fbpx

Što je blockchain – tehnologija kriptovaluta i pametnih ugovora? Objašnjenje za totalne početnike.

Što je Blockchain - tehnologija budućnosti

Za one koji nikada nisu čuli što je blockchain ili su čuli ali još nisu sigurni u svoje znanje, sada je prilika da konačno otkriju tehnologiju budućnosti na čijim temeljima se stvaraju i funkcioniranju kriptovalute. Objašnjenje će biti jednostavno bez tehničkih komplikacija. Zato one koji nešto znaju o blockchainu, molimo da polemiku o detaljima ostave za kasnije.

Zamislite da se nalazite u jednom predivnom restoranu u Parizu. Restoran je pun. Sigurno ima preko stotinu gostiju – kvalitetan je. Uđete i naručite jelo iz snova, naravno i francusko vino. Večerali ste i platili račun, te ste se uputili prema izlaznim vratima.

Prije nego ste zakoračili vani, ugledate “Knjigu dojmova“u koju gosti ostavljaju svoje komentare o restoranu i ponudi. Dobar, loš, može bolje, hvala, do sljedećeg puta… U momentu odlučite i vi ostaviti svoj komentar, jer ipak bilo vam je predivno.

Uzimate kemijsku olovku koja stoji tik uz “Knjigu dojmova” i upišete “Hvala za predivnu večeru i ugodnu atmosferu”. Krenete van, ali vas ljubazno zaustavi osoba na vratima i zamoli da malo pričekate. Restoran prakticira da svaki komentar bude potvrđen od najmanje tri gosta koja su već u restoranu, jer u protivnom, drugi će misliti da su komentari lažni i izmišljeni. Restoran se ovog principa drži već 100 godina i to mu je postala tradicija.

Zaposlenik restoran ljubazno zamoli tri najbliža gosta da priđu “Knjizi dojmova” i svojim otiskom prsta potvrde da ste vi upisali komentar. Oni to učine i vlažnom maramicom obrišu tintu s prsta, a vi im se zahvalite i zadovoljno napustite restoran.

Svaki put kada su gosti napuštali restoran i ostavljali svoj komentar, tri gosta su potvrđivala svojim otiskom prsta da je ostavljeni komentar autentičan. Ako nije bilo tri gosta, komentar nije mogao biti ni upisan. Tri zadnja gosta nisu nikada ostavljali komentare, jer ih nije imao tko potvrditi.

Pošto su komentari upisani kemijskom olovkom koja se ne može brisati, a u isto vrijeme su potvrđeni od tri svjedoka, oni su neizbrisivi. Ostaju doživotno i nitko ih ne može ni obrisati ni promijeniti. Tri gosta su pravno tri svjedoka koja garantiraju da je komentar doista upisan od nekoga tko je večerao u ovom restoranu.

Pošto se radi o otiscima prstiju, takvi svjedoci su jednako valjani kao i oni koji potpisuju testament. Ali u ovom slučaju nemamo ni suda ni notara ni odvjetnika. Četiri osobe, u ovom slučaju gosta restorana, su učinila jedan pravno valjan posao, a pri tome nisu morali platiti usluge treće strane. Sve je išlo brzo, efikasno i jeftino.

Knjiga dojmova je od papira. Sve što se u nju upiše, nemoguće je obrisati, a autentičnost potvrđuju minimalno tri osobe. Ne postoji niti jedan sud na ovom svijetu koji može ovo osporiti. Vi ste dobrovoljno ostavili svoj komentar, svjedoci su to dobrovoljno potvrdili, a svi ostali gosti su garancija da nije bilo prisile. Nema policije, nema suda, nema odvjetnika, a niti notara.

Kakve veze ima Knjiga dojmova s blockchainom?

Zamislite sada da novinar na regionalnom portalu Logično.com objavi kako je Europa obećana zemlja i da nema alternative. Članak je čitan, od onih koji se slažu i onih koji se ne slažu. Svi požele komentirati članak tako da daju svoj doprinos raspravi. Taj komentar se negdje mora upisati. IT team portala Logično je za tu prigodu razvio, ne papirnu, nego “Digitalnu knjigu dojmova”.
Svatko u tu knjigu može upisati komentar, ali da bi komentar doista bio autentičan i nepovratno upisan u knjigu, tri čitatelja moraju potvrditi da se radi o komentaru kojeg je upisao čitatelj, a ne redakcija Logično kako bi “pohvalila” svog kolegu.

Sve funkcionira automatski i preko mreže putem naših osobnih računala. Kod blockchain tehnologije imamo jednu vrlo zgodnu specifičnost. Digitalna knjiga dojmova se ne nalazi kod portala Logično, nego kod svih čitatelja – na njihovim osobnim računalima. Kao da su u restoranu kopirali knjigu i dali ju svakom gostu. Čim se ubaci novi komentar na objavljeni članak, a potvrdi ga više drugih čitatelja, sve se automatski preko interneta kopira i pohrani kod svih. Ne samo onih koji su komentirali i potvrdili, nego i kod onih koji čitaju tekstove na portalu Logično.

Na ovaj način redakcija portala Logično ne može manipulirati komentarima, niti za to ima mogućnosti. Potvrdu o autentičnosti garantiraju svi čitatelji, čime portal Logično dobiva kredibilitet, a njegovi novinari pravu ocjenu za njihovo pisanje.

Novinari, informatičari i čitatelji participiraju zajedno u razvoju svog informativnog portala, bez utjecaja politike, marketinga i drugih manipulacija. Svi zajedno rade i stvaraju svoj neovisni informativni medij.

Ovo je samo jedan primjer uporabe tehnologije blockchain. Ako malo razmislimo, ona može ukinuti sve dosadašnje posrednike koju su sprječavali efikasan rad, te činili da sve bude komplicirano i skupo.

Blockchain nudi neograničene mogućnosti jer uspostavlja komunikaciju i pravne poslove bez posrednika. Pravni posao je autentičan i sud ga ne može osporiti. Preko noći smo se riješili skupih odvjetničkih i drugih troškova, ali smo u isto vrijeme izbjegli i razne nesporazume.

Građani postaju oni koji odlučuju. Nešto kao direktna demokracija. Zamislimo referendum na razini države, pa čak i svijeta. Mogli bismo ga organizirati 5 puta dnevno. Ustanemo ujutro i vidimo listu referendumskih pitanja. Kliknemo na gumb i za par minuta imamo autentične i pravno valjane rezultate referenduma. Ovdje ćemo stati, a maštu prepuštamo vama.


Business Boulevard - Uspješna poduzeća

0 0
Ocijenite članak
Pretplati se
Obavijest
guest
76 Comments
najstariji
najnoviji najviše ocjenjeniji
Šok
Gost
Šok
1 godina prije

zarada za one koji su ga izmislili i plasirali
prevara za sve ostale

MajorJS1
Gost
MajorJS1
1 godina prije

Kako da ne. Informiraj se malo pa ces vidjeti sta je zapravo blokchain. Ovaj clanak daje naznake ali nista konkretnije, kao sto kaze autor bez tehnickih detalja, blokchain je buducnost.

mmne
Gost
mmne
1 godina prije

kao i bitcoin?

