Znanstvenici zaprepašteni nakon otkrića prastare zvjezdane prašine na Antarktiku

Antarktik pukotina

Ovo nije prvi put da je najhladniji i najudaljeniji kontinent na svijetu iznenadio istraživače. Godine 2019. američki znanstvenici otkrili su mali komad kometa, koji je bio naslagan unutar asteroida, koji je pogodio naš planet prije milijardi godina.

Međunarodna skupina znanstvenika otkrila je trunčicu zvjezdane prašine, za koju istraživači procjenjuju da je stigla na naš planet prije 4,5 milijarde godina, kada je Zemlja bila stara oko 400 milijuna godina i otprilike u vrijeme nastanka Sunčevog sustava. Prema nalazima njihove studije, objavljene u tjednom časopisu American Physical Society, Physical Review Letters, znanstvenici su bili zapanjeni otkrivši prašinu u obliku kroasana.

“Prikupili smo 500 kilograma površinskog snijega na Antarktiku, otpremili ga u smrznuto stanje u München, otopili i filtrirali te odradili kemijske procese na filterima i u vodi”, objasnio je Dominik Koll, fizičar iz australskog Nacionalnog sveučilišta za fiziku i inženjering.

Istraživači vjeruju da je završio na našem planetu zahvaljujući eksploziji Nove. Zvjezdana prašina nazvana LAP-149 sadrži iznimno visoku razinu izotopa Iron-60. Istraživači kažu da su samo stare i masivne zvijezde, čija težina mora biti desetak puta veća od težine našeg Sunca, sposobne stvoriti takav izotop.

To ukazuje da se zvijezda, koja je eksplodirala, nalazila izvan našeg Sunčevog sustava. “Mora da je to bila supernova, koja nije bila tako blizu da bi nas mogla uništiti, ali nije bila niti predaleko da se razrijedi u svemiru”, rekao je Koll.

Svidio vam se članak i
pitate se što možete napraviti?
PODIJELITE ga s PRIJATELJIMA

VAŽNA PORUKA ZA LOGIČARE

Vrijeme uvjeravanja prolazi. One koji ne shvaćaju što se događa, treba ignorirati i ne gubiti vrijeme na njih. Poštene, empatične i logične osobe se trebaju okupiti, bez obzira na osobna uvjerenja i svjetonazore. Osim raskrinkavanja, dolazi vrijeme djelovanja brojnim i legalnim sredstvima u gospodarstvu, zdravlju, autonomiji… U protivnom, sve će nas porobiti.

Pitate se što učiniti nakon čitanja ovog teksta? Jednostavno, šaljite i dijelite tekst poštenim, empatičnim i logičnim osobama. Informirajte bližnje o postojanju portala Logično. Priključite nam se na našem Telegram kanalu tako što ćete kliknuti na Vijesti.  Od danas možete komunicirati i pisati nam u Telegram grupi Zajednica. Budimo složni, mudri i jaki.


Posjetite naš novi video kanal na platformi Odysee i obvezno se registrirajte, kao i najveću arhivu alternativnih video snimaka Jubitu.

*Stavovi izneseni u kolumnama su osobni stavovi autora i ne odražavaju nužno stav redakcije portala Logicno.com

Pretplati se
Obavijest
guest
142 Komentara
najstariji
najnoviji najviše ocjenjeniji
Inline Feedbacks
View all comments
Ime*

Ajmo jos malo besmislica 😀

Šele

Ja iskreno kad pročitam znanstvenik 99% ne vjerujem, pogotovo ako je objavljeno u novinama. Imam 55 godina i pamtim, i pratio sam dosta naučni, znanstveni istraživanja, pogotovo sam bio fan svemira, danas sam došao do svog zaključka, sve je to sranje, ko misli da su Bezos i onaj što je… Pročitaj više »

Sven

Tek ce biti zaprepasteni znanstvenici. Led se topi 6 puta brze. A sto je zarobljeno u tom ledu. Virusi i bakterije iz doba dok je sahara bila dzungla. Ili jos dalje , prije nastanka nas ljudi. Sad sve to odlazi u atmosferu.

Zagten

Braca Grimm su ameteri u odnosu na babilonske bajke.

Zagten

A i zeljezo-69 ima poluvrijeme raspada 2,5 mil godina, a oni ga nasli nakon 4,6 mlrd..🤣🤣🤣

Čudan lik

Da li ste znali: Da je Antarktika zabranjeni kontinent za nas obične smrtnike? Da vam treba posebna dozvola neke od 46. država potpisnica Antarktičkog sporazuma kako bi pristupili Antarktici? Da je tu dozvolu skoro pa nemoguće dobiti? Pitanja bez odgovora: Što se tamo skriva od nas, običnih ljudi? Kakva sve… Pročitaj više »

Čudan lik

Kako ti znaš koji su časopisi ugledni a koji ne?
Ako već pratiš ovakve “ugledne časopise” kako da već ne znaš za ovo “otkriće”?

Flint

Moj ZIGI našli su ti prašinu.

POVEZANE VIJESTI