrt kraj života, ne samo za ljudska bića nego i za biljke i životinje. Imajući u vidu prvotno značenje riječi smrt ona se može vezati samo za ljude, dakle za bića koja imaju dušu, biljke i životinje nemaju dušu, stoga ljudi umiru, biljke i životinje ugibaju.

Slijede navodi iz dvanaest rječnika hrvatskoga jezika. U njih devet je navedeno da život traje od rođenja do smrti, umjesto od začeća do smrti. Evo tih navoda:

  • žìvot, živòta m. – žitak, žiće [6: 872]
  • žìvot, živòta m. – stańe, oblik u kojem se živi; živľeńe, žitak, žiće; suprotno je smrt. [9: 432]
  • žìvot m <gen. jd živòta> 1.a. stanje bića od rođenja do smrti, ukupnost funkcija individualizirane i organizirane tvari…; opr. smrt. [1: 871]
  • žìvot m 1. stanje bića od rođenja do smrti – vita, -ae [7: 3115]
  • žìvot m [G živòta, mn živòti, G živótā] 1. biol stanje od rođenja ili izniknuća do smrti ili uginuća biljnoga ili životinjskog organizma i ljudi, a svojstven mu je rast, očuvanje morfološko-funkcionalne individualnosti, razmnožavanje te prilagođivanje okolini i drugim organizmima… [10: 1446]
  • žìvot im. m. [G živòta; mn. N živòti, G živótā] 1. stanje bića od rođenja do prestanka svih životnih funkcija organizma… [4: 1509]
  • žìvot m < G. živòta, G mn živótā > 1.a. stanje bića od rođenja do smrti, ukupnost funkcija individualizirane i organizirane tvari…; opr. smrt. [2: 1867]
  • žìvot 1. (stanje živih bića) [8: 1602]
  • žìvot im. m. [G živòta; mn. N živòti, G živótā] 1. stanje bića od rođenja do prestanka svih životnih funkcija organizma… [13: 928]
  • žìvot m. (gen. jd. živòta) – 1.a. stanje bića od rođenja do smrti,… [12: 1809]
  • žìvot im. m. [G živòta; mn. N živòti, G živótā] 1.b. skup događanja koji ispunjaju vrijeme između rođenja i smrti… 1.a. sama činjenica da tko živi od začetka do smrti, uginuća ili uvenuća [život čovjeka / životinje / biljke]… [14: 1784]

 Mentis i mertis

Prije oko četiri tisuće godina u područjima prednje Azije živjeli su brojni narodi koji su vjerovali da postoje dva duha kojima su se ljudi utjecali u potrebi, čak su im i žrtve prinosili. Jedan duh je bio duh dobra (mentis), a drugi duh zla (mertis). Svako zrelo ljudsko biće imalo je izbor: hoće li se utjecati bogu dobra ili bogu zla. Čak je postojala i mogućnost da se od jednoga boga otkloni i drugomu prikloni. Za takvo poimanje duhovne zbilje bio je zaslužan Zarathustra koji je navodno rođen prije tri i pol tisuće godina u mjestu Raj, na sjeveru današnjega Irana, a zapravo u hrvatskoj prapostojbini Harvatiji koja se je prostirala od gorja Zagros pa na istok sve do Kandahara u današnjoj Afganiji, kasnije pod imenom Mitanija i na zapad od Zagrosa pa sve do sirijske obale. U Zarathustrinoj dualističkoj religiji oba su duha dignuta na razinu božanstava, duh dobra je postao Mazda (bog dobra, svjetla, života), a duh zla je postao Ahriman (bog zla, tame, smrti). Mazda je bio simboliziran bijelom bojom, a Ahriman crvenom bojom.

Nas ovdje zanimaju samo dvije riječi iz Zarathustrine religije: mentis i mertis. Riječ mentis je zadržana samo u jezicima proisteklima iz štokavskoga narječja i to u glagolima màntati (‘manta mi se’), smàntati (‘vino ga je smantalo’) i zamàntati se (‘zamantalo mi se je’) u kojima je u odnosu na izvornu riječ došlo do supstitucije vokala u osnovi riječi (ment-is > mant-ati). Riječ mentis postojala je u latinskom jeziku u nominativnom obliku mens (< mentis), gen. mentis (hrv. ‘duh, duša’). Na obličnu osnovu ment- dodan je tvorbeni nastavak -alis za tvorbu latinskoga pridjeva (ment-ālis) koji je kao međunarodnica ušao u mnoge jezike, pa tako i u hrvatski jezik u prilagođenu obliku mèntālan, dakle u obliku tvorenu nastavkom -an (mental-an), s dvama značenjima: 1. koji se odnosi na duh (dušu), duhovni, duševni; 2. koji se odnosi na um i intelekt, umni, intelektualni. Od latinskoga pridjeva mentalis tvorena je u njemačkom jeziku imenica Mentalität koja je preuzeta u hrvatski jezik također kao imenica mentalìtēt, s dvama značenjima: 1. duhovno stanje i ukupnost duhovnih obilježja čovjeka; 2. umna (intelektualna) moć (sposobnost) čovjeka.