MajorJS1
Gost
MajorJS1
1 godina prije

prelazak na dig novac – bez papira, je neizbjezan sljedeci korak u digitalizaciji svijeta. kriptovaluta je buducnost naseg novca sigurno, dali ce bit bitcoin ili nesto drugo nitko ti ne moze garantirati. Zvuci SF jelda, jer hej u africi nemaju ni vodovod jos, ali nitko ne kaze da ce biti danas. jednog dana ce to tako biti normalno, a sada je to SF kao i cipiranje ljudi (ako ce biti), nekakvi umjetni organi koji ce nam produzit zivot itd (sve zvuci sf znam) a i onima iz 1900tih godina bi zvucalo za racunalo, internet poslovanja.. za desetak godina ce biti normalo imati poslovanje na bazi blokchain tehnologije, kao sto je danas nezamislivo imat poslovanje bez interneta.

Miljenko
Gost
Miljenko
1 godina prije

valuta kojoj se ne zna gazda a samim tim i pokrice u relanoj vrednosti je obicna prijevara

Lurker
Gost
Lurker
1 godina prije

I da i ne, valuta moze imati vrijednost i samo zato sto sluzi nekoj svrsi, samo, onda to i nije valuta u klasicnom smislu. Ali ovdje se ne prica o valuti nego o primjeni te tehnologije opcenito…

don
Gost
don
1 godina prije

Blockchain je budućnost, barem za neovisne i proizvođače, kada se prirodno očisti od prevara i iznjedri pouzdane valute, tisuće njih, međusobno konvertbilnih. Paralelni platni sustav. Tko će imati nešto za ponuditi moći će participirati u njemu bez POREZA i NADZORA, a tko ne, nek čeka plaću kod gazde i rogobori kako nije pošteno da samo on plaća porez. Dok i njemu ne dopizdi. Uopće je nebitno tko ju je konstruirao i koliko tko ima uloga u nekoj valuti, ako se može zamjeniti za robu i tako unedogled. Pokriće je isto nikakvo kao i u papirnatom-štampanom novcu, funkcionalnost i prihvaćenost je jedino bitna, a ne sumnjam da će biti pošto izbjegava POREZ..

Lurker
Gost
Lurker
1 godina prije

Samo 2 stvari su u zivotu sigurne smrt i porez.

pero
Gost
pero
1 godina prije

@Šok na žalost nemaš pojma što pričaš…. Najopasnija tehnologija današnjice, koju sve vlasti pokušavaju kontrolirati ili kreirati vlastitu upravo zbog gore opisanog (laički). Pročitaj malo pa onda pričaj.

Perica
Gost
Perica
1 godina prije

Kao i svi bankarski proizvodi…na prvi pogled deluje kako ti žele pomoći a tek kasnije shvatiš da to nije ni blizu. No jadac je u tome da to tek shvatiš tek kad potpišeš, zanemarljiv je broj onih koji se uče na tuđim greškama, moraš to na svojoj koži osetiti i maheri to vešto koriste

pero
Gost
pero
1 godina prije

@perica, blockchain nije bankarski proizvod, dajte ljudi malo čitajte prije nego lupite odoka…

Perica
Gost
Perica
1 godina prije

Napisao “kao i svi bankarski proizvodi”…kao

Macan.
Gost
Macan.
1 godina prije

@Pero, tvoj komentar Perici implicira izreku citanj: “Citanje ugrozava zaostalost”, nebi se reklo da je tvoja bolja strana.

ozbiljan
Gost
ozbiljan
1 godina prije

Perica – kao da si što u životu naučio od tuđih grešaka ili od svojih 🙂 Da jesi sigurno ne bi govorio da je kriptovaluta kao bankarski proizvod. Jel novčanice koristimo za zabilježavanje podataka? Jer bankarske uplatnice koristimo za pokretanje programskih rješenja? Gledaš na kriptovalute samo kao na novac i to ti je osnovna greška. Kriptovalute nisu nastale iz razloga da zamijene novac, no kao novac tj za transakcije se mogu koristiti.

Perica
Gost
Perica
1 godina prije

Gde sam ja spomenuo kriptovalutu?

Son of Alerik
Gost
Son of Alerik
1 godina prije

Današnjem novcu je jedino pokriće zakon (koji određuje na se na tom i tom teritoriju koristi isključivo ta i ta valuta) te potpis tražitelja novca s kojim on ovjerava da je dužan iznos kojeg je dobio na račun, bilo kao gotovinu ili digitalni zapis. Novac u sustav ulazi samo kao dug. Iz te činjenice proizlaze kasnije svi odnosi na svijetu.
Izdavanje novca (samo kao dug i nikako drugačije) je strogo centralizirano. Zato i postoje Centralne banke.
Bi li se novac mogao stvarati, a da nije dug i da ga ne izdaje nikakva državna agencija, niti nekakva centralna banka? Naravno da bi, ali tko bi ga to koristio, tko stvarao i što bi s tim novcem plaćao? Morao bi postojati netko tko tiska svoje bonove, prodaje ih, netko tko kupuje te bonove i s njima plaća drugomu robe i usluge.
To je recimo radio Konzum u Todorićevo doba. Umjesto božićnice bi vlastitim radnicima ‘isplatio’ bonove na kojima je pisao iznos u bodovima (500 bodova=500 kuna) koje su radnici mogli zamijeniti na kasi za robu. Konzum je bonove izdavao i bonove uzimao u zatvorenom krugu. Istina, radnici koji su imali bonove su ih mogli uz kakav popust prodati za gotovinu u kunama prijateljima koji su trebali Konzumovu robu.
No, bonove ili novac stvarati za širu upotrebu, e to ne može. To bi bio upad u platni sistem države i izvjesno – zatvor.
Onaj koji je kreirao kriptovalute i blockchain tehnologiju (navodno Satoshi Nakamoto kojeg nitko nikad nije vidio niti ima traga o njegovom postojanju) je otišao korak dalje. Kriptovalutu ne stvara nikakva centralna banka, nije pod kontrolom države, nema posrednika, nema kamata, nema zarade od emisijske dobiti i nije ograničen ni na kakav teritorij.
Nedostaju samo ljudi koji bi prihvatili kriptovalutu za svoje robe i usluge. Otud i prvi problem za kriptovalutu – tko će je i kako staviti u optjecaj. Da bi ljudi mogli plaćati kriptovalutom, netko je treba najprije distribuirati.
Kad se razriješi problem distribucije kriptovalute, počinje novo doba. Kriptovaluta je u svemu superiorna fiat novcu.
Nikakvi Rotschildi je ne mogu kontrolirati, nadgledati…osim da zamijene vlastitu valutu centraliziranom kriptovalutom što bi bilo konačno ukidanje ljudske slobode…a možda i ne bi, možda bi tek tad necentralizirane kriptovalute dobile puni smisao.

