Znanstvenici su možda otkrili super-vulkan Yellowstonea na Aljasci

Geolozi se sada boje da bi arhipelag vulkanskih otoka u blizini Aljaske u stvari mogao biti jedan divovski, neotkriveni super-vulkan sličan Yellowstoneu, koji bi mogao imati potencijalno dramatične i globalne posljedice u slučaju erupcije.

Diana Roman s Instituta za znanost Carnegie iz Washingtona i njezini kolege trebali bi predstaviti svoja istraživanja na jesenskom sastanku Američke geofizičke unije (AGU) 2020.

Njihove analize seizmičnosti, lokalizirane geologije, strukture i toplinskih i plinskih emisija planine Cleveland i pet vulkana slične veličine u blizini, sugeriraju da se nešto mračno i podzemno možda krije u zabačenim vodama Aleutskog luka na Aljasci.

Preliminarni podaci ukazuju na potencijalnu prisutnost masivne kaldere ili urušenog dijela Zemljine kore, koji pada u ispražnjenu komoru magme, dok se ispod šest strato-vulkana nalaze Carlisle, Cleveland, Herbert, Kagamil, Tana i Uliaga.

Ovakva urušavanja mogu stvoriti svojevrsni učinak ”lonca pod pritiskom,” jer se komora magme s vremenom postupno dopunjava, dok se s vremenom sveukupan volumen komore smanjuje.

Geolozi također sumnjaju da poravnanje i orijentacija planina mogu ukazivati na kalderu.

“Tražili smo sve moguće podatke”, kaže Roman, “ali sve što smo vidjeli poravnava se s kalderom u ovome području.”

Ako se sumnja i istraživanje njezina tima pokažu točnim, to bi značilo da Aljaska također ima i vulkansku tempiranu bombu sličnog razmjera kao i Wyomingov super-vulkan Yellowstone, koji je sam po sebi predmet mnogih apokaliptičnih rasprava.

Lanac otoka aleutskog luka na Aljasci sadrži otprilike 80 vulkana različite veličine, od kojih su deseci u posljednje vrijeme više puta eruptirali, a među njima i planina Cleveland, koja je u posljednjih 200 godina čak 20 puta eruptirala.

Sam je redovito stvarao oblake pepela koji se uzdižu na oko 4,5 do 9 km (15.000-30.000 stopa) nadmorske visine, ali ako se dogodi super-vulkanska erupcija, to bi vjerojatno utjecalo na globalni zračni promet do neviđene mjere.

Erupcija planine 1944. godine klasificirana je kao “katastrofalni” događaj treće razine, prema indeksu vulkanske eksplozivnosti (VEI).

U međuvremenu, veći događaji na ljestvici VEI mogu imati globalne posljedice, a za erupciju vulkana Okmok u Aleutskom luku se pretpostavlja da je pridonijela konačnom padu Rimskog carstva prije više od 2.000 godina.

Znanstvenici imaju za cilj provesti detaljniju analizu područja oko otoka s četiri planine, uključujući morsko dno i geološke studije, kao i prikupljanje seizmičkih i gravitacijskih podataka, kako bi stekli bolje razumijevanje potencijalne prijetnje za Sjevernu Ameriku, ali i svijet u cjelini.

“Ovo nam pomaže u razumijevanju onoga što Cleveland čini tako aktivnim,”govori vodeći autor John Power, istraživač američkog Geološkog zavoda na aljaškom opservatoriju vulkana.

“Također nam može pomoći u shvaćanju koju vrstu erupcija možemo očekivati u budućnosti, kao i to kako da se bolje pripremimo za opasnosti koje prijete od njih.”