U indoeuropske riječi mertis u latinskom jeziku je došlo do supstitucije osnovnoga vokala (mertis > mortis), nakon čega su u nominativnom obliku iz postave ispala dva segmenta -ti- (mortis > mors), u genitivu bez promjene, dakle nom. mors, gen. mortis. Od imenice mertis tvoren je pridjev mort-us, a od toga pridjeva novi pridjev mort-ālis čija se osnova nalazi u imenici mortalìtēt i u pridjevu postmòrtālni. Imenica mors (< mortis) nalazi se u svim romanskim jezicima u značenju ‘smrt’ (fr. mort, kat. mort, port. morte, rum. moarte, šp. muerto, tal. morte…).

Riječ mertis je zastupljena i u svim slavenskim jezicima (brus. smerc’, bug. sm’rt, hrv., srp., slv. i češ. smrt, polj. śmierć, rus. i ukr. smert’, slč. smerť…) u kojima je doživjela više promjena nego u romanskim jezicima. U riječi mertis došlo je do zamjene (supstitucije) kratkih prednjojezičnih vokala (e, i) u obama slogovima (mer-tis) ultrakratkim prednjojezičnim vokalom ь (jer) i do elizije posljednjega suglasnika s u fonološkoj postavi (mertis > mьrtь). Slavenska riječ u značenju smrti kao kraja života ima i prefiks s koji je nastao od starijega prefiksa sun- (< sun-mertis) nakon zamjene (supstitucije) stražnjojezičnoga kratkoga vokala u ultrakratkim vokalom ъ (jor) i elizije labiodentala n u prefiksu zbog sljedećega glasa bilabijalnoga m u suglasničkoj skupini -nm- (sun > sъn > sъ > s) pa je tako od stare prefigirane riječi sunmertis nastala hrvatska riječ smrt koja je u starohrvatskom glasila sъmьrtь. Razvoj riječi smrt je tekao ovako: sunmertis > sъnmьrtь > sъmьrtь > smrt.

U slavenskim jezicima riječ mentis je zamijenjena riječima duh i duša. Monoteističke religije (judaizam, kršćanstvo i islam) uče da duh (duša) dobre osobe u trenutku prestanka života odlazi u raj (paradiso, dženet) k bogu dobra, a duh (duša) zle osobe odlazi u pakao (inferno, džehenem) k bogu zla.

Zbog svega prethodno rečenoga jedino je ispravno riječ smrt vezati uz prestanak življenja samo ljudskih bića. Dakle, ljudi umiru, biljke i životinje ugibaju.