A Nepotvrdjeni
Gost
A Nepotvrdjeni
1 godina prije

Postoje lokalne valute i to funkcionira paralelno. Ne znam mnogo o tome. Eto ideje za članak, logicno?

Macan.
Gost
Macan.
1 godina prije

@Sono of Alerik. Da nekomentiramo dugo, sve je jesno. 3x 45, 45 zemalja, 1945 godine i 45 Dolara za finu oncu Zlata a uz to jos Breto Wud. Prvi je bio protiv toga Sarl de Gol.

ShaCkaL
Gost
ShaCkaL
1 godina prije

Icon ( Icx)
EOS
WTC
All in nema sumnje da će ova tehnologija prevladati. E sad oscilacije i manipulacija cijenama naravno od velikih investitora postoje ali to će se stabilizirati s vremenom.. Masovna usvojenost ove tehnologije je na vratima. Što je bio Google 1998 na papiru to je sada Blockchain.. Ili nebitno IPhone, Internet 1 , dva, ovo je već Internet 4.. Treba više tekstova o Blockchain na ovom portalu ili o plemenitim metalima..

Lucija
Gost
Lucija
1 godina prije

Pojma nemam o čemu se radi.
Međutim, u navedenom primjeru vidim da postoji ‘mogućnost manipulacije’. Redakcija, naime, nema – samo jedno računalo.

CijepitiSveHdzSdpovce
Gost
CijepitiSveHdzSdpovce
1 godina prije

U ovom tekstu je pojednostavjeno objašnjeno, no da probam odgovoriti na tvoju dilemu – svaki komentar u knjigu dojmova košta, tako funkcionira blockchain, te stoga da portal sam sebi upisuje komentare u knjigu dojmova zapravo bi plaćao za sve to. Tako im se to zapravo ne isplati nego je jedino rješenje čekati komentare-potvrde pravih korisnika. Otprilike tako nekako 🙂

PPP
Gost
PPP
1 godina prije

Bez obzira što redakcija ima 10 ili 15 računala, pa čak i 100, stvar funkcionira.

Unutar blockchaina jedna osoba je jedna osoba. Ako u redakciji ima 20 osoba koje misle da je jedan članak dobar, te ostave subjektivan komentar, to neće utjecati na finalni rezultat koji će biti objektivan, pošto na drugoj strani imamo na tisuće drugih korisnika u blockchainu.

L. R.
Admin
Famed Member
1 godina prije

Poštovani,

Za problem komentara otvorit ćemo poseban dio na portalu Logično, tako da ne skrećemo pažnju s teme tj. tehnologije koju ovaj portal već dugo pažljivo prati i koristit će istu u budućim projektima.

Hvala na razumijevanju.

Sovonarola
Gost
Sovonarola
1 godina prije

Volim Logicno i komentari mi nisu neki problem ali svi mozemo malo bolje i pametnije.

Lucija
Gost
Lucija
1 godina prije

U članku se kao primjer navode komentari.
I ja koristim komentare kao primjer.
Ne komentiram komentare.
I, i dalje mi nije jasno sve skupa, osim prednosti da nema posrednika.
Kako tamo gdje nema računala?
Molim osnove i još primjera.

PPP
Gost
PPP
1 godina prije

Lucija ili Kora, trolaš li trolaš.

De nam reci gdje nema računala i smartphona? 🙂

nime
Gost
nime
1 godina prije

zagreb već uvodi BC tehnologiju, naravno na štetu građana, ali svaka batina ima dva kraja…
tražit:
Okvirna strategija pametnog Grada Zagreba Zagreb Smart City

BTC
Gost
BTC
1 godina prije

Ukratko blockchain: tehnologija koja omogućava transakcije bez posrednika. Danas svaka transakcija koja nije u gotovini podrazumijeva posrednika (banke). Blockchain zaobilazi taj problem i pruža odgovor. Trgujte bez posrednika. PRednosti su enormne, primjer: banka vam može zamrznuti sredstva – u blockchainu se to ne može, banka vam diktira uvjete i mijenja pravila kad poželi – u blockchainu to nije tako. Vrlo je jednostavno kada se shvati i samo taj dio dok shvatite vidjeti ćete zašto je blockchain tehnologija budućnosti. Bankari samo gledaju kako da se dobro pozicioniraju u ovoj tehnologiji tako da navedu korisnike da koriste njihove blockchain proizvode koji će biti više ili manje jednako loši kao i fiat novac kojeg danas stvaraju iz zraka.

CijepitiSveHdzSdpovce
Gost
CijepitiSveHdzSdpovce
1 godina prije

Također, u trenutnom fiat sustavu gdje novac banke stvaraju iz ničega, sve je anonimno i trag novca je nepoznat – nedostupan javnosti. U blockchainu je sve otvoreno i svi vide sve transakcije (osim kod anonimnih kriptovaluta no to je druga tema). Kod fiat novca ne zna se niti koliko ga je u optjecaju pa tako ne znate koliko vaš novac u đepu gubi vrijednost kada banke iz zraka naštampaju novi novac, dok kod kriptovaluta znate u svakom trenutku koliko ga je u optjecaju.

ShaCkaL
Gost
ShaCkaL
1 godina prije

Pazi moguće je zamrznuti račun i u Blockchain recimo EOS Block one je zamrznuo račune u fazi Mainnet na ETH novčanicama, a kasnije i neke EOS račune koji su bili hakirani.. Tako da postoji način..

Ex-Yu
Gost
Ex-Yu
1 godina prije

Virtualne valute su prevara i piramida. Sama tehnologija, dali je blockchain, na hartiju ili nešto treće, nije važno, ima i virtualnih piramida bez blockchain.
Na mnogo malo mesta može da se nađe princip rada tih virtualnih stvari, evo od mene:
Recimo jednu moju virtualnu kriptovalutu, pišeš 21 milion matematičkih ravenaka: 1+3=?, 3*9=…. tako do 21 milona zadača. Praviš softver za to, blockchain…
Ljudi poče da koriste taj mining softver i ko reši zadaču zarađuje jedan Bitcoin. Pitanje je kolko košta taj Bitcoin, odgovor je nula.
Kod idealnog sistema, garancija vrednosti novca je recimo zlato, nafta, vuna, proizvodnja, a kod piramide je doverba. U početku su ljudi kopali zbog zabave, bitcoint je koštao neki cent.
Istinski Bitcoin radi kako moj primer s time što ravenke nisu 1+3=? a mnogo veče i treba opredeljeni računarski resurs, ima blockchain zaštita da ne mogu dvoje u isto vreme da reše jedan blok, jedan treba da je prvi, i ceo nabor algoritama da možeš da trguješ njime, no to su samo tehnički detalji, da sakriju osnovni princip vrednosti virtualnih valuta.
Glavno je da razum planovano degradira, ot đender, migracija pa do bitcoina, jedan centar ga sazdaje, reklamira i nameće. Recimo u prošlom da neko dođe kod moga dedu i mu predloži da trampi kuču i njive za 3 bitcointa, jasno vi je šta če da ga snađe.

ozbiljan
Gost
ozbiljan
1 godina prije

Reci kojoj je to valuti zlato/nafta/vuna garancija vrijednosti? Ako nisi znao, zlato kao garancija vrijednosti odbačeno je prije 90ak godina i od onda novac više NEMA POKRIĆE u ikakvoj vrijednosti. Ne ignoriraj ovu činjenicu jer tako financijski svijet funkcionira danas, fiat novac nema pokriće, ni dolar ni euro ni kuna ni ostale valute.

