fbpx

Priča iz Velima

Hajduci

Svijet i sve u njemu je najljepše u travnju. Krš koji je bio mjesecima siv, tek ispresijecan zelenikom i smrikama u nekoj maskirnoj boji, u travnju bi oživio. Grab, jasen ozelenili, brijesti i jablani isto, čak bi i vjetar nekako promijenio huk s proljeća.

Ahmed je volio Velim, onako kako inače djeca vole rodno mjesto, ono u kojem se osjećaju svoji, moćni, u kojem znaju svako stablo, svaki putić. Od svih putića, Ahmedu je bio najdraži onaj koji bi vodio kraj Povilara, neuglednog bunara do Velištaka, te moćne izvor vode i potoka koji se iz njeg’ izlijevao u neveliko korito obraslo šašom.

Sa svojih 10 godina jahao je konja kao pravi ratnik koji će sasvim sigurno jednom postati. “Bit ću u sultanovoj službi, svi će strepiti od mog imena, sultan će me nagraditi za službu pa ću imati barem tri žene i barem pet ropkinja i robova.”

Nije se zalijetao baš na drugu stranu, tamo iza one crkve i groblja oko nje kojeg se uvijek bojao. Radije je gledao ljude izdaleka, kako oru njive volovima, idu po vodu na bunare. Otac mu je rekao da su to Stankovčani, nevjernici, da ne priznaju Alaha, ni Muhameda. To mu baš nije išlo u glavu, kako može postojati netko da ne vjeruje u Alaha!?

Njihova kuća u Velimu je bila jedina cijela, uokolo su bile ruševine, a otac mu Mehmet je bio sultanov graničar.

Bio je sumrak, htio je još samo odvesti konja na Velištak prije mraka. Sjahao je, konj je rzao, bio nemiran. Prije nego li će se snaći, uzviknuti bilo što, netko ga je s leđa zgrabio, bacio na travu, prekrio mu usta krpom, drugi je uhvatio konja. Otimao se, pokušavao osloboditi čeličnog stiska, zbaciti napadača sa sebe, a onda je utonuo u mrak, nakon što je osjetio udarac u glavu.

Idemo brzo Ilija, veži mu ruke i noge, svakako krpu u usta da ne viče… Ilija i Mile su bili uskoci. Ona klepetala u Zadru su ih nazivali Morlacima, Morovlasima, Vlasima. Živjeli su od pljačke, a pljačkali su u pravilu nezaštićene Turke, a u lošija vremena se nisu sramili pljačkati ni Ilire, ni Hrvate, ni kršćane. Bog je znao da na svijetu mora biti i lopova pa su preskakali samo jednu zapovijed, onu Ne ukradi, a jedna k’o nijedna. Ma, preskakali su i više zapovijedi, samo im je dobro zvučalo da preskaču samo jednu.

Njih dvojica uzjahaše na svoje konje, Ahmeda prebaciše na njegovog konja i trkom cestom prema Dazlini i Zloselima. Prespavali su negdje u Dragama sa svojim plijenom, dječakom umrljanim od suza.

Sutradan su svečano došli u Zadar, pred crkvu Svete Stošije. Iako jutro, već je bilo živo na tržnici. Valjalo se javiti upravniku tržnice i čekati svoj red za prodaju. Dva uskoka su bila više nego zadovoljna cijenom. Za turskog roba su dobili svaki po dva dukata. Kupio ga neki Ivan Scartini, proizvođač kotlova. Što će dalje biti s malim Turčinom, nije ih bilo briga. Ono što jest bila njihova briga jest kako sljedećeg puta na pijacu dovesti tursku djecu, vidjeli su da se za djecu dobiva veći novac.

Ahmeda su smjestili u nekakvu baraku gdje je bilo još barem 20 mladića u odrpanim haljama. Svi preplanuli, ne od sunca, nego od vatre kojom su radili oko proizvodnje kotlova. Umjesto u sultanovu službu, pade tako Ahmed u ropstvo mletačkom obrtniku. Prolazili mjeseci, Ahmed jačao, rastao i radio. Gledao oko sebe i kovao planove o bijegu. Vidio je što se događa s oboljelima pa se poče i on praviti bolestan. Takvih se Scartini rješavao na svoj način – najprije ih krstiti da im duša prosti i njegove grijehe pa ako će umrijeti, neka umru u miru s Bogom, kao krštene duše.