Izvori

[1] Anić, Vladimir: Rječnik hrvatskoga jezika, Novi Liber, Zagreb, 11991. i 21994.
[2] Anić, Vladimir: Veliki rječnik hrvatskoga jezika, Novi Liber, Zagreb, 2003.
[3] Gluhak, Alemko: Hrvatski etimološki rječnik, August Cesarec, Zagreb, 1993.
[4] Hrvatski enciklopedijski rječnik, Novi Liber, Zagreb, 2002.
[5] Hrvatski jezični savjetnik, Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje / Pergamena / Školska knjiga, Zagreb, 1999.
[6] Iveković, Franjo – Broz, Ivan: Rječnik hrvatskoga jezika, tom 2., Zagreb, 1901.
[7] Marević, Jozo: Hrvatsko-latinski enciklopedijski rječnik, tom 2., Školska knjiga, Zagreb, 1997.
[8] Osmojezični enciklopedijski rječnik, tom 8., Leksikografski zavod Miroslav Krleža, Zagreb, 2010.
[9] Rječnik hrvatskoga ili srpskoga jezika, tom. 23., JAZU, Zagreb, 1975. /76.
[10] Rječnik hrvatskoga jezika, Leksikografski zavod Miroslav Krleža i Školska knjiga, Zagreb, 2000.
[11] Skok, Petar: Etimologijski rječnik hrvatskoga ili srpskoga jezika, 1. – 4., Jugoslavenska akademija znanosti i umjetnosti, Zagreb, 1971. – 1974.
[12] Šamija, Ivan Branko: Rječnik jezika hrvatskoga, Društvo Lovrećana i Markulin, Zagreb, 2012.
[13] Školski rječnik hrvatskoga jezika, Školska knjiga, Zagreb, 2012.
[14] Veliki rječnik hrvatskoga standardnog jezika, Školska knjiga, Zagreb, 2015.
[15] Veliki školski leksikon, Školska knjiga, Zagreb, 2003.
[16] Andreičin, Ljubomir – Georgiev, Ljuben – Ilčev, Stefan  – Kostov, Nikola – Lekov, Ivan – Popov, Dimit’r – Stojkov, Stojko – Todorov, Cvetan: B’lgarski t’lkoven rečnik, Nauka i izkustvo, Sofija, 42012.
[17] Barščèŭskaja, A. L. – Barščèŭski, L. P.: Arfagrafičny sloŭnik belaruskaj movy, Radyëla-pljus, Minsk, 2010.
[18] Belić, Aleksandar (ur.): Rečnik srpskohrvatskog književnog i narodnog jezika, 1. – 20…, Srpska akademija nauka i Institut za srpskohrvatski jezik, Beograd, 1959. – 2017…
[19] Boryś, Wiesław: Etymologie słowiańskie i polskie, Instytut slawistyki Polskiej akademii nauk, Warszawa, 2007.
[20] Boryś, Wiesław: Słownik etymologiczny języka polskiego, Wydawnictwo Literackie, Kraków, 2005.
[21] Boryś, Wiesław – Popowska-Taborska, Hanna: Słownik etymologiczny kaszubszczyzny, Polska akademia nauk, Instytut slawistyki, Warszawa, 1. – 5., 1994. – 2005.
[22] Brückner, Aleksander: Słownik etymologiczny języka polskiego, Wiedza Powszechna, Warszawa, 1989.
[23] Długosz-Kurczabowa, Krystyna: Słownik etymologiczny języka polskiego, Wydawnictwo Naukowe PWN, Warszawa, 2006.
[24] Evgen’eva, A. P.: Malyj akademičeskij slovar’ russkogo jazyka, 1. – 4., Institut russkogo jazyka, Moskva, 1981. – 1984.
[25] Efremova, Tat’jana Fedorovna (ur.): Tolkovyj slovar’ služebnyh častej reči russkogo jazyka, Russkij jazyk, Moskva, 2001.
[26] Ganyč, D. I. – Olijnyk, I. S.; Rosijs’ko-ukrajins’kyj i ukrajins’ko-rosijs’kyj slovnyk, MP Feniks, Kyjiv, 61995.
[27] Grabčikov, S. M.; Slovar’ belorussko-russkij – russko-belorusskij, Paradoks, Minsk, 2002.
[28] Kuznecov, Sergej Aleksandrovič (ur.): Bol’šoj tolkovyj slovar’ russkogo jazyka, Norint, Sankt Peterburg, 11998.
[29] Machek, Václav: Etymologický slovník jazyka českého, Academia, Nakladatelství Československé akademie věd, Praha, 1971.
[30] Ožegov, S. I.  – Švedova, I. Ju; Tolkovyj slovar’ russkogo jazyka, Rossijskaja akademija nauk, Institut russkogo jazyka im. V. V. Vinogradova, Moskva, 42001.
[31] Rečnik srpskohrvatskoga književnog jezika, 1. – 6., Matica srpska, Novi Sad, 1967. – 1975.
[32] Slovar slovenskega knjižnega jezika, 1. – 5., Slovenska akademija znanosti in umetnosti, Znanstveno raziskovalni center SAZU – Inštitut za slovenski jezik Frana Ramovša Ljubljana, 1970. – 1991.
[33] Slovenski pravopis, Slovenska akademija znanosti in umetnosti – Znanstvenoraziskovalni center SAZU, Inštitut za slovenski jezik Frana Ramovša, Ljubljana, 62001.
[34] Slovník slovenského jazyka, 1. – 6., Slovenská akadémia vied, Bratislava, 1959. – 1968.
[35] Slovník spisovného jazyka českého, 1. – 4., Academia, Nakladatelství Československé akademie věd, Praha, 1971.
[36] Snoj, Marko: Slovenski etimološki slovar, Mladinska knjiga, 1997.
[37] Tlumačal’ny sloŭnik belaruskaj literaturnaj movy, Belaruskaja èncyklapedyja, Minsk, 42005.
[38] Tolkoven rečnik na makedonskiot jazik, 1. – 6., Institut na makedonskiot jazik „Krste Misirkov“, Skopje, 2003. – 2014.
[39] Uniwersalny słownik języka polskiego, 1. – 4., Wydawnictwo naukowe PWN, Warszawa, 2003.
[40] Ušakov, D. N. i dr.: Tolkovyj slovar’ russkogo jazyka, 1. – 4., Moskva, 1935. – 1940., reprint 2012.
[41] Velykyj tlumačnyj slovnyk sučasnoj ukrajins’koj movy, VTF Perun, Kyjiv, 22004.
[42] Vujanić, Milica – Gortan-Premk, Darinka – Dešić, Milorad – Dragićević, Rajna – Nikolić, Miroslav – Nogo, Ljiljana – Pavković, Vasa – Ramić, Nikola – Stijović, Rada – Radović-Tešić, Milica – Fekete, Egon: Rečnik srpskoga jezika, Matica srpska, 22011., Novi Sad.
[43] Wielki słownik ortograficzny języka polskiego, Wydawnictwo naukowe PWN, Warszawa, 22006.

VAŽNA PORUKA ZA LOGIČARE

Vrijeme uvjeravanja prolazi. One koji ne shvaćaju što se događa, treba ignorirati i ne gubiti vrijeme na njih. Poštene, empatične i logične osobe se trebaju okupiti, bez obzira na osobna uvjerenja i svjetonazore. Osim raskrinkavanja, dolazi vrijeme djelovanja brojnim i legalnim sredstvima u gospodarstvu, zdravlju, autonomiji… U protivnom, sve će nas porobiti.

Pitate se što učiniti nakon čitanja ovog teksta? Jednostavno, šaljite i dijelite tekst poštenim, empatičnim i logičnim osobama. Informirajte bližnje o postojanju portala Logično. Priključite nam se na našem Telegram kanalu tako što ćete kliknuti na Vijesti.  Od danas možete komunicirati i pisati nam u Telegram grupi Zajednica. Budimo složni, mudri i jaki.

Svidio vam se članak i
pitate se što možete napraviti?
PODIJELITE ga s PRIJATELJIMA

*Stavovi izneseni u kolumnama su osobni stavovi autora i ne odražavaju nužno stav redakcije portala Logicno.com

Pretplati se
Obavijest
guest
Zaštitite svoje ime u komentarima... REGISTRACIJA
91 Komentara
najstariji
najnoviji najviše ocjenjeniji
Inline Feedbacks
View all comments
Gordan
Gost
Gordan
10 mjeseci prije

Mnoge žene kažu da imaju pravo sa svojim tijelom raditi što žele.I imaju.Ali koliko “inteligentan”treba biti da se razumije da se kod trudnoće ne radi o njihovom tijelu,nego tuđem koje privremeno boravi u njihovom?!

