Na današnji dan – rodio se Branko Ćopić

Branko Ćopić http://www.vreme.com/g/images/1186975_Copic_Branko_08.jpg
7 komentara

Branko Ćopić, ravan je najvećem i prvom romanopiscu u povijesti po raskoši svoje mašte, po dobroti i uzaludnosti svojih junaka; kao što je Cervantes formativno utjecao na sudbinu španskog jezika, tako je Branko Ćopić utjecao na sudbinu jezika i jezičko stvaralaštvo ex-Jugoslovenskih prostora.

Branko Ćopić je  i danas vrhovna mjera imaginacije, duha i morala zlatnog doba odrastanja.

Na godišnjicu rođenja Branka Ćopića, podsjetimo se na na čuveno pismo Ziji Dizdareviću, književniku ubijenom 1942. godine u jasenovačkom kazamatu. Ovo pismo je zapravo uvodni tekstu iz Ćopićevog romana “Bašta sljezove boje”.

———-

Dragi moj Zijo,

Znam da pišem pismo koje ne može stići svom adresantu, ali se tješim time da će ga pročitati bar onaj koji voli nas obojicu.

Kasna je noć i meni se ne spava. U ovo gluvo doba razgovara se samo sa duhovima i uspomenama, a ja, evo, razmišljam o zlatnoj paučini i srebrnoj magli tvojih priča, i o strašnom kraju koji te je zadesio u logoru Jasenovac.

Pišem, dragi moj Zijo, a nisam siguran da i mene, jednom, ne čeka sličan kraj u ovom svijetu po kome još putuje kuga s kosom. U svojim noćima s najviše mjesečine, ti si naslutio tu apokaliptičnu neman s kosom smrti i progovorio si o njoj kroz usta svog junaka, Brke. Jednog dana ti si je i vidio, realnu, ovozemaljsku, ostvario se tvoj strašni san, tvoja mora.

Tih istih godina, ja sam, slučajem, izbjegao tvoju sudbinu, ali, eto, ima neko doba kako me, za mojim radnim stolom osvoji crna slutnja: vidim neku noć, prohladnu, sa zvijezdama od leda, kroz koju me odvode neznano kud. Ko su ti tamni dželati u ljudskom liku? Jesu li slični onima koji su tebe odveli? Ili braća onih pred kojima je otišao Goran? Zar to nisu tamne Kikićeve ubice?

Kako li smo nekada, zajedno, dječački, lirski zaneseni, tugovali nad pjesnikom Garsijom Lorkom i zamišljali ono praskozorje kad ga odvode, bespovratno, pustim ulicama Granade. Bio sam, skorih dana, i u Granadi, gledao sa brijega osunčani kamenit labirint njenih ulica i pitao se: na koju su ga stranu odveli? Opet si tada bio pored mene, sasvim blizu, i ne znam ko je od nas dvojice šaputao Lorkine riječi pune jeze: “Crni su im konji, crne potkovice.”

Umnožavaju se po svijetu crni konji i crni konjanici, noćni i dnevni vampiri, a ja sjedim nad svojim rukopisima i pričam o jednoj bašti sljezove boje, o dobrim starcima i zanesenim dječacima. Gnjuram se u dim rata i nalazim surove bojovnike: golubljeg srca. Prije nego me odvedu, žurim da ispričam zlatnu bajku o ljudima. Njeno su mi sjeme posijali u srce još u djetinjstvu i ono bez prestanka niče, cvjeta i obnavlja se. Pržile su ga mnoge strahote kroz koje sam prolazio, ali korijen je ostajao, životvoran i neuništiv, i pod sunce ponovo isturao svoju nejačku zelenu klicu, svoj barjak. Rušio se na njega oklop tenkova, a štitio ga i sačuvao prijateljski povijen ljudski dlan. Eto, o tome bih, Zijo, da šapućem i pišem svoju bajku.

