U ovoj su studiji istraživači sa Sveučilišta u Kaliforniji, San Diega i Sveučilišta u Minnesoti ispitali povezanost vremena nakon razdoblja povećane poljoprivredne proizvodnje – berbe cvijeća na Majčin dan u svibnju – s krvnim tlakom djece. Njihova otkrića objavljena su u časopisu Environmental Research.
Poljoprivredna razdoblja prskanja pesticida povećavaju izloženost pesticidima djece koja žive u blizini. Studije pokazuju da izlaganje pesticidima štetno utječe na zdravlje djece.
Istraživači su uključili podatke o 313 djece u dobi od 4-9 godina u ekvadorskim poljoprivrednim zajednicama (studija ESPINA).
Ispitivali su je u razdoblju slabe proizvodnje cvijeća, ali i u roku od 63-100 dana nakon žetve za majčin dan.
Upotrijebili su dječji sfigmomanometar za mjerenje dječjeg krvnog tlaka dva puta. Također su izračunali postotke koji odgovaraju dobi, spolu i visini.
Istraživači su izvijestili:
- 51 posto sudionika bila su muška djeca, od kojih je 1,6 posto imalo hipertenziju, a 7,7 posto imalo je povišen krvni tlak.
- Prosječni postotci krvnog tlaka bili su 51,7 za sistolički i 33,3 za dijastolički.
- Nakon prilagođavanja rasi, brzini otkucaja srca i ocjeni BMI za dob, istraživači su primijetili obrnutu vezu između vremena nakon sezone prskanja i postotaka sistoličkog i dijastoličkog krvnog tlaka. Također su primijetili krivudavu povezanost s dijastoličkom krvnom snagom.
- Krvni tlak djece ispitan nakon razdoblja prskanja pesticidom bio je viši od onih koji su pregledani kasnije.
Također su pronašli povećani rizik od hipertenzije / prehipertenzije u djece koja su bila ispitana prije. - Uz to, vrijeme nakon sezone prskanja pozitivno je povezano s acetilkolinesterazom.
Na temelju ovih nalaza istraživači su zaključili da povećani period prskanja pesticidima povećava krvni tlak i utječe na povećanu izraženost markera izloženosti pesticidima kod djece.
U skladu sa američkim demokratskim standardima, pojačali su doze pesticida i vrijeme izlaganja, kako bi rezultati bili jasniji.
Da bi došli do genijalnog zaključka da izlaganje pesticidima uzrokuje zdravstvene probleme. Ma zamisli.
Uskoro kreću slični eksperimenti u Boliviji nad autohtonim staovništvom, čim se provede ustoličenje vojne hunte, pardon demokratski izbori.
Zagađenje sve veće a životni vijek sve duži, a šta se tu može? Čovjek očito ima mehanizme za regeneraciju nakon izlaganja raznim polutantima. Što se tiće zagađenja ne možeš imati i jare i pare. Svi oni koji će popljuvati ovaj komentar neka se sjete kad su potpuno nepotrebno kupili novi mobitel i time pridonijeli zagađenju okoline, nepotrebno upotrebili plastičnu vrečicu više, nepotrebno kupili flaširanu vodu, nepotrebno mijenjali pločice u kući, nepotrebno mijenjali namještaj, “liječili depresiju šopingom” itd. Svi ti i takvi su sudionici u procesu zagađivanja “čovjekove okoline” i nemaju se prava buniti protiv zagađivaća i zagađenja.