Nakon skoro godinu dana Ahmedovog sužanjstva, dođe tako red i na njegovo krštenje. Dana 18. travnja 1656. odvedoše ga u crkvu. Kako ti se zvao otac? Mehmet Turčikapić, reče Ahmed. Sve to svećenik zapisa guščjim perom u nekakvu knjigu.

Ahmdeov kum na krštenju bijaše njegov vlasnik Ivan Scartini. Koje ime ćete dati vašem djetetu? Marko! Tako Ahmed postade Marko, a prezime? Ne zna se što je svećenik napisao u knjigu, bit će Scartini.

Sa svojih dvanaest godina, Ahmed koji je Marko uspije pobjeći iz Zadra. Pješice preko Zemunika, poljima ispod Nadina, skrivao se i od svojih, i od tuđih. Prešao iznad Vrane, Radošinovca, kršem iznad Kašića pa preko Zibanoge u Velim!

Ali tamo ne bijaše nikoga. Otac mu Mehmet je izgleda odselio, s njegovom braćom i sestrama, sa sobom potjerao i stoku. Kuća bila opljačkana, prazna. Ahmeda svladale suze i očaj. Gdje bi to mogao tražiti svoje, a da ne nastrada, što će i kako će dalje? Sve do sad ga je na životu držala želja za slobodom i snatrenje o tomu kako se vraća kući među svoje. Vratio se, a njegovih nema.

Velim je bio njegov, pomisli. Mogu biti Ahmed, ali mogu biti i Marko. Legenda kaže da je Marko kasnije oženio jednu Stankovčanku i tako bio onaj prvi koji će za trideset godina dočekati sa svojom obitelji fratre iz Skradina i narod koji je s njima došao i naselio Velim.

Nije se naravno prezivao Turčikapić. Nije ni Scartini. A kako jest, ne znamo.

P.S. U rujnu 1658. godine, generalni providur Zadra Petar Valier napisao je u izvješću vlastima u Veneciji da 520 muškaraca, 98 žena i 46 djece čeka da ih se proda (T. Perinčić Mayhew, Prodaja roblja na Jadranu, 112).

P.S.S. Autor pjesme Kraj tanahna šadrvana je Heinrich-Heine (1797.- 1856.), jedan od najvećih pisaca u povijesti svjetske i europske književnosti, a njen originalni naslov je «Der Asra».
«Pjesma je vjerovatno nastala 1845. ili 1846. godine u Parizu. Tada je Heine već dugo, još od 1831. godine, bio u Francuskoj. Kod Heinea je Orijent predstavljao mjesto sretnih i nesretnih, jednostavnih i osjetljivih ili rafiniranih osjećaja. U mnogim njegovim pjesmama on ima važnu ulogu»


VAŽNA PORUKA ZA LOGIČARE

Vrijeme uvjeravanja prolazi. One koji ne shvaćaju što se događa, treba ignorirati i ne gubiti vrijeme na njih. Poštene, empatične i logične osobe se trebaju okupiti, bez obzira na osobna uvjerenja i svjetonazore. Osim raskrinkavanja, dolazi vrijeme djelovanja brojnim i legalnim sredstvima u gospodarstvu, zdravlju, autonomiji… U protivnom, sve će nas porobiti.

Pitate se što učiniti nakon čitanja ovog teksta? Jednostavno, šaljite i dijelite tekst poštenim, empatičnim i logičnim osobama. Informirajte bližnje o postojanju portala Logično. Priključite nam se na našem Telegram kanalu tako što ćete kliknuti na Vijesti.  Od danas možete komunicirati i pisati nam u Telegram grupi Zajednica. Budimo složni, mudri i jaki.

Svidio vam se članak i
pitate se što možete napraviti?
PODIJELITE ga s PRIJATELJIMA

*Stavovi izneseni u kolumnama su osobni stavovi autora i ne odražavaju nužno stav redakcije portala Logicno.com

Pretplati se
Obavijest
guest
Zaštitite svoje ime u komentarima... REGISTRACIJA
24 Komentara
najstariji
najnoviji najviše ocjenjeniji
Inline Feedbacks
View all comments
Dragačevac
Gost
Dragačevac
1 mjesec prije

Kakvi su sve narodi ovde postojali i smenjivali se i kakvih je sve neverovatnih priča o njima koje nisu zapisane i nisu sačuvane kroz usmeno predanje.