Mikojan
Gost
Mikojan
10 mjeseci prije
Reply to  Gordan

A koliko ti trebaš biti inteligentan da o njihovom tijelu i postupku možeš i pomisliti a ne odlučivati. Ako želiš život u sebi, reci da ti to omoguče. Žene ostavi na miru, okej ?

Mlata
Gost
Mlata
10 mjeseci prije
Reply to  Mikojan

Život u utrobi žene omogućio je miškarac….žena ne sme širiti priču da je to njeno telo i da samo ona ima pravo odlučiti šta s njim. Žene se danas ponašaju kao što imamo priliku videti među životinjskim svetom. Ženka orla ima recimo tri mladunca i proceni da ih ne može… Pročitaj više »

Emiliano Zapata
Gost
Emiliano Zapata
10 mjeseci prije
Reply to  Mlata

Omogucio je muskarac ali ne bez dozvole zene, stoga…

Q T
Gost
Q T
10 mjeseci prije
Reply to  Mlata

Evo ja kažem da nisi u pravu jer recimo u USA većinu abortisa naprave crnkinje, koje u potrazi za ljubavi i sigurnosti odaberu krive muškarce koji ih ostave u siromaštvu ili pak budu nekakve samohrane majke opet većinom u siromaštvu.

Emiliano Zapata
Gost
Emiliano Zapata
10 mjeseci prije
Reply to  Gordan

1.Mislim da muskarci nebi smjeli ni spominjati ovu temu..
2.s obzirom koliko nas monstrumi lazu u svezi hrane, ljecenja, bolesti, skolovanja, ratova, povjesti opcenito, arheologije, fizike, evolucije, religija, ma doslovce svega i svacega uopce me nebi iznenadilo da sunce ide oko zemlje…

Yugo 45
Gost
Yugo 45
10 mjeseci prije
Reply to  Gordan

Nije život sam po sebi samo fizičko tijelo ili što jedan od komentatora napisa”nakupina stanica” ,život je daleko daleko više i njega čini i naša duša ,duh koji daje razliku životu čovjeka od života drugih živih bića,smatram da čovjek ima dušu od prve ćelije začeća i kao takav svaki je… Pročitaj više »

gost1983
Gost
gost1983
10 mjeseci prije
Reply to  Yugo 45

Ako se začeće dogodilo u ponedjeljak, u srijedu je još uvijek bila jedna zigota i onda se u petak ta zigota podijelila na dva (jednojajčani blizanci), onda život tih blizanaca sigurno nije počeo u ponedjeljak, jer je do petka postojao samo jedan organizam. Dakle, život ne započinje začećem. Ako čovjek… Pročitaj više »

Hrv katolik nepušač
Gost
Hrv katolik nepušač
10 mjeseci prije
Reply to  Gordan

trolovski članak. u vrijeme kad se svi trebamo mobilizirati za goli opstanak, ovaj stavlja ideološke vjekovne raspre, garnirane sa staro-molim te-hrvatskim… ko se ne zalijepi, taj je prava manga

Hrv katolik nepušač
Gost
Hrv katolik nepušač
10 mjeseci prije

‘Manga’ iz starosrednjelitavskog = pravi dasa

Inače ovo ‘givotos’ prvi put čujem, i radovalo bi me da je istina, jer onda imamo poveznicu za latinskim, grčkim i litvanskim sufiksima iz starohrvatskoslavenskoilirskog

Hrv katolik nepušač
Gost
Hrv katolik nepušač
10 mjeseci prije

mislim, koliko su uopće sufiksi bitni i meni koji bih prvi pobacio samo da ne donesem Dijete u ovaj i ovakav svijet. Zametka, brijem, boli tuki

Hrv katolik nepušač
Gost
Hrv katolik nepušač
10 mjeseci prije

Hoću reći kad sam ja bio Zametak, bolio me tuki.
sad sam hebiga, za metak

žrec
Gost
žrec
10 mjeseci prije

Ti si već popušio.

Tadmur Palmirović
Gost
Tadmur Palmirović
10 mjeseci prije

Dobro zapažanje. 👍

Mikojan
Gost
Mikojan
10 mjeseci prije
Reply to  Gordan

Samo musliman ? nisam baš siguran u to

Emiliano Zapata
Gost
Emiliano Zapata
10 mjeseci prije
Reply to  Gordan

UPOZORAVAM SVE, DA SE NETKO KORISTI MOJIM NICKOM I PISE GLUPOSTI!
Sendwichari se dosjetili nove taktike

Island
Gost
Island
10 mjeseci prije
Reply to  Gordan

Prof. dr. sc. Milan Nosić

Na prvom mjestu dolaze

Hrvatski rječnici o imenici život

Est
Gost
Est
10 mjeseci prije
Reply to  Gordan

Ljudski život traje od začeća pa dok te islamist ne zakolje.

buga
Gost
buga
10 mjeseci prije

Pobačaj u današnje vrijeme je postao pomodarstvo, zapadna kultura smrti promovira pobačaj zbog banalnih razloga.Napad na nerođenu djecu i dosegao neviđene razmjere posebno u zemljama Europe. Pod krinkom slobode bolesna sotonistička elita promovira bestijalne i protuprirodne zakone koji za cilj imaju jedino uništenje čovjeka i obitelji kao temeljne ćelije društva.