Za kriptovalute se barem zna koliko ih je u optjecaju, a jel ti znaš koliko je kuna, dolara, eura, dinara u optjecaju? Ne znaš. Zašto je to važno? Zato jer sa svakim kreditom kojeg države/ljudi/tvrtke dignu, vrijednost tvog novca u đepu i kupovna moć tog novca pada. Zato si za svoj fiat novac prije mogao kupiti više dobara nego danas, zato jer ti je inflacija pojela toliko vrijednosti. Prije 15-20 godina gorivo je bilo 3 puta jeftinije, a sličan trend će se i nastaviti.

Kad netko usporedi blockchain sa piramidom, jasno je da ne shvaća kako ta tehnologija funkcionira. Jedini razlog zašto ljudi misle da je blockchain sliča piramidama je taj što je očito da onaj tko ih je isprogramirao/izmislio/napravio da ih ima više od onih koji eto sada tek pokušavaju shvatiti o čemu se uopće radi. No to isto vrijedi i za fiat novac – država je ta koja je u početku imala SAV fiat novac. pa nekim čudom ljudi na fiat novac ne gledaju kao na piramidu. Jasno je kao dan da fiat novac u ovakvom kreditnom sustavu gdje novi novac ulazi u optjecaj kao dug da je to čista piramida i ponzi shema. Kredite je moguće vratiti samo štampanjem novog novca koji je opet opterećen kreditom i iz te ponzi sheme se ne može izaći nego sve mora propasti, a sada upravo i svjedočimo tome. Hrvatska posluje u bankrotu, kao i Srbija, kao i mnoge zemlje svijeta. SAD je dužan 22000 milijardi dolara – da to je 22 tisuće milijardi dolara, ili 22 trilijuna dolara, a nekom to i dalje nije ponzi.

Ex-Yu
Gost
Ex-Yu
1 godina prije

Danas je na modu jedno-polova ljubav, dosta je praktikuju ;), pitanje je dali je to pravilno?
Današnji bankovni sistem i bitcoint, se komanduju istim centrom, tako da nema šanse jedno da je lošo a drugo- bitcoint dobro.
Danas ima nad 100 virtualnih valuta, na modu je bitcoint i dolar, blagodarenju američke armije.
Problem te sisteme je to da svaki može da sazdaje svoju virtualnu valutu, koje je anarhija, mi oboje može da puštimo kuraccoint , dali če uspeti? Sigurno da neće, nemamo te moći i love da naduvamo taj balon.

ozbiljan
Gost
ozbiljan
1 godina prije

Opet iz neznanja komentar, no na pitanja nisi pokušao odgovoriti. Odgovori prvo na pitanja pa vidi kamo će te to dovesti. Ima preko 1600 kriptovaluta. Većina neće potrajati to je istina, neke su i nastale kao scam da olakšaju naivne za njihov novac, a pojaviti će se i neke nove.
BTC i bankovni sustav nisu povezani kako kažeš i nije im komanda u istom centru. Možeš tvrditi da nije tako, no od kuda tebi autoritet da tako govoriš kada ne znaš niti po čemu se kriptovalute razlikuju od piramida 😉
Istina je da svako može napraviti kriptovalutu, no tko će je koristiti ako je bezvrijedna? Nitko. U tome je problem. Samo kvalitetne će opstati, a scamova je uvijek bilo.

NekiGost
Member
NekiGost
1 godina prije

Samo jedna kratka napomena: Čini mi se da svi komentiraju Bitcoin, iako to nije tema članka. Tema članka je blockchain tehnologija.

To su dva prilično različita pojma…

PPP
Gost
PPP
1 godina prije

U pravu si NekiGost. Ljudima treba dati više objašnjenja što je što, a kada shvate, onda je samo nebo granica.

Perica
Gost
Perica
1 godina prije

Što više znaš tužniji si

Moreno
Gost
Moreno
1 godina prije

Blockchain je sam po sebi jasan i nemanipulativan iz unutra, međutim manipulativan je izvanka, ne samo tehnički održavanjem interneta nego samim tim šta su kriptovalute determinirane fiatom, a to znači manipulacijom likvidnosti fiata, manipulira se vrijednost kriptovalute . . .

Znamo kako količinu, vrijednost, kamatu i distribuciju proizvedenoga fiata određuju nama nepoznati po svojemu slobodnome nahođenju . . . znači neko ima mogućnost po njegovim uvjetima nekome drugome dat novac po svojemu izboru . . . taj neko koji daje jednostavno može po nižoj ili višoj cjeni dat fiat (zaduženje) onome za kojega točno zna kako će taj koji dobiva taj fiat upotrijebit . . . npr ja iman eure, Mati tribaju za auto, Peri za kuću, a Marinku za Bitcoine . . . ja mogu odlučit kome ću od njih troje dat eure koje iman . . . bez obzira oće li neko od njih propast ili neće kad svak kome tribaju euri nemože doć kod nikoga nego kod mene jer ih samo ja zakonski proizvodin . . .

Jednostavnije rečeno market cap svih kriprovaluti je nekoliko stotina miljardi fiata (dolar, euro) i ako je neko u mogućnosti u globalni financijski sustav povećat likvidnost u fiatu za nekoliko desetaka postotaka ukupnoga market cap-a kriptovaluti to će se reflektirat i na odnost (tečaj) kripto valuta – fiat, iz toga proizlazi da oni koji znaju kad i koliko će povećat i smanjit likvidnost su u mogućnosti transferirat imovinu prema sebi od onih koji nemaju informaciju o vremenu i količini upumpavanja ili ispumpavanja likvidnosti fiata u/iz globalnoga financijskoga sistema.

Tako sami blockchain nužno ne mora imat problem pod uvjetom da ”internet kill switch” ne postoji, ali kriptovalute imaju problem jer još nisu legalna sredstva plaćanja (legal tender), a ni samo plaćanje roba i usluga nije zaživilo nego se sve svodi na spekulaciju, a za zamjenu kriprovaluta – fiat se zaračunava nekoliko postotaka i isto tako za zamjenu fiat – kriptovaluta di su najstabilniju zaradu imale mjenjačnice kriptovaluti.