Odličan tekst Aleriče

Nada
Gost
Nada
1 mjesec prije

Prekrasna i pozitivna priča koja smiruje naš nemirni balkanski duh.

otpisani
Famed Member
otpisani
1 mjesec prije

Pa realno gledano, danas je gotovo ista stvar. Ljude iz tih krajeva, doduše; nitko ne otima (pojedinačno) i prodaje zapadnim bogatašima u ropstvo – sada odlaze na robovanje dobrovoljno – i to smatraju slobodom…. …ali i dalje u tim krajevima (i iz tih “krajeva”) ima ljudi koji žive od pljačke,… Pročitaj više »

Simon
Gost
Simon
1 mjesec prije

Legenda je neutemeljena, a time neautentična, više zvuči kao dorađeni nacionalni mit. Odakle Iliri u 17 stoljeću? Tko su Hrvati, ako nisu kršćani ni morlaci ni vlaji? Pola milenija poslije crkvenog raskola nema katolika ni pravoslavaca, ali ima fratara, monaha nema. Ovo je hrvatska priča, a izgleda kao da je… Pročitaj više »

AJeTo
Gost
AJeTo
1 mjesec prije
Reply to  Simon

Ko nas bre zavadi. Momak u priči ne vjeruje ni svojima ni njihovim, na kraju ostade Marko. Ispada kako su roditelji svemu krivi, bez njih hepiend.

Simon
Gost
Simon
1 mjesec prije
Reply to  AJeTo

Ako nemaš volje ili neznaš odgovoriti na pitanje koje sam postavio, slobodno napiši svoj komentar i ne nadovezuj se na moj s umotvorinama o momku. Nisam pisao o momku nego o doradi priče oko momka. Roditelji krivi ili ne, legende i mitovi se ne racionaliziraju. Moj komentar se odnosi na… Pročitaj više »

Yugo 45
Gost
Yugo 45
1 mjesec prije
Reply to  Simon

Druže priča je vjerovatno izmišljena ,svako neka se zapita šta je pisac htjeo,stio,šćeo rekti,reći kazati,to što ima ime Marko ne znači da nije Mustafa ili obrnuto a to je naša zbilja trenutna,koljemo se za idenditet a vjerovatni je svima nametnut a u suštini smo potpuno isti

Simon
Gost
Simon
1 mjesec prije
Reply to  Yugo 45

Priča nije nužno izmišljena, ali smisao joj kvari upravo nametanje indetiteta o čemu ti pišeš. Bez toga priča bi bila interesantna i čitljiva.

Dragačevac
Gost
Dragačevac
1 mjesec prije
Reply to  Simon

Kakve to veze ima što osoba nije hrvatske nacionalnosti a potomci su mu hrvati to ne znači da su svi Hrvati tako postali, imaš i obrnutih priča gde su Hrvati prešli u Islam pa su se kroz generacije odrekli nacionalnosti predka ili u Madjarskoj gde je jedno od najčešćih prezimena… Pročitaj više »

Simon
Gost
Simon
1 mjesec prije
Reply to  Dragačevac

Gdje sam ja napisao kako to ima ikakve veze?
Ovim tvojim upisom samo si potvrdio kako se tvoje razumijevanje i priče i mojih komentara nalazi u zomboidnoj stvarnosti.
Za zonbije sam napisao sve u odgovoru drugom komentatoru.

Eto i mene
Gost
Eto i mene
1 mjesec prije
Reply to  Simon

Hrvati nisu morlaci, jer su morlaci potomci ilira i rimskih kolonizatora. Kasnije su morlacima olitiga vlajima prozvani svi oni koji zive iznad magistrale, ali to pretezno nema veze s ovim morlacima. Ako je bilo potomaka ilira, sto ne bi bilo i ilira? Nisu dolaskom hrvata nestali svi iliri s ovih… Pročitaj više »