Mikojan
Gost
Mikojan
10 mjeseci prije
Reply to  buga

Pomodarstvo? Hajdemo ovako, u Africi ima stotine tisuća napuštene djece jer ih žene nisu htjele roditi ali silom ih rodile i napustile, hoćete li vi koji tako zagovarate život od začeća uzeti svako po dvoje troje djece, brinuti i odgajati u tom vašem ućenju o životu. Hajde da vidim koliko… Pročitaj više »

Svi smo mi ljudi
Gost
Svi smo mi ljudi
10 mjeseci prije
Reply to  Mikojan

Kada vec napadas i krecese s “hajdemo ovako” onda kreni kako spada. Ne sa lijecenjem posljedice – sto je u ovom slucaju troje djece bez roditelja, vec sa uzrokom – a to je: zasto ne moze prehraniti troje rodjene djece. Ove fore sa radjanjem dijece i pravom glasa objesi macku… Pročitaj više »

buga
Gost
buga
10 mjeseci prije
Reply to  Mikojan

U africi gdje vlada glad i nehumani životni uvjeti ima puno manje pobačaja nego na vrlom zapadu, gdje je stopa natatalitea nikakva demografska katastrofa bjelih naroda je vidljiva iz aviona. Evo primjerice u nas RH nestanak nas kao naroda u vremenskom periodu od 50 godina je neminovan, mislite da su… Pročitaj više »

Emiliano Zapata
Gost
Emiliano Zapata
10 mjeseci prije
Reply to  Mikojan

Htjeli ne htjlei uzet cemo ih jer ih Merkelica pozvala u EU koja je potom odredila kvote za sve clanice EU…

Ico
Gost
Ico
10 mjeseci prije
Reply to  Mikojan

👍

Svi smo mi ljudi
Gost
Svi smo mi ljudi
10 mjeseci prije
Reply to  Mikojan

I sto zelis reci s komentarom na Hitlera?

Q T
Gost
Q T
10 mjeseci prije
Reply to  Mikojan

E, vidite, za to su krivi muškarci, jer da se radi o ljubavi i djeci u braku, nema baš puno žena koje ne bi htjele roditi. Kad žena ne želi roditi, znači da nešto ne štima s ocem djeteta, u velikom broju slučajeva ili se radi o velikom sitomaštvu.

Faust
Gost
Faust
10 mjeseci prije
Reply to  buga

I Dr. Mengele je bio mišljenja da se kod djece na kojima je provodio eksperimente ne radi o ljudima nego nakupinama stanica.Embrio je živi čovjek u najranijem stadiju života.Koji je krajnji smisao promocije abortusa?Nije valjda samo to da se promiskuitetna ženka može nastaviti neometano pariti sa prvim koji naleti.

Mucke
Gost
Mucke
10 mjeseci prije
Reply to  Faust

Postoji u starohrvatskom ili narodnom rjecniku puno bolja rijec od latinske promiskuitet za opisati tzv. moderne progresivne zene kolokvijalno poznate kao “rave domacice” .

Mucke
Gost
Mucke
10 mjeseci prije
Reply to  Mucke

Mlatane,promiskuitet ili starohrvatski kurvaluk. Ja nisam nikad bio niti sam danas za zabranu pobacaja ,naprotiv. Protivim se jedino izjavama “moje tijelo moja odluka” jer je rijec o tijelu embrija iliti djeteta ,svako koje ima suvlasnika ,muskarca naime a bez njegove suglasnosti pobacaj ne bi smio biti dozvoljen osim kada je… Pročitaj više »

Zvrk
Gost
Zvrk
10 mjeseci prije
Reply to  Faust

Zar nije to prirodno, zar u prirodi muzjaci ne ubijaju svo potomstvo drugih muzjaka, zar domaca macka muzjak ne davi macice , slabije muzjake, zar kuja kao macka bira, o cemu pricate kakva priroda i prirodno. Ljudi su iznad prirode i mogu odlučivati sta s svojim zivotom , a vi… Pročitaj više »

Ico
Gost
Ico
10 mjeseci prije
Reply to  Faust

Neki istočnjački mudrac je na tu temu rekao slijedeće:

Ključ koji otvara više brava je dobar ključ.
Brava koju otvara više ključeva je loša brava.

Q T
Gost
Q T
10 mjeseci prije
Reply to  buga

Pobačaj se obavlja na živom biću koje se nikako ne može smatrati nakupinom stanica. Onaj koji ga obavlja treba biti svjestan toga, a ostalo je odluka koju donosi sama ili s nekim.

Q T
Gost
Q T
10 mjeseci prije
Reply to  buga

Mnoge trudne žene ne bi se s tim složile. Mnoge žene osjećaju to malo biće u sebi puno prije nego što odu na prvi ultrazvuk i vide žumanjčanu vrećicu s nečim u njoj. I već osjećaju promjenu svog bića kao rezultat utjecaja jednog drugog duha. To što se vi želite… Pročitaj više »

Sretnick
Gost
Sretnick
10 mjeseci prije

Povratak u srednji vijek. Zabrane neće smanjiti abortuse samo će se pokvareni liječnici bezobrazno bogatiti a žene će umirati zbog nehigijenskih uvjeta.