Čak prij nekoliko godin se moglo po oglasima vidit nekoliko puti više roba i usluga plativih u kriptovalutama, najviše u Btc jasno, a danas kad je market cap kriptovaluti i desetak puti veći nego prij nekoliko godin, roba i usluga plativih u kriptovalutama je nekoliko puti manje. Plaćanje u kriptovalutama jednostavno nije zaživilo.

Blockchain ka tehnologija je okay, ali to je isto ka i mobitel koji je također okay, ali i ti mobitel ima vrijednost 0 tamo di nema signala.

shumadinac
Gost
shumadinac
1 godina prije

Blockchain je interesantna tehnologija i imaće svoje primene ali hajde da pogledamo na primeru kriptovaluta što nam je najbliža primena ove tehnologije (nisam stručan pa se unapred izvinjavam ako grešim ali ako me demantujete svi ćemo nešto naučiti).

Proces zapisivanja transakcija kriptovaluta odnosno njihova verifikacija se popularno “rudarenje”. Svi smo čuli za “farme računara” koje su radile ovaj posao i za to bile nagrađivane određenim iznosom te kriptovalute. Dakle, nema svaki učesnik u ovim transakcijama mogućnost da verifikuje svaku transakciju jer je to (posebno u slučaju bitkoina) enormna količina podataka.
1. problem – Iako svaki od učesnika IMA mogućnost da kontroliše trensakcije to neće raditi jer nema tehničke mogućnosti. To znači da kontrola transakcija nije potpuno decentralizovana.
2. problem – Takođe znamo da su za “rudarenje” potrebni jaki procesori i više skupih grafičkih kartica – i velika količina struje. Bitkoin je zauzeo samo mali deo novčanih tokova a verifikacija tih transakcija je postala skupa. Šta bi bilo da se sve obračunava u bitkoinima?

Onda dolazimo do pouzdanosti samog sistema. “Šifrovanje je neprobojno, algoritmi koji se koriste su suviše komplikovani…” – Hej, pa i njih je napravio čovek. Čak i je danas neprobojno nemora da znači da će i sutra biti. Zamislite da se u sistemu nalazi sva količina novca, neko ubaci virus koji će sve to da “zbrlja” (jer ako se transakcije sprovode u realnom vremenu onda će se i virus tako širiti). Virus može biti i sa odloženim aktiviranjem… ne treba tu puno mašte. I jednog dana ceo sistem padne. “Gde su naši novci?” je pitanje na koje niko ne može da vam odgovori ali ih nećete imati jer niko neće moći da dokaže da ste ih imali. Neka sam samo u jednome u pravu rizik je enormno veliki.

Ovi su samo “površinski” problemi, ne usuđujem se da idem dalje. Neću da pričam ni o silnim gubicima koje su mnogi doživeli verujući da je bitkoin “sigurna investicija” (a razlika ne “negde” završila). Ako hoće da nam pomognu bolje je da nam omoguće da lakše (ili bar sigurnije) zaradimo nego da lakše potrošimo.

PPP
Gost
PPP
1 godina prije

Šumadinac,

Rudarenje koje se koristi za Bitcoin više nije u modi. Skupo je, sporo i nepraktično.

Danas postoje drugi načini validacije svih transakcija. Umjesto par stotina u sekundi, danas algoritmi mogu provjeriti i do 100.000 transakcija u sekundi.

Postoji više algoritama provjere i validacije: PoW, PoS, DPos, PoST, PoR, BFT… Klasično rudarenje je prošlost.

Bitcoin samo koristi ovu tehnologiju i tu se priča završava.

Glede šifriranja treba znati jednu bitnu stvar. Šifriranja su otvorenog koda i matematički se provjeravaju. Kod šifriranja nema skrivanja koda. Sve što se skriva, nije sigurno.

Govoriš o virusima. Oni mogu samo oštetiti blockchain, međutim sve se da vratiti na prijašnje stanje. Na tome mnogi timovi rade.

Blockchain služi za decentralizaciju i kao takva će biti dio naše budućnosti. Ne samo u kripto novcu, nego na svim razinama.

Son of Alerik
Gost
Son of Alerik
1 godina prije

Točno PPP. Decentralizacija je ključni pojam budućnosti, usko vezan s kriptovalutama, ali ne samo s njima. Možda nas budućnost iznenadi puno više, nego što su to učinile kompjuterske tehnologije u posljednjim desetljećima.

shumadinac
Gost
shumadinac
1 godina prije

@PPP
“Govoriš o virusima. Oni mogu samo oštetiti blockchain, međutim sve se da vratiti na prijašnje stanje. Na tome mnogi timovi rade” – reci to Irancima koji su radili na centrifugama za obogaćivanje uranijuma. Da li su oni preuzimali zaštitu, da li su pokušali da “vrate na pređašnje stanje”?
“Nije to isto” – zašto i ovi ne bi udarili na hardver? Kao što sam rekao potrebno je malo mašte.

Meni u stvari najviše smeta fanatizam sa kojim se ova tehnologija brani. Svako ko iznese čak i razložne primedbe biva napadnut kao da je “nevernik”. I zaista, ovde se mnogo toga svodi na verovanje – u tehnologiju. Pogledajte kako se klasične vere zloupotrebljavaju i biće vam jasno kako će se sa ovom raditi.

Civilizacija se razvija ali bih rekao u pogrešnom smeru – ne trebamo raditi na savršenijoj zaštiti već trebamo raditi na eliminisanju potrebe za zaštitom.

PPP
Gost
PPP
1 godina prije

Šumadinac, ja te nisam nigdje napao, nego sam ti pokušao objasniti prednosti ove tehnologije.

Blockchain tehnologija je namijenjena upravo da se izbjegne manipulacija i subjektivnost, što je danas glavni svjetski problem.

Tehnologija nije nešto izvan nas, nego dio nas. Slično malju kojeg je koristio pračovjek. Malj se koristio za ubijanje životinja, ali su “životinje” ponekad koristile malj da ubijaju ljude.

Nema idealnog društva niti idealnog čovjeka. Svi imamo svoje prednosti i svoje mane. Uvijek će biti potrebe za zaštitom. U prirodi imamo dobre i loše, a ne samo dobre.

Zamisli da svi odbacimo tehnologiju. Ti bi sada morao putovati 6 mjeseci da mi preneseš gornju poruku. 🙂

shumadinac
Gost
shumadinac
1 godina prije

PPP, žao mi je ako se osećaš napadnutim – sigurno mi nije bio cilj. Primedba je bila upućena generalno, ova polemika se vodi duže vreme.

Da li sam protiv tehnologije? Inovator sam, mislim da više ne treba objašnjavati. Ali postoje tehnologije koje se nepotrebno favorizuju. 3G tehnologija za prenos podataka je štetna, 2G nam je bila dovoljna. 4G je katastrofa a mi “jezdimo” ka 5G. Da li nam je zaista toliki problem što se stranica učitava par sekundi da smo spremni za trenutno učitavanje da žrtvujemo zdravlje? Čini mi se da prioritete ne postavljamo pravilno.