Simon
Gost
Simon
1 mjesec prije
Reply to  Eto i mene

Pišeš bez veze, navedeni su Mleci, Turci, Hrvati, vlaji, morlaci i kršćani. Moje pitanje je bilo kako to Hrvati nisu bili kršćani. Tko su u ovom slučaju Hrvati? A tko su kršćani? Bez obzira bili Hrvati tu od stoljeća sedmog ili došli u stoljeću sedmom priča se događa u stoljeću… Pročitaj više »

Eto i mene
Gost
Eto i mene
1 mjesec prije
Reply to  Simon

Jel ti pise u textu da su u stankovcima bili “nevjernici” (nisu vjerovali u alaha) i kasnije je krscansko stanovnistvo doselilo – gdje pise da ujedno nisu bili i hrvati?
Al nek ti bude

Simon
Gost
Simon
1 mjesec prije
Reply to  Eto i mene

Pročitaj još jedan put priču pa ćeš vidjeti kako su između ostalih tamo bili i Hrvati i kršćani. Ništa ja ne pokušavam dokazivati samo propitkujem teze u priči postavljene. Ako baš hoćeš gradnju franjevačkog samostana u Skradinu financirali su hrvatski velikaši Šubići isto kao gradnju pravoslavnog manastira Krka kojeg je… Pročitaj više »

onaj najve... Dalton
Gost
onaj najve... Dalton
1 mjesec prije

Vrijeme prošlo… ”Sa svojih 10 godina jahao je konja kao pravi ratnik koji će sasvim sigurno jednom postati. “Bit ću u sultanovoj službi, svi će strepiti od mog imena, sultan će me nagraditi za službu pa ću imati barem tri žene i barem pet ropkinja i robova.” Vrijeme sadašnje… ”Prije… Pročitaj više »

pozitivan pesimista
Gost
pozitivan pesimista
1 mjesec prije

Vrijeme buduce…
Ostali su samo komentari, a ni vocni jogurt nije sto je nekad bio;)

onaj najve... Dalton
Gost
onaj najve... Dalton
1 mjesec prije

Vrijeme buduće…
Još ima dijelova za Golfa dvicu.

ledeno doba
Gost
ledeno doba
1 mjesec prije

kako su pjevali Rokeri sa Moravu 80-ih godina “Kraljević Marko” Uan, tu, uan, tu, tri, četiri! Ko će, bre, da mi objasni šta se to događa u šta se to izrodila omladina mlađa strina mi se s čudo čudi a komšija krsti neki đavo umešao prsti! Šta je to? (Je,… Pročitaj više »

Lucija, prva
Gost
Lucija, prva
1 mjesec prije
Reply to  ledeno doba

Zanimljivo kako se zadnji tjedan počeo pojavljivati, – Kraljević Marko u komentarima na raznim portalima… na prvi pogled, ničim izazvano… obratila sam pažnju na to kad sam naišla na to drugi ili treći put, kaže čovjek: “Obje moje bake katolkinje napamet su znale pjesme o Kraljeviću Marku”. Ovo je dokaz… Pročitaj više »

rttgh556sdccv233dfgh
Gost
rttgh556sdccv233dfgh
1 mjesec prije
Reply to  ledeno doba

Vrh…:D….

blokirani piždro
Gost
blokirani piždro
1 mjesec prije

Fino ispripovjedano….. a tako i slično je i bilo…

Zelinčanka
Zelinčanka
1 mjesec prije

Crno i drugo plemstvo je imalo dobar priljev robova sa ovih prostora. Zašto to ne bi opet imali? Znaju Habsburzi iz prijašnjih iskustava da će se “korov” kad tad pobuniti i da bi moglo “neugodno” postati. I zato nam lijepo njihovu poruku stožer prenosi: 100% procijepiti do 1og lipnja…uz mali… Pročitaj više »

Uno
Gost
Uno
1 mjesec prije
Reply to  Zelinčanka

Taman sam pomislio to isto nakon pročitane rečenice “U rujnu 1658. godine, generalni providur Zadra Petar Valier napisao je u izvješću vlastima u Veneciji da 520 muškaraca, 98 žena i 46 djece čeka da ih se proda (T. Perinčić Mayhew, Prodaja roblja na Jadranu, 112).” To je ona ista ekipa… Pročitaj više »

Eto i mene
Gost
Eto i mene
1 mjesec prije

Hvala SoA!
I slobodno pisi malo cesce…

POVEZANE VIJESTI

Izbornik