Faust
Gost
Faust
10 mjeseci prije
Reply to  Sretnick

Tko je u srednjem vijeku radio abortuse?To nije povratak u srednji vijek nego Sotonizam.

VasilisaPremudra
Gost
VasilisaPremudra
10 mjeseci prije
Reply to  Faust

#Tko je u srednjem vijeku radio abortuse?

Mda.

U sterilnim uvjetima – nitko.
Na sve druge moguće i (naročito!) nemoguće načine svi ostali kojima je cilj bio pobaciti.

Faust
Gost
Faust
10 mjeseci prije

Spekuliraš.Spontanih pobačaja je bilo više od porođaja a smrtnost novorođenčadi neusporedivo veća nego danas.Svjesno urađenih abortusa nije bilo.

Sretnick
Gost
Sretnick
10 mjeseci prije
Reply to  Faust

Itekako su se radili abortusi i kroz srednji vijek i kroz cjelokupnu povijest. Samo da bi to shvatio treba i pročitati poneku knjigu. A sotonisti…. pogledaj u ogledalo i vidjet ćeš jednog.

žrec
Gost
žrec
10 mjeseci prije
Reply to  Sretnick

Da si ti i jednu suvislu knjigu pročitao što sa visoka predbacuješ drugima, ne bi nikad napisao jednu notornu glupost i floskulu “povratak u srednji vijek”. Što ti to znači? Znaš li objasniti i definirati srednji vijek? Zašto ti je srednji vijek pejorativan, a ovo moderno vrijeme po mnogočemu tisuću… Pročitaj više »

Slonica
Gost
Slonica
10 mjeseci prije
Reply to  žrec

Da ,još je zanimlljivo da se prosvjedi protiv mjera kažnjavaju jer eto mjere lockdown čuvaju živote ,
A potiče se i promovira abortus i eutanazija.
Ni med cvetjem ni pravice

Zvrk
Gost
Zvrk
10 mjeseci prije
Reply to  Sretnick

Idiot brani da čovjek odlucuje o svojoj sudbini, tako zena o trudnoci pa neka se vrati u spilje, kamen kremen ne moze prirodnije ,mani se interneta i napredaka upravljanja vlastitom sudbinom, prepusti se sudbini prirode gol i bos kao medo.

Zvrk
Gost
Zvrk
10 mjeseci prije
Reply to  Faust

Upravljanje vlastitim sudbinama donjelo je napredak, da se ne ovisi o hirovima prirode, dakle vravaj se prirodi gol i bos, ne ne smijes koristiti ni kremen ni moderne alate, samo stq skupis i sirovo pojedes. Ni jedna zibotinja ne pije tudje mlijeko, tako ni jedna zivotinja ne koristi vatru, internet,… Pročitaj više »

Brle
Gost
Brle
10 mjeseci prije

Ako nemaš maternicu, ne petljaj se. Moje skromno geslo, eto.

žrec
Gost
žrec
10 mjeseci prije
Reply to  Brle

Ako nemaš mozak, ne petljaj se također. Može, Brljo?

žrec
Gost
žrec
10 mjeseci prije
Reply to  žrec

Zato ti imaš maternicu umjesto glave.

Svi smo mi ljudi
Gost
Svi smo mi ljudi
10 mjeseci prije

Postoji jos jedna stvar, kada vec spominjemo Svevisnjeg…. Dao je, uz apsolutne zakone i slobodnu volju ljudima.
Dakle, imas slobodnu volju ali ces i odgovarati ako ju koristis na Njemu oprecan nacin.

Tko hoce vjeruje, tko nece, ne vjeruje.

Svi smo mi ljudi
Gost
Svi smo mi ljudi
10 mjeseci prije

Pa to sam i napisao, zar ne?
Ali to nije poanta.

hiber
Gost
hiber
10 mjeseci prije

Općenito je poznato da život traje i prije začeća. Ovdje je riječ o leksigografiji i sociologiji, a tu treba napomenuti da su se stotinama tisuća godina ljudi smatrali da su ljudi tek kad bi im pleme dalo ime, do tada su bili ništa. Dakle, ovdje se radi o još jednom… Pročitaj više »

hiber
Gost
hiber
10 mjeseci prije
Reply to  hiber

Da ali to je tek od 2007. godine odlukom Benedikta. S obzirom da nema retroaktivnosti, ona umrla do 2007. završila su u limbu.

Cigo
Gost
Cigo
10 mjeseci prije

E moj doktore Nosiću, odakle Ti ovo sa starohrvatskom rječju givotos. Osim toga, kakav je to jezik starohrvatski? Gdje se govorio? Imate li kakvu potvrdu o tome? Koja je razlika između slavenskih jezika koji su se onda (ne znam kad) pričali na našim prostorima i tog starohrvatskog,? To je kao… Pročitaj više »

Tony
Gost
Tony
10 mjeseci prije
Reply to  Cigo

Gurtna – Žnurtna – Žnurda – Ženurda – Žena
Tako nekako je bilo … hahahaa

Zvrk
Gost
Zvrk
10 mjeseci prije
Reply to  Cigo

Pa napisao je izvore.

Musa Kesedzija
Gost
Musa Kesedzija
10 mjeseci prije

Vama sa logicnog treba iskljucit struju,namotat produzni kabel i poslat vas u prvu pecinu oko brckog.