Isto i što se tiče blockchaina: preveliki rizik. Ko stoji iza kriptovaluta – altruisti? Imam isuviše godina da bih verovao u bajke. Niko me ne može razuveriti da ne postoji mogućnost uništavanja kompletnih podataka. Može neko da pomisli “pa kakva je korist ako uništiš sve?” I nije za pojedinca, za nas “male”. Ako pričamo o teorijama – o zaverama onda je ovo idealno mesto za jednu takvu.

PPP
Gost
PPP
1 godina prije

Blockchain tehnologija je samo tehnologija koja stoji iza Bitcoina i ništa više. Naš novac koji je zapisan na računalima banaka nije sigurniji nego novac zapisan u blockchainu. Blockchain nije vezan samo za novac. On je rješenje za izbjegavanje svih posrednika koji nas parazitiraju u svim domenima.

shumadinac
Gost
shumadinac
1 godina prije

Vidiš PPP, ako govorimo o spontanosti demonstracija onda ćemo se pre ili kasnije složiti da toga danas nema. Možemo još i spekulisati u vezi tekućih ali ima gomila koje su skora prošlost i kako su se završile? Ima li negde “hepi enda”? A onda se kaže da ćemo se lako osloboditi posrednika-parazita? Da li će se oni protiviti ili će nas samo pustiti u svetlu budućnost? Za koji god detalj da se uhvatim zaključak je negde između bajke i piramidalne prevare (za kriptovalute, o ostalim primenama ima malo podataka).

p.s. Kada odeš u banku i uplatiš dobiješ priznanicu – PAPIRNU priznanicu koju mogu čuvati i tvoji unuci. Banka mora pravdati transakcije kojima je skinut novac sa tvog računa – novac uvek NEGDE završi (kreditne kartice su nešto drugo, ima i tekst kako sam se opekao. Srećom, uspeo sam da naplatim od banke ali pogodi – pre neki dan sam dobio obaveštenje od banke da “sam snosim odgovornost ako je kartica zloupotrebljena”???). Ako sistem kriptovalute “krašira” iz BILO KOG RAZLOGA kakav dokaz imaš?

PPP
Gost
PPP
1 godina prije

Šumadinac, ovo je decentralizirani sustav. Nema “jednog mjesta” gdje se sve nalazi. Svi imamo sve kod sebe – ako želimo. Neka sve padne, neka sve izgori,… ali sve dok ima ljudi ima i baze koja nije uništena. Ako nema baze, to znači da je cijeli svijet uništen. Tada ti više nije potreban povratak, jer si već u ništavilu kao i svi drugi. 🙂

shumadinac
Gost
shumadinac
1 godina prije

Definitivno religija – a tada nema svrhe… Odjavljujem se.

ozbiljan
Gost
ozbiljan
1 godina prije

Kako ćeš uništiti nešto što je zapisano i postoje tisuće backupova istih? To je kao da vjeruješ da je moguće bibliju prepraviti unazad tisuće godina i da samo sutra imamo neku novu i da nitko ne može dokazati kakva je bila prije. Zapisivanjem transakcija rade se blokovi, ti blokovi kad su završeni rudari dobe dio coina, i ti blokovi se više NIKAD ne mijenjaju. Znači nemoguće je promijeniti neki blok unatrag, a još jedan razlog zašto ne je u tome što sljedeći blok OVISI o prethodnom bloku. Drugim riječima, kada bi netko uspio promijeniti npr prvi blok, promijenili bi se svi blokovi naknadno – no to nema smisla. Backupa je stotine tisuća, milijuni tko zna koliko.. ne možeš promijeniti bibliju unazad 🙂 U najgorem slučaju da se i pronađe neka gtreška u bloku (što ne pamtim), tada bi se zajednica udružila i dogovorila od kojeg bloka žele nastaviti dalje – kao da ništa nije bilo. Eto to je pojednostavljeno no tako nekako bi bilo.
Postoje opasnosti za blockchain tehnologiju, ne baš poput klasičnih virusa nego u obliku preuzimanja mreže – da to je moguće i sa qvantnim računalima o tome se sve više razmišlja, no o tome isto razmišljaju i developeri kriptovaluta pa rade zaštite protiv takvih stvari, svemu se može stati na kraj. Ako sam dobro upućen, nitko još nije “krekirao” nijednu od jačih kriptovaluta.

shumadinac
Gost
shumadinac
1 godina prije

Opet se vraćamo na početno pitanje: ko je stvorio tu tehnologiju? Neko više, beskrajno dobro biće? Sa namerom da nam svima bude lakše? Možda ja zvučim kao paranoik ali mi te priče imaju isuviše religijski ton (verovatno su se tako osećali ateisti pre par vekova).
Ovde se jedino čudim Aleriku. On stalno ponavlja da je iza svega interes a u slučaju kriptovaluta “finansijska poluga” se praktično dobrovoljno odriče interesa??? (nisam video značajnije protivljenje, naprotiv).

ozbiljan
Gost
ozbiljan
1 godina prije

Financijska elita je bespomoćna vjerovao ili ne. Oni se moraju prilagoditi novoj tehnologiji i to rade. Bankari rade svoje kriptovalute poput Ripplea. Tko je stvorio tehnologiju? Za bitcoin se ne zna, no za sve ostale se zna. Kad je netko izumio kotač, drugi nakon njega izumili su kotače raznih vrsta, veličina, sa ripnama, bez ripna, no tko je izumio kotač ne zna se iako se sve o kotaču zna jer je otvorenog koda. Druga najpopularnija kriptovaluta trenutno je Ether – ako je bitcoin telefon, ether je mobitel – naprednija verzija. Ether je izmislio i isprogramirao Vitalik Buterin. Sve se o njemu zna, sve se zna o kodu, ništa nije skriveno.

PPP
Gost
PPP
1 godina prije

Šumadinac, mislio sam da si otvorenijeg duha? 🙂

Iza puno stvari stoje skrivene namjere, ali priroda ima za sve rješenje. Nekada zli tvorac neke ideje nenamjerno otkrije, nešto što ni on sam nije predvidio.

To se desilo s ovom tehnologijom. Netko je nešto napravio, a onda su logičari otišli još dalje i kolektivnom inteligencijom otkrili puno više.

Skoro sve što je danas vezano za blockchain je otvoreni kod, tako da tu tajne nema. Svatko tko imalo zna programirati, shvatit će kako to radi. Nema tu neke velike mudrolije.

Danas se radi na tome da validacija transakcija ne troši struje kao jedno manje domaćinstvo, nego da uz identičnu sigurnost to prođe u par mikro sekundi.

Ovo je čisti materijalizam, kakvog nitko do sada nije mogao ni zamisliti.

Lucija
Gost
Lucija
1 godina prije

Kako točno 4 G uništava zdravlje? Tko je radio istraživanje i na kojem broju ljudi?