Ti bi najbolje znao da ništa nisam izmislio i da se u ovom poslu ne može izmišljati, a pogotovu ne dobri ljudi i sveti bojovnici. Na žalost, ni ove druge nisam izmišljao, mrke ubice s ljudskim licima. O njima ne mogu i ne volim da pričam. Osjećam samo kako se umnožavaju i rote u ovome stiješnjenom svijetu, slutim ih po hladnoj jezi, koja im je prethodnica, i još malo, čini se, pa će zakucati na vrata.

Neka, Zijo… Svak se brani svojim oružjem, a još uvijek nije iskovana sablja koja može sjeći naše mjesečine, nasmijane zore i tužne sutone.

Zbogom, dragi moj. Možda je nekom smiješna moja starinska odora, pradjedovsko koplje i ubogo kljuse, koje ne obećava bogzna kakvu trku.

Jah, šta ćeš…

———-

7
Ostavite komentar

avatar
10000
7 Grupirani komentari
0 Odgovori unutar grupe
0 Pratitelji
 
Komentar koji izaziva reakcije
Najaktivniji komentar
3 Komentatori
spomenkoДуњаOsoba CKomunistaPS Zadnji aktivni komentator
  Pretplati se  
najnoviji najstariji najviše ocjenjeniji
Obavijest
Helena
Gost
Helena

“Svak se brani svojim oružjem, a još uvijek nije iskovana sablja koja može sjeći naše mjesečine, nasmijane zore i tužne sutone.”.

Nekada me sopstvena dusa boli od lepote duse nekog coveka. Jer tako je malo takvih andjeoskih dusa, al opet sve ruzno zasene i daju ti krila, pa se setis da umes da letis, da sa neba dolazis i njemu se vracati trebas.

Ne zaboravimo leteti, a svaki pad odskocna je daska za novi let u visine.

Srecna nam nova godina 🙂

Koča Popović
Gost
Koča Popović

Sjajan bijase Branko. Na njegovom britkom humoru odgojene su generacije, a njegova rodna kuca propada bez obiljezja i oznake. U vremenu kada se spomenici grade kojekakvim sumnjivim i zlim ljudima.

PS
Gost
PS

Vazda će živjeti Branko. Među mojim mladim naraštajima je trenutno najpopularnija Kućica : https://www.youtube.com/watch?v=HCTevUb2xOw
Kvalitetno i poučno. Nadasve aktualna poruka…
Često vade onu ‘njegovu'(?) – ‘znam ja nas, jebo ja..’ Pa eto, koliko god da ga poštujem, sebi je presudio ali nije ta izjava nama smrtna presuda.

+Nadopuna članka:
https://hr.wikipedia.org/wiki/Branko_%C4%86opi%C4%87

spomenko
Gost
spomenko

nakon ovog pisma još više cijenim Branka Ćopića

Komunista
Gost
Komunista

Ponajbolji pisac ovih prostora i najveća duša među njima.
Sretan rođendan Branko!

Osoba C
Gost
Osoba C

Jedan i neponovljivi. Koliko smjeha i zadovoljstva su mi pružili njegovi likovi. Treba ga otkrivati djeci jer je nažalost i danas nekima nepodoban.

Дуња
Gost
Дуња

“U selu Hašanima, kod Bosanske Krupe, Sofiji, rođenoj Novaković, i Vidu Ćopiću rodilo se, na izmaku 1914. godine, prvo dete — sin Branko. Vid Ćopić, zemljoradnik, kao austrougarski podanik, već je bio upućen na karpatsko bojište, gde će biti i ranjen. Deda Rade je prijavio da mu se unuk rodio 1. januara 1915. godine, jer je računao “da će, ako se i za godinu produži unukova regrutacija, možda dotle već propasti Austrija i njegov Branko neće služiti ćesara…”.. Majka Soja je jednom prilikom ispričala jednu epizodu iz Brankovog života u vezi s Bihaćem: “Kad je bio završio osnovnu školu, upisali… Pročitaj više »

POVEZANE VIJESTI

Izbornik