L. R.
Admin
Famed Member
10 mjeseci prije
Reply to  Musa Kesedzija

Poštovani Musa Kesedzija aka Žukov,

Evo mi ćemo vam platiti put, sok i sendviče da iz Švicarske dođete do Brčkog i svečano škarama prerežete kabal za struju u našoj redakciji.

Nakon toga idemo svi zajedno na piknik blizu Maoče. 🙂

Sve ćemo uživo snimati.

Lp

Redakcija

Emiliano Zapata
Gost
Emiliano Zapata
10 mjeseci prije
Reply to  L. R.

Evo ja cu donirati metalne ili bakrene skare kojom ce sjeci cabel!
Ma donirat cu i zlatne ako treba!

SULE
Gost
SULE
10 mjeseci prije
Reply to  L. R.

Kakvi su ovo zajebanti– u redakciji Logicnog -škare donijet Musi😃 da reže vrpcu i poslije jedi i pij koliko mozes

Svi smo mi ljudi
Gost
Svi smo mi ljudi
10 mjeseci prije

Procitaj s razumijevanjem.

Svi smo mi ljudi
Gost
Svi smo mi ljudi
10 mjeseci prije

Ja sam procitao i komentirao si krivo, jer su primjerini navedeni.

Gordan
Gost
Gordan
10 mjeseci prije

Ako smo došli dotle da ljudski život upoređujemo sa virusima i parazitima,onda nije ni čudo što nam se ovo događa.

Svi smo mi ljudi
Gost
Svi smo mi ljudi
10 mjeseci prije
Reply to  Gordan

Mozes ako ne znas da virus nije ziv

Brainstorm
Gost
Brainstorm
10 mjeseci prije

vidim da je vecina dokaza terminoloska. terminologija je ono sto su ljudi odlucili govoriti. slab dokaz. “Zbog svega prethodno rečenoga jedino je ispravno riječ smrt vezati uz prestanak življenja samo ljudskih bića. Dakle, ljudi umiru, biljke i životinje ugibaju.” – opet terminologija. najbolji kriterij je da -izgleda kao covjek, fizicki -ponasa se… Pročitaj više »

Franjo Tahi
Gost
Franjo Tahi
10 mjeseci prije

Doture, uplatite si kurbu umjesto da virite u tudje maternice, bit ce vam odmah bolje, obecajem.

spes
Gost
spes
10 mjeseci prije

Zametak je živ kao nakupina stanica, ali to još nije ljudsko biće kao što ni ikra još nije riba. Ako svaki život treba poštovati, onda treba reći profesoru neka ne jede janjetinu ili bilo kakvu ubijenu životinju, pa ni biljku, neka cucla kamenje. Jer zametak još nema vlastitu svijest kao… Pročitaj više »

žrec
Gost
žrec
10 mjeseci prije
Reply to  spes

Uspoređivati ljude i životinje ili biljke je stvarno idiotski.

Piretis
Member
Piretis
10 mjeseci prije
Reply to  žrec

Zašto?
Sve što živi ima svoj početak i kraj, smrt. Sve što živi u stanju je patiti.
Sa stanovišta mog psa idiotski je upoređivati pse sa ostalim životinjama ili ljudima. U svojim je očima on najvažniji, vjerojatno i najpametniji.

Mikojan
Gost
Mikojan
10 mjeseci prije

Kako je rekao jedan slušatelj na jednom nekad dobrom radiju, “kad ti djeca odu od kuće i pokrepaju svi kućni ljubimci, tada počinje život” eto, jednostavnije ne može biti.

Tadmur Palmirović
Gost
Tadmur Palmirović
10 mjeseci prije

Čitajući komentare stiče se utisak da seoske starješine i popovi i hodže najbolje znaju šta je dobro za naše majke, sestre i kćeri.

marty
Gost
marty
10 mjeseci prije

Kažu daleko od očiju, daleko od srca. U ovoj temi to se odnosi naravno na mušku populaciju 🙂 Ako vas zanima kako izgleda fetus star 17 tjedana: https://twitter.com/i/status/1317197987789983744

marty
Gost
marty
10 mjeseci prije
Reply to  marty

Do 12. tjedna.
Isprika ako je moj komentar stvorio nesporazum i isprika na snimci, jer ipak je takvih snimaka pun youtube pa ste se vjerujem nagledali bezbroj puta do sada.

Mercury
Gost
Mercury
10 mjeseci prije
Reply to  marty

A i ti se isto ograničavaš. Gle koliko država ima 24 tjedna.

Inače, znaš koliko je star najmlađi fetus koji je preživio van maternice? 23 tjedna da ne tražiš.

marty
Gost
marty
10 mjeseci prije
Reply to  Mercury

Ljudi isprike još jednom, ali fakat ste ko bikovi kada vide crvenu krpu. Uživajte.

Mercury
Gost
Mercury
10 mjeseci prije
Reply to  marty

Bikovi ne vide crvenu boju.

Uspjela si u dva komentara dati 2 uvrede cijeloj muškoj populaciji, a u drugom se čak i braniti vrijeđajući i onda je netko drugi nešto skrivio? Maestralna si ili uopće ne shvaćaš što pišeš.

tihobl
Gost
tihobl
10 mjeseci prije

Pitam se ima li zivota nakon zavrsetka skolovanja? Tad slijedi posao, zena, brige, a onda stizu i bolesti.