Bruno
Gost
Bruno
1 godina prije

Trgovanje bez posrednika? U redu. To su ljudi radili oduvijek, ako je bila riječ o jednostavnim stvarima. Za nešto zahtjevnije stvari ili odnose treba posrednik. Plaćanje bez posrednika? To imamo sa gotovim novcem, zlatom, srebrom itd. Slijedi nam virtualni novac za koji nećemo niti znati tko ga emitira? U redu, možda. Da bi nešto bilo novac akteri koji sudjeluju u transakcijama moraju se složiti da to jeste novac. Kako će tu država tu naplaćivati svoje poreze i potraživanja ne znam i ne lupam glavu time.
Ili kako će muškarci plaćati prostitutke? Mislim da virtualnim novcem neće, već nečim šta im osigurava anonimnost.
Ja mislim da će mnogim ljudima biti bolje da se vrate zlatu i srebru ili direktnoj razmjeni bez novca. Roba za robu ili roba za uslugu. Vidjeti ćemo, ali biti će zanimljivo. Meni su najdraža sloboda i anonimnost, a to mi daju gotovina ili plemeniti metali.

PPP
Gost
PPP
1 godina prije

Bruno dobra pitanja postavljaš. Vrlo si logičan. 🙂

ozbiljan
Gost
ozbiljan
1 godina prije

Ok gotovina, no što ćeš ako poželiš sa nekom parom otići van Hrvatske? Nije baš da bez problema možeš veću količinu gotovine prenijeti ili plemenitih metala. Sa kriptom to uopće nije problem, keširaš gdje god hoćeš tj preko granice ne prevoziš ništa. Država je posrednik, kripto ih zaobilazi, no naći će država načina da naplati porez kada kripto mijenjaš u njihov fiat novac na kojeg imaju copyright, jer to je pak njihova domena. Sad da ne savjetujem kako izbjegavati porez putem kripta jer to je više stvar do pravnih caka nego do kripta, no može se. Kripto može biti savršeno anoniman – sve to ovisi o tvojim potrebama i željama. Kupi kripto anonimno i pohrani na svoj wallet koji je anoniman. Unovči kripto anonimno što se isto može i eto ti transakcije bez da itko zna tko si.

Son of Alerik
Gost
Son of Alerik
1 godina prije

Jedna greška u razmišljanju – svodi se na problem kako kriptovalutu zamijeniti za ‘pravi novac’. Poanta je u tomu da razmjene za ‘pravi novac’ nema!
To znači da ‘pravi novac’ više nema svoju svrhu.
Kad nema svrhu, nema ni moć (preko novca nas drže u poslušnosti, novac određuje naše interese i garancija nam je za život u neslobodi).
Ako novac nema moć, nema je ni država.
Tko je ima?
Onaj koji stvara! A stvaraju kreativci (ajd, možemo reći i radnici)j
Kriptovaluta=nestanak centralnih banaka=nestanak svih oblika moći kakve danas poznajemo i od kojih strepimo.
Decentralizacija novca znači nestanak svih oblika centralizma i prelazak u decentralizirano društvo.
To je alternativa ovom danas. Ono što će biti postbudućnost. Kako takvo što ne može postojati, onda možemo reći – budućnost koja će početi nakon Armagedona, ovakvog ili onakvog. Za neke će Armagedon biti nestanak država, ali to dolazi i bez Marxa:)

Bruno
Gost
Bruno
1 godina prije

Možeš li kupiti kuću kriptovalutom, Son of Alerik? Ili automobil? Ja još nisam našao nikoga tko će mi to prodati za kriptovalutu.
Onaj koji stvara ima moć… U redu. Meni se čini da on stvara prije svega zato da zaradi novac, ostvari dobit, maksimira svoju korist /svoj profit. Možda novac nema moć, ali ljudi čine sve da ga zarade, a i poduzeća postoje samo zbog toga.

PPP
Gost
PPP
1 godina prije

Kupovina kripto valutama će doći za koju godinu. Banke rade na tome i već smo trebali imati Utility Settlement Coin. U prvo vrijeme će to biti njihova interna valuta koja treba poboljšati sustav Target (Trans-European Automated Real-time Gross settlement Express Transfer system), a nakon toga će se uključiti i obični građani.

Blockchain već funkcionira u drugim nebankarskim sektorima. Malo se o tome priča, ali sve obećava.

superkrik
Gost
superkrik
1 godina prije

Zadnji automobil platio sam 0.nešto BTC, sto je tada bilo cca 4000EUR. Kuće, računi, aliexpress i sve ostalo da se kupiti za bilo koji kripto već odavno; tražilica -> “kuća za bitcoin”.
Blockchain plaćanja će se sve više koristiti za mikro-transakcije, tipa 0.5 ili 5 kuna jer su brže, jednostavnije i jeftinije nego je to bilo sa plaćanjima bilo koje vrste do sada, te ih za razne usluge, rad i podatke međusobno osim fizičkih i pravnih osoba može plaćati stroj – stroju.
Satoshi (koji god) je pokazao tehnologiju, na temelju čega su izrasli mnogi alternativni lanci valuta i načina provjere u mnogočemu efikasniji i brži od bitcoin-a, sa priznatim developerima i organizacijama koje iza svog rada stoje svojim profesionalnim kredibilitetom, a njihov rad obvezno je javno dostupan na GitHub-u, podložan javnoj provjeri svake linije izvornog koda. Mnogi su bili čista prijevara, česta pojava gdje ima ljudi i para.
Mnogo će kriptovaluta tek nestati, nakon što se raznim sigurnosnim i funkcionalnim nadogradnjama prošire već postojeće TOP 10 kriptovalute, te možda baš neke dobre značajke iz tih nekih nepoznatih, koje su poslužile kao test, unesu u novim verzijama.
Velika je prednost u vlasništvu i prijenosu vrijednosti bez mnogo dosadašnjih prepreka svjetskog bankarskog i graničnog režima.
Kako je koja vlast regulirala i naplatila poreze od korištenja i poslovanja, ima mnogo javno dostupnih primjera na internetu. Neki su dodali još jednu poreznu skupinu, neki se pak pokušavaju boriti zabranama.
Doomsday scenario tipa nestanka struje/interneta dešava se i nacionalnom bankarskom sustavu otprilike dva puta godišnje, ponekad i kartični sustav štucne na kontinentalnom nivou, pa nakon par sati neugodnosti prvoga svijeta, život teče dalje. U slučaju da na dulje vremena bude poremećen čak i regionalni energetski sustav, zaboravi na bilo što osim na 3B (beans, bullets, bandages).
Blockchain nije religija, nego je novi, brži, sigurniji i jeftiniji način poslovanja u ovom i nadolazećem senzor/IOT dobu, i pokretač promjene globalnih razmjera.
Meni je svejedno čime plaćam; papirići, kovanice raznih boja i oblika, ali najradije karticom ili nekako elektronički.

shumadinac
Gost
shumadinac
1 godina prije

Potpuno si u pravu superhik, ova tehnologija pruža neverovatne mogućnosti i tu nema dileme. Suprotno se može pričati samo za inat. Ali svi koji podržavaju blockchain pričaju samo o prednostima dok rizike na neverovatne načine minimalizuju. Kakav problem može biti nestanak struje – kod mene je loš dalekovod pa nestaje zimi bar jednom mesečno i ništa se ne dogodi ali niko ne komentariše moj primer iranskih centrifuga?

