Hoće li se Kina konačno riješiti američkih obveznica?

Kina je ostala drugi najveći svjetski vlasnik obveznica SAD-a s oko 1008 milijardi dolara. Japan je broj jedan, s američkim dugom od 1260 milijardi dolara.

Rastuće napetosti između SAD-a i Kine zbog rješavanja pandemije COVID-19 konačno bi mogle navesti Peking da “koristi svoje rezerve od preko 3000 milijardi dolara kao financijsku polugu protiv SAD-a”, prenosi web stranica Market Watch.

Potencijalni scenarij mogao bi se dogoditi jer se američki Federalni sustav rezervi suočio s neviđenim mjerama uslijed krize COVID-19. Sustav je već gotovo na nula zbog čega je pokrenut program neograničene kupovine državnih obveznica i hipotekarnih vrijednosnih papira.

U prvom tromjesečju više od 2000 milijardi dolara uliveno je u nacionalno gospodarstvo kako bi se pomoglo njegovo funkcionisanje.

U tom je kontekstu CNBC citirao analitičare Standard Chartered banke krajem svibnja čime bi sustav konačno mogao prebaciti referentnu stopu na negativan teritorij u slučaju „razočaravajuće stope ekonomskog oporavka i iscrpljivanja drugih opcija politike“, što bi se moglo koristiti kao krajnje sredstvo.

Očekuje se da će Federalni sustav objaviti danas svoju odluku o ključnoj stopi, a već se predviđa kako bi stopa ispod nule u konačnici mogla rezultirati devalvacijom dolara, što može zauzvrat ulagače odvratiti na oslanjanje na američku nacionalnu valutu.

Kina navodno razmatra korištenje vrijednosti svojih američkih obveznica

Primjedbe analitičara Standard Chartered banke uslijedile su nakon što su novine South China Morning Post (SCMP) izvijestile da će Peking u sljedećih nekoliko mjeseci možda odlučiti smanjiti „svoje veliko vlasništvo u vrijednosnim papirima SAD-a“ kao odgovor na bilateralne trgovinske napetosti i optužbe Washingtona  u vezi toga da COVID-19 potječe iz kineskih laboratorija.

List je citirao neimenovane izvore iz Bijele kuće koji kažu da bi, u cilju rješavanja problema s koronavirusom, konačno mogao otkazati “dio ili cijeli gotovo cijelih 1,1 bilijun dolara američkog duga kojeg vlada Sjedinjenih Država duguje Kini”.

SCMP se također osvrnuo na Cliffa Tan-a, šefa istočne Azije za istraživanje globalnog tržišta iz japanske banke MUFG, koji je scenarij nazvao “tako ludom idejom da bi ju onaj tko ju je stvorio trebao stvarno preispitati svoju sposobnost za vođenje ureda”.

“Mi na ovo gledamo uglavnom kao na politički zaplet u vezi ponovnog izbora američkog predsjednika Donalda Trumpa i ciničnim, jer bi to uništilo financiranje deficita saveznog proračuna SAD-a”.

Iris Pang, glavni ekonomist velike kineske ING banke, zauzvrat je sugerirala da će Peking pokušati brzo riješiti dug kojeg SAD ima prema Kini bez razmišljanja o drugim eventualnim štetnim mjerama protiv Washingtona.

SCMP je u tom smislu napomenuo da je Kina u stanju “izazvati pad američkog dolara i financijskih tržišta, preplavljujući tržište američkim državnim vrijednosnim papirima, što bi smanjilo cijene američkih obveznica”.

Ovaj bi scenarij, međutim, “također pokrenuo globalnu financijsku katastrofu, te bi naštetio i Kini”, navode novine.

Ministarstvo financija SAD-a u međuvremenu je u svom izvješću navelo da je je suma obveznica u rukama Kine u veljači pala na 1,09 bilijuna USD, s vrhunca od 1,32 bilijuna USD iz studenog 2013. Peking je trenutno drugi najveći svjetski vlasnik američkih državnih obveznica nakon Japana; s posjedovanjem američkih, vrijednosnih papira u iznosu od 1,26 milijardi USD.

Čega se Kina ustvari boji i što nitko ne govori?

Sve gore napisano je agencijska vijest koja prenosi mišljenje raznih eksperata, samo što nitko ne govori čega se doista Kina boji, jer stare američke obveznice donose višestruko veći prihod nego bilo koje druge na svijetu?

Postoje dva razloga za strah: američko jednostrano brisanje kineskog vlasništva nad američkim obveznicama i inflacija američkog dolara.

Jednostrano brisanje obveznica bi bila klasična pljačka i proglašenje rata. Ova mogućnost postoji, ali je malo vjerojatna iz više razloga. Kina je svjetska proizvodna i nuklearna sila. Bilo kakvo otimanje bi završilo loše za obje strane. S druge strane, Sjedinjene države bi izgubile svjetsko povjerenje i to bi učinilo više štete Americi nego Kini. Amerika ne može voditi rat protiv cijelog svijeta, jer bi došlo do implozije, već “podgrijanog”, američkog društva.

Inflacija je doista problem za Kinu. U slučaju da FED odluči devalvirati dolar do krajnjih granica, američke obveznice u rukama Kine ne bih imale više vrijednost koju imaju danas. Čak i da ih ponudi na tržištu kapitala, više ih nitko ne bi kupovao zbog mogućnosti daljnje inflacije. U ovom slučaju Amerika bi morala osmisliti novi način financiranja jer bi izgubila povjerenje, zbog dedolarizacije svjetskog gospodarstva. Možda preko unutarnjeg duga, što je također mogućnost koju već desetljećima koristi Japan.

Iz svega navedenog, ništa se veliko neće dogoditi, bar za sada. Sačekajmo da vidimo što će reći tržite za koji dan.

Zašto Kina ne smije, niti želi prodati američke obveznice?