Makedonac
Gost
Makedonac
10 mjeseci prije

Svako živo biče se razmnožava, i trava i miševi i mravi i ljudi.Sve se to koti dok ne stigne granicu sredine i se uravnoteži, kolko ima svetla, vode, hrane, mesta. Trava se raširi, ne moze mnogo da mrda ni više ni manje. Isto je i sa miševima i mravima, hrana… Pročitaj više »

radesumar
Gost
radesumar
10 mjeseci prije

Poštovani profesore Nosić! Iako sam oduševljen tekstom u kojemu se opisuju filološka značenja i porijeklo riječi život, pogotovo sa opisima iz stranih i naših rječnika, morao sam članku dati lošiju ocjenu jer biološki aspekt je jako grubo pojašnjen. Ljudski život ima dva stadija: jedan stadij je od začeća do rođenja… Pročitaj više »

Piretis
Member
Piretis
10 mjeseci prije
Reply to  radesumar

Cilj teksta, a to je jasno tek kada se razumije da je naslov samo mamac, nije da se raspravi kada počinji život nego da se lamentira o jeziku kao takvom. I da se u jeziku tobože nađe smisao i bit svega pa i života. Autoru nije za zamjeriti, jezikoslovac je,… Pročitaj više »

onaj najve... Dalton
Gost
onaj najve... Dalton
10 mjeseci prije

Kada počinje život ?
Po katoličkoj crkvi život počinje začećem…
Po rimskom pravu život počinje rođenjem…
Ustvari, život počinje kad se djeca odsele.
A kućni ljubimci uginu…

Zvrk
Gost
Zvrk
10 mjeseci prije

Opala, autor je cini se pristasa teorije da potjecemo iz Irana. Prst u oko autohtonistima. Kako ih ima dosta medu komentatorima, nadam se elaboriranom i konciznom odgovoru na njegovu teoriju.

gost1983
Gost
gost1983
10 mjeseci prije
Reply to  Zvrk

Pa zar nije moguće da su svi djelomično u pravu? Da smo dijelom iz raznih dijelova svijeta? Nije baš da se stanovništvo na ovim prostorima očuvalo genetski “čistim”.

TražeseDomaćaJaja
Gost
TražeseDomaćaJaja
10 mjeseci prije

prisilna sterilizacija i zabrana pobačaja su fašističke metode- u oba slučaja, nemaš izbora.

Brainstorm
Gost
Brainstorm
10 mjeseci prije

crkva ima vise problema sa “ubijanjem” fetusa nego sa ubijanjem odraslih.
je li to zato jer fetuse nije uspjela krstiti?

votp
Gost
votp
10 mjeseci prije

kako da ne, a masturbacija je genocid

gost1983
Gost
gost1983
10 mjeseci prije

Ako se začeće dogodilo u ponedjeljak, u srijedu je još uvijek bila jedna zigota i onda se u petak ta zigota podijelila na dva (jednojajčani blizanci), onda život tih blizanaca sigurno nije počeo u ponedjeljak, jer je do petka postojao samo jedan organizam. Dakle, život ne započinje začećem. Život je… Pročitaj više »

puki
Gost
puki
10 mjeseci prije

tema koja očito odmah izazove razdor različitih svjetonazora, da kažem, nikomu ne želim nametati moj svjeonazor i ne zelim nikomu nametati zabrane pobačaja.svatko neka radi po svom uvjerenju i savjesti međutim, činjenica je da su i iza kampanje legalizacije pobačaja, koje su započele naravno u SAD-u i Zapadu 60-ih godina,… Pročitaj više »

puki
Gost
puki
10 mjeseci prije

tema koja očito odmah izazove razdor različitih svjetonazora, da kažem, nikomu ne želim nametati moj svjeonazor i ne zelim nikomu nametati zabrane pobačaja.svatko neka radi po svom uvjerenju i savjesti međutim, činjenica je da su i iza kampanje legalizacije pobačaja, koje su započele naravno u SAD-u i Zapadu 60-ih godina,… Pročitaj više »

Max
Member
Max
10 mjeseci prije

Vrlo poučno.

hiber
Gost
hiber
10 mjeseci prije

Inače mišljenja sam da pobačaje treba izbjegavati, ali da je svaka zabrana kontraproduktivna. Poljska je najbolji primjer. U ovom pitanju Poljska je u komunizmu imala dobar prirodni prirast, a sada kada im je došla inkvizicija potonula su u negativan natalitet. Izgubili su najmanje tri milijona stanovnika. Ni Hrvatska nije bolje… Pročitaj više »

nekoime
Gost
nekoime
10 mjeseci prije

Uzalud se boriti činjenicama protiv dijalektičkog materijalizma.

selma
Gost
selma
10 mjeseci prije

duša se u tijelo spušta između 2. i 7.mjeseca trudnoće…. dakle u fetusu minimalno do 2 mjeseca, još ne boravi inkarnirana duša

Q T
Gost
Q T
10 mjeseci prije
Reply to  selma

Vi to znate jer ste negdje pročitalu, netko vam je rekao ili kako? Razbacujete se teorijama koje ne možete dokazati ili?

bauštelac
Gost
bauštelac
10 mjeseci prije

ovako ono šta sam ja čuo od onih dole baba u dalmaciji više ima zakopane djece okolo po škarpama dok je bio vermaht a i oni digići nego kumpira ali brate mili vidi koja bi majka danas ubila svoje dijete tu se bune pederi i lezbe koji ne mogu imati… Pročitaj više »

POVEZANE VIJESTI

Izbornik