Zašto nešto slično nije moguće na globalnom planu? Puno smo uradili na polju informatike ali ko može da garantuje da nismo tek na početku? Da li je pametno da zbog nekih značajnih prednosti rizikujemo sve? Kako neko uopšte može da pomisli da će Gospodari Naših Sudbina jednostavno odustati od kontrole? Jesmo li na geopolitičkom portalu ili u ekonomskoj bajci?

PPP
Gost
PPP
1 godina prije

Šumadinac, da ti objasnim problem iranskih centrifuga i blockchaina.

Irance su zeznuli na perfidan način. Netko je ubacio virus koji se prebacivao iz računala u računalo. Virus je visio u memoriji tako da ga kojekakvi antivirusni programi nisu mogli identificirati. Čak što više, virus je šetao s računala na računalo, čim bi osjetio neku aktivnost. Često je metamorfirao i auto kriptirao i time prikrivao svaki trag. Sve se to događalo unutar jedne ili više zatvorenih mreža. On je ugrožavao računala unutar tih mreža. Imao je pristup diskovima, procesorima i BIOS-u matične ploče. Mogao se prikriti bilo gdje. Jednom kada je aktiviran, učinio je štetu.

Sada se vratimo na blockchain. Provjera i transakcije se ne vrše na manjem broju računala, nego na velikom broju koji nisu u istoj mreži. Sva komunikacije ide protokolima koji ne mogu prići fizički računalu kao gornji virus. Da bi se takvo što dogodilo moraju se zaraziti sva računala, a to je već malo teže.

Blockchain je istinski decentralizirani sustav. On krije neke opasnosti, ali ne o kojima ti govoriš. Radi se o opasnostima o kojima ćemo slušati sljedećih par mjeseci. SAD kontrolira root DNS servere i u svakom trenutku može blokirati ili preusmjeriti komunikaciju gdje oni to žele uključujući i blockchain.

Rusi i Kinezi već rade da riješe ovaj problem kako bi u svakom momentu imali totalnu autonomiju glede globalne mreže koju kontrolira SAD.

Pošto se bojiš, najbolje bi bilo da ništa ne koristiš. Uzmi olovku i papir i piši svima poruke koje ćemo objaviti ovdje na portalu. Tako je sigurnije i ne izlažeš se riziku. 🙂

shumadinac
Gost
shumadinac
1 godina prije

PPP, sarkazam koristim samo kada sam siguran da sam u pravu. Jesi li ti baš apsolutno siguran da ne postoji mogućnost zaražavanja sih računara? Mnogi istinski stručnjaci iz antimalware oblasti tvrde da ne postoji računar na planeti koji je na internetu mesec dana a da nema “nešto što rovari”. Primera ima koliko hoćeš: možda ona devojčica od 12 godina koja je za ispod sat vremena “ušla” u Pentagon (ili tako nešto). Blockchain je prilično nova tehnologija i ko može garantovati da nije istovremeno kreiran i “backdoor”? Malo je stručnjaka u svetu koji to mogu da provere a mi kao znamo…

Opasnost o kojoj pričaš nije opasnost, to može biti neprijatnost ali Ameri tako ne mogu napraviti štetu već samo zaustavljanje transakcija.
Inače, ja uopšte ne koristim antivirus program. Zaključio sam da mi samo bespotrebno usporava računar. Ono što mi je vredno narezujem a ako nešto “zakačim” reinstaliram OS za 3 sata. Ionako ga reinstaliram jednom godišnje.

ozbiljan
Gost
ozbiljan
1 godina prije

U teoriji je moguće i to što kažeš shumadinac, da se hakira i uništi neki kripto, no to je moguće i sa svakim bankarskim softwerom. Ono što mi pokušavamo objasniti da je u najmanju ruku kripto sigurniji od bankarskih softwera, no ne i da je neuništiv. Sigurniji je jer je decentraliziran, što znači da nije na jednom središnjem računalu kojeg bi trebalo hakirati. Razmisli i o sljedećem. Ukupna vrijednost svih kriptovaluta je oko 140 milijardi dolara. Dovoljno je to para da se mnogi umovi urote da unište – pokradu tu tehnologiju. Ipak, to se ne događa, kripto nije hakiran. Da je to jednostavno kao upasti u pentagon, već bi to djevojčice radile 😀

Lucija
Gost
Lucija
1 godina prije

Apsolutno točno. Povjest novca: Barter ili trampa.
Bilo što ako se ljudi dogovore može biti novac. Školjke su imale tu ulogu u mnogim krajevima.
Novac je samo roba koja dobija novu vrijednost.
Novac mora ispunjavati određene funkcije. Zlato je zato dugo bilo prihvaćeno ( djeljivost, …).
A što se događa ako – nema struje? Dulje vremena?

PPP
Gost
PPP
1 godina prije

Da nestane struje ne bismo mogli plaćati ni eurima, jer oko 10% novca je fizički novac, sve ostalo je elektronski.

bobo
Gost
bobo
1 godina prije

Cijela ova kriptorealnost (iluzija/maja/stereoma/matriks/virtuelna realnost…) je zasnovana na kriptovalutama (ništa-sa-zadanom-vrijednošću). Na internetu se može naći tekst Metafizika obmane, gdje je stvar podrobnije objašnjena.

invmb
Gost
invmb
1 godina prije

Tebam kredit da kupim kucu ili auto sa tom kriptovalutom i…. ???? Otvoren kod, sam sebi ispisem koliko mi treba ili ????

primarijus
Gost
primarijus
1 godina prije

Nema kredita. Možeš se jedino zadužiti kod nekog tko ti želi dati svoja sredstva.

Bin Diesel
Gost
Bin Diesel
1 godina prije

Probajte koristiti (preporuka) “Brave” preglednik.
Osim što je brži i sigurniji od ostalih (opensource, ad/script block, tor…) prilikom instalacije, ukoliko pristanete, dobiti ćete nekoliko dolara/eura/(milijuna) bolivara… protuvrijednosti u BAT-u (Basic Attention Token), koje možete poslati autoru ili nekom portalu kao nagradu za sadržaj koji Vam se sviđa. U budućim verzijama korisnik će moći primati nagradu za gledanje reklama i ostalih sadržaja.

Poslao sam portalu Logicno.com napojnicu u iznosu 10BAT (cca. 1EUR) na jednostavan način (i uključio “trajni nalog” neka se mjesečno uplaćuje isti iznos).

Bilo bi mi interesantno da Logicno.com primi što više ovakvih nagrada svoje publike i u budućnosti opiše svoja iskustva sa ovim načinom “ocjenjivanja” sadržaja i rada.

POVEZANE VIJESTI

Izbornik
76